Sagovornici "Dana": Vlada bi da kontroliše tok informacija

Redakcija Društva dnevnih novina "Dan" je u periodu od 24. marta do 1. aprila, iako takva praksa nije bila izuzetak ni ranije, od strane vladine službe za odnose s javnošću dva puta upućena na druge institucije, odnosno ministarstva, za upite koji bi neminovno trebalo da su u vladinoj nadležnosti za odgovore. Konkretno, 24. marta vrlo svjesno smo ih pitali oko realizacije preporuka iz poslednjeg izvještaja Komiteta za svjetsku baštinu u vezi sa statusom Kotora u Unesku, obaveze dostavljanja izvještaja o stanju očuvanosti dobra i sprovođenju svih mjera tog tijela i slično. Ta pitanja smo sa "direktnim umišljajem" poslali Vladi jer je premijer Milojko Spajić od sredine prošle godine ujedno i predsjednik Nacionalnog savjeta za Unesko, što je i lično saopštio.

– Uključio sam se u predsjedavanje Nacionalnoj komisiji za Unesko i zajedno sa stručnjacima učinićemo sve da posebne vrijednosti naše države ostanu očuvane i međunarodno prepoznate. Kotor, Kotorska tvrđava, Nacionalni park Durmitor i stećci na Žabljaku i u Plužinama ostaće dio najvrednijeg prirodnog i kulturno-istorijskog blaga na planeti – poručio je premijer poslednjeg dana jula prošle godine.

U decembru prošle godine, Spajić je putovao u Pariz, u sjedište Uneska, gdje je razgovarao sa čelnicima te organizacije. Iz njegovog kabineta tada je saopšteno da su sastanci prilika da se iskaže "neupitna posvećenost Vlade" očuvanju statusa prirodnih i kulturno-istorijskih dobara Crne Gore upisanih u Listu svjetske baštine Uneska i spremnost da, u cilju očuvanja univerzalne vrijednosti upisanih dobara, ispuni preporuke Komiteta za zaštitu svjetske baštine.

Kako bismo provjerili doprinos premijera i tima stručnjaka o kojem je pričao zadnjeg dana jula prošle godine onome što je interes cijele države – ostanku Kotora u Unesku, a imajući u vidu da je tim povodom službeno putovao o trošku građana, pitanja smo poslali Vladi. Iz vladine službe za odnose sa javnošću obavijestili su nas da su naša pitanja proslijedili Ministarstvu kulture i medija – resoru na čijem je čelu Tamara Vujović, od koje je Spajić preuzeo Nacionalni savjet za Unesko i koja je sada njegova zamjenica u tom tijelu. Odgovore do danas nismo dobili.

Drugi upit odnosio se na naše interesovanje da li će Vlada, kao odgovoran organ izvršne vlasti, čije odluke bi trebalo da poštuju svi njeni organi i institucije, razmotriti potencijalnu racionalizaciju preglomaznog voznog parka i eventualno ograničiti upotrebu službenih vozila u javnoj upravi, s obzirom na rast cijena goriva i očekivane veće troškove u tom pravcu. Ovoga puta smo iz vladine PR službe upućeni na Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, koje nas je zatim uputilo na Upravu za državnu imovinu. Odgovore ni ovog puta nismo dobili, a nijesmo ga ni očekivali sa poslednje adrese na koju smo upućeni, jer smo svjesni da nije u mandatu Uprave za državnu imovinu da nam odgovori na pitanja oko potencijalnog rasta budžetskih izdvajanja za gorivo.

Komentarišući za "Dan" opisane prakse, saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Obradović ocijenio je da Vlada svakodnevno demonstrira zabrinjavajući nivo bahatosti i neodgovornosti, a dio toga je i odnos prema upitima medija i nevladinih organizacija, "prema kojima ostaje suštinska zatvorena, umjesto da konkretne i potpune odgovore".

– Na primjer, istakao bih kao ilustrativan jedan primjer iz iskustva Centra za građansko obrazovanje kako vlast ignoriše zakonske obaveze i ne dostavlja informacije od javnog interesa. Više od dvije godine CGO nije dobio niti jedan odgovor na upit koji je uputio Generalnom sekretarijatu Vlade, shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, pa čak ni nakon što je nadležna Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) naložila Vladi da to učini. To pokazuje ne samo ignorisanje javnosti, već i otvoreno nepoštovanje zakona – naglasio je Obradović.

Obradović

CGO

Posebno je problematično, kako upozorava, što se ovakva praksa kosi sa standardima Evropske unije, kojima Crna Gora deklarativno teži.

– U demokratskim društvima, mediji, a naročito oni kritički orijentisani, imaju ključnu nadzornu ulogu. Kada vlast selektivno dijeli informacije i izbjegava odgovore, ta uloga se urušava, a građani ostaju uskraćeni za uvid u procese koji direktno utiču na njihov život – kazao je Obradović.

On smatra da ovakav model komunikacije potvrđuje da Vlada nastoji da kontroliše tok informacija, umjesto da obezbijedi njihovu dostupnost.

– Posljedice su dugoročne – slabljenje javne kontrole, marginalizacija kritičkih glasova i smanjenje povjerenja u institucije. Pritom, samo na ovom primjeru vidimo i koliko je Vlada Milojka Spajića u sukobu sa evropskim standardima i najboljim praksama, kao i da nema svijest o ozbiljnosti javnih funkcija koje je zauzela, jer one nose i obaveze, a ne samo privilegije – istakao je Obradović.

Dugogodišnji novinar i medijski analitičar Dragoljub Duško Vuković smatra da ovakva praksa teško da se može tumačiti kao nepoznavanje nadležnosti.

Vuković

PR Centar

– Mada, ne treba isključiti ni takvu mogućnost, imajući u vidu kvalitet naše upravljačke elite – rekao je Vuković za "Dan".

Njega ovakva praksa navodi na misao da je riječ o folirantskom, odnosno neodgovornom odnosu prema javnosti, koja ima pravo da zna šta i kako rade javne službe i javni službenici.

– Tom foliražom i neodgovornošću obično se želi nešto sakriti, zamagliti, odvratiti pažnja ili uputiti javnost na krivi trag – zaključio je Vuković.