Radulović upozorava: Lomi se kičma ekološke države

Revizije uspjeha sprovođenja politike zaštite životne sredine posvećene šumskim požarima i stanju u šumarskom sektoru nedvosmisleno su pokazale da Crna Gora nije stvorila neophodne uslove za efikasnu zaštitu šuma – ni od požara, ni od bespravne sječe, a umjesto da sistem preventivno "radi ispod radara", on se i dalje previše oslanja na heroizam vatrogasaca u najtežim danima ljeta, umjesto na znanje, planiranje i tehnologiju tokom cijele godine, ocijenio je u razgovoru za "Dan" senator Državne revizorske institucije (DRI) Branislav Radulović. On je istakao DRI godinama, uporno i argumentovano, kroz višegodišnje revizije u oblasti šumarstva, upozorava da su šume Crne Gore izložene ozbiljnim rizicima, dok sistem njihovog upravljanja i zaštite i dalje ostaje nedovoljno snažan da te rizike iznese.

– Nalazi DRI jasno pokazuju da se ne radi o pojedinačnim propustima, već o dubokim strukturnim slabostima, koje, ako se ne otklone, mogu imati trajne posljedice po ekološki identitet i budući razvoj države. DRI je dokumentovala: nedovoljnu pripremljenost za gašenje velikih požara, zastarjelu i neujednačenu opremljenost službi, izostanak funkcionalnog informacionog sistema, nepostojanje karata opasnosti i rizika, te slab nadzor nad obavezama koncesionara i drugih subjekata – naglasio je Radulović.

Kako je dodao, DRI je upravo iz tih razloga još 2019. godine dala 42 konkretne preporuke kako bi se uspostavio snažniji, moderniji i koordinisaniji sistem zaštite od šumskih požara – od strateškog planiranja i procjene rizika, preko razvoja informacionih sistema, jačanja koordinacije i opreme, do jasnijeg uređenja uloga Uprave za šume, nacionalnih parkova i lokalnih samouprava.

DRI: RTCG preduzela aktivnosti na realizaciji preporuka, ispunjeno 14 od 18

– Kontrolna revizija iz 2022. godine pokazala je, međutim, da se suština problema nije promijenila dovoljno brzo: od 42 preporuke u potpunosti je realizovano samo 11, dok je većina ostala djelimično realizovana, u toku ili potpuno neispunjena. Drugim riječima, institucije su dobile mapu puta, ali je nisu dosljedno pratile – istakao je naš sagovornik.

Dodatnu zabrinutost, po njegovim riječima, izazivaju nalazi najnovije revizije uspjeha "Uspješnost sprovođenja politike zaštite životne sredine u Crnoj Gori – bespravna (prekomjerna) sječa šuma", objavljene 25. jula 2025. godine.

– Iako su subjekti revizije bili jasno obavezani da Državnoj revizorskoj instituciji dostave izvještaje o realizaciji preporuka najkasnije do 16. marta 2026. godine, ti izvještaji nisu dostavljeni, čime je prekršen zakonski rok i poslat loš signal o odnosu prema preporukama najviše revizorske institucije u državi. Ignorisanje obaveze izvještavanja ne pogađa DRI kao instituciju, već građane, jer otežava praćenje da li se problemi u sektoru šumarstva zaista rješavaju – objašnjava Radulović.

Dodaje da posebno zabrinjava činjenica da je novim Zakonom o šumama predviđeno napuštanje dosadašnjeg koncesionog modela i formiranje državnog privrednog društva koje bi preuzelo ključne poslove u gazdovanju šumama, ali to preduzeće još uvijek nije osnovano, iako je zakon već u primjeni.

– U praksi to znači da su šume "uhvaćene" između starog i novog modela – bez jasne, stabilne i odgovorne strukture koja bi svakodnevno upravljala ovim najvrednijim prirodnim resursom. Takvo stanje produžava pravnu i institucionalnu nesigurnost i nosi realan rizik da se postojeći problemi prodube – ukazao je član Senata DRI.

On naglašava da šume nisu samo drvna masa i prostor za rekreaciju, već kičma ekološke države.

– Ključne su za prilagođavanje klimatskim promjenama, zaštitu zemljišta i voda, očuvanje biodiverziteta, stabilnost lokalnih zajednica i razvoj ruralnih područja. Kada sistem zaštite šuma ne funkcioniše kako treba, cijena se ne mjeri samo u kubicima izgorelog ili bespravno posječenog drveta, već i u izgubljenim generacijama šumskih ekosistema, narušenoj bezbjednosti građana, ugroženom turizmu i propuštenim razvojnim šansama – kazao je Radulović.

U tom kontekstu, kako napominje, uloga Državne revizorske institucije je od posebnog značaja.

– DRI je jedina nezavisna državna institucija koja sistematski, na osnovu podataka i međunarodnih standarda, sagledava cijeli lanac odgovornosti – od Vlade i ministarstava, preko Uprave za šume i drugih organa, do lokalnih samouprava. Revizorski izvještaji nisu tehnički dokumenti za uske krugove, već instrument javne kontrole i ključni izvor informacija za sve koji donose odluke u oblasti šuma i zaštite životne sredine. Zato DRI još jednom, sa punom sviješću o težini svojih nalaza, apeluje na Vladu Crne Gore, nadležna ministarstva, Upravu za šume, buduće državno preduzeće za gazdovanje šumama, kao i na jedinice lokalne samouprave, da ubrzaju realizaciju preporuka koje su i nakon kontrolne revizije ostale neispunjene. Poseban prioritet mora biti formiranje državnog preduzeća za gazdovanje šumama u skladu sa zakonom, uspostavljanje modernog informacionog sistema, jačanje kapaciteta službi na terenu i razvoj snažnih preventivnih mjera – rekao je Radulović.