Sagovornici „Dana”: Divlja gradnja uz mig vlasti

Uprkos obećanjima nosilaca aktuelne vlasti o beskompromisanoj zaštiti prostora, borbi protiv divlje gradnje i očuvanju obale, prizori iz primorskih opština kojima svjedočimo pokazuju da se sa praksom devastacije nikad nije ni prestajalo i da novi-stari uzurpatori nastavljaju nesmetano da prisvajaju i po svojoj mjeri oblikuju morsko dobro.

Devastacija obale u Baošićima, na Luštici, kod Bara, u Ulcinju, pa i ostrva Sveti Nikola kod Budve, dešava se naočigled svih, a sagovornici "Dana" smatraju da danas imamo samo nove glumce u istim ulogama, te da zbog višedecenijskih kompromisa koji su pravljeni sa prostorom, obala danas više liči na betonsku pustinju.

Lider grupe građana "Pokret za grad" iz Budve Đorđe Zenović ističe da je sve što se dešava na Crnogorskom primorju ove godine samo nastavak prakse koja traje decenijama.

– Samo su se zamijenili glumci, a uloge su ostale iste. Investitori i zakupci su praktično u dosluhu sa državnim i lokalnim organima i sve što preduzimaju, ukoliko ne posjeduju neophodnu dokumentaciju, preduzimaju uz njihovu prećutnu saglasnost. Za primjer pokušaja devastacije ostrva Sveti Nikola dovoljan je podatak da je zakupac imao izrađen projekat, koji je urađen potpuno suprotno urbanističko-tehničkim uslovima. Izrada projekta iziskuje velike materijalne troškove, a posebno njegova realizacija, i zakupac sigurno ne bi ulazio u takav poduhvat da nije imao mig nekog iz Vlade, "Morskog dobra" ili Opštine Budva. Pravovremenom reakcijom zaustavili smo divlju gradnju i uzurpaciju obale, ali sve to nije praćeno podnošenjem krivične prijave za bespravnu gradnju, jer oni koji su prećutno odobrili to znaju da bi trag doveo do njih – rekao je Zenović za "Dan".

Tako se, kako naglašava, nalazimo u vrzinom kolu, jer novac i moć građevinskih lobija i tajkuna kupuju apsolutno sve u ovoj državi – od članove Vlade do inspekcijskih organa, a poslanicima i Vladi naručuju čak i zakone po sopstvenoj mjeri.

– Ovo društvo je ogrezlo u korupciji, a za to smo krivi svi – prije svega birači koji, uprkos tim saznanjima i činjenicima, ne kažnjavaju ovakve vlasti. Proizvod toga je nestajanje prirodnih i kulturnih bogatstava ove države. Sve se svelo na to da pojedini mediji i rijetki pojedinci moraju glasnim i upornim alarmiranjem probuditi uljuljkane institucije i uspavanu javnost, pa se možda još neki pedalj prirode i spasi – istakao je Zenović.

Građanski aktivista Aleksandar Dragićević smatra da je cijeli sistem zakazao kada je riječ o zaštiti crnogorske obale od devastacije.

– Ne možemo uprijeti prstom u jednu inspekciju i reći da je isključivo građevinska ili ekološka odgovorna za sve što se dešava – bilo u Baošićima, na Luštici, u Baru ili Ulcinju. Problem je mnogo dublji: sistem kao cjelina nije odgovorio izazovu. Investitorima je praktično prepušteno da rade ono što smatraju da treba, dok su inspekcije žonglirale nadležnostima. Od najnižeg nivoa, lokalnih komunalnih službi, pa sve do najviših instanci, izostala je reakcija – rekao je Dragićević za "Dan".

Krivične prijave u fioci, legalizacija na stolu

Policija je prije nekoliko nedjelja saopštila da je podnijela krivične prijave protiv kosovskog državljanina Naima Oručija zbog divlje gradnje između Bara i Ulcinja. U tom slučaju prokopano je brdo do samog mora, sagrađene zgrade, i to na državnom zemljištu, i osim oštećenja životne sredine, državi je, prema procjeni policije, nanijeta štetu od tri miliona eura. Zbog nelegalnih radove na izgradnji turističkih kompleksa i hotela u Kumboru, Đenovićima i Baošićima i nedozvoljenog uređenja kupališta, ranije je uhapšen vlasnik kompanije "Carine" Čedomir Čedo Popović. Do procesuiranja investitora došlo je u samoj završnici radova na turističkom kompleksu. Popović je prije tri dana pušten iz pritvora.

Krivične prijave podnošene su i protiv Branislava Gugija Savića i njegove firme "Gugi komerc", zbog nelegalne gradnje hotela u Donjoj Lastvi kod Tivta. I dok nadležni i dalje izviđaju ovaj slučaj, Savić je nedavno dobio saglasnost za legalizaciju preko 2.000 nelegalno sagrađenih kvadrata hotela i mogućnost da nepunih 300.000 eura naknade zbog nelegalne gradnje plati u mjesečnim ratama, na period od 10 godina. Zbog toga ne bi začudilo da i Oruči i Popović uspiju da legalizuju uzurpaciju i uništenje obale u Baru i Baošićima.

U međuvremenu je spriječen pokušaj betonizacije Slovenske plaže u Budvi od strane firme mlađeg sina bivšeg budvanskog gradonačelnika Marka Bata Carevića. Potom je spriječena i uzurpacija privatnih parcela i nelegalni radovi na ostrvu Sveti Nikola.

Zbog toga danas, kako dodaje, imamo situaciju na Kamenovu, ali i u Baošićima, gdje je investitor uspio da zatrpa oko 15.000 kvadratnih metara mora, na dubinama i do devet metara.

– Time su zatrpani mandrać i svjetionik, a pomorski putevi potpuno izmijenjeni. Takav slučaj do sada nije zabilježen u Crnoj Gori, a, koliko mi je poznato, teško ga je pronaći i u evropskoj praksi – istakao je Dragićević.

Ćulafić: Krivična prijava za projekat u Baošićima test poštovanja zakona

Ipak, kako smatra, još nije kasno i država i dalje ima mogućnost da reaguje.

– Da vrati prostor u prvobitno stanje, da izda naloge za rušenje svega što je nelegalno i što je narušilo obalu. Nažalost, ni to se ne dešava. Naprotiv, iz nadležnih institucija čujemo poruke o potrebi traženja kompromisa ili privremenih rješenja. Sa prostorom i njegovom devastacijom nema kompromisa. Upravo su nas višedecenijski kompromisi doveli do toga da obala danas sve više liči na betonsku pustinju umjesto na ono po čemu je Crna Gora prepoznata – prirodnu ljepotu usklađenu sa tradicionalnom arhitekturom – zaključio je Dragićević.

Preuzmite našu aplikaciju