Stigao spas za Spas

Rješenje o zabrani gradnje donijela je Urbanističko-građevinska inspekcija u maju ove godine, a nakon žalbe budvanskog investitora, ta mjera je potvrđena u drugostepenom postupku. 

U odluci koju je Ministarstvo prostornog planiranja donijelo 15. oktobra navodi se da je rješenjem inspekcije zabranjena gradnja apartmanskog objekta lamela A, B, C, D, E i F u zahvatu detaljnog urbanističkog plana (DUP) "Babin do" Budva jer investitor nije podnio dokumentaciju propisanu članom 91 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata. Kako je precizirano, investitor nije dostavio glavni projekat ovjeren u skladu sa zakonom, izvještaj o pozitivnoj reviziji glavnog projekta, dokaz o pravu svojine na zemljištu, odnosno drugom pravu na građenje, dokaz o uređivanju odnosa u pogledu plaćanja naknade za komunalno opremanje zemljišta. Investitor je u žalbi Ministarstvu naveo da je u aprilu dopunio dokumentaciju, ali da zapisnik prvostepenog organa nijesu dobili niti mogućnost da se žale na njega.

Granice ekološke mreže kapitulirale pred bagerima

Građanska aktivistkinja i eko-ambasadorka Anđa Budimir, koja je alarmirala javnost zbog planirane gradnje na brdu Spas, kazala je "Danu" da rješenje Ministarstva urbanizma, kojim se potvrđuje zabrana gradnje na ovoj lokaciji, predstavlja ogroman vjetar u leđa. Ona je istakla da beskompromisna borba za očuvanje brda Spas traje već više od dvije godine.

– Sve ovo vrijeme suočavala sam se sa zatvorenim vratima, potrebom da neprekidno dokazujem očigledne činjenice i neophodnošću da stalno kucam na adrese nadležnih institucija. Riječ je o iscrpljujućem, ali jedinom ispravnom putu kada se borite za zaštitu prirode i prostora u kojem živimo – naglasila je Budimir za "Dan".

Iako je ova mjera, kako objašnjava, trenutno administrativnog i privremenog karaktera, ona dokazuje da upornost daje rezultate.

– Uspjeli smo da natjeramo institucije da izađu na teren i kažu stop divljoj gradnji na izuzetno rizičnom području. Investitor je ušao u radove bez uredne dokumentacije, ovjerenog glavnog projekta i plaćenih komunalija, i to sve na klizištu. Zbog toga ovdje ne stajem, već pripremam dopunu prijave sa detaljnim geotehničkim izvještajima i jasnim stručnim dokazima o opasnosti kojoj se ovaj prostor izlaže, kako bi ova zabrana konačno prešla iz privremene u trajnu – precizirala je Budimir.

Pored inspekcijskih procedura, Budimir dodaje da ovu borbu podiže i na viši, sistemski nivo.

– Još u julu sam uputila predlog timu GEF 7 projekta da se područje brda Spas obradi kroz njihov projektni okvir integrisanja biodiverziteta u sektorske politike i prakse i jačanje zaštite ključnih tačaka biodiverziteta u Crnoj Gori. Naredno što planiram slati GEF timu jeste dopis sa zahtjevom da brdo Spas posluži kao case study lokacija, ogledni primjer institucionalnog vakuuma u zaštiti predloženih Natura 2000 staništa pod agresivnim pritiskom urbanizacije. Takođe, o izazovima i iskustvima ove borbe govoriću i na predstojećoj konferenciji "Black Ecological Points Under Control", koja se održava 28. oktobra u Evropskoj kući u Podgorici. U okviru panela posvećenog ekološkom aktivizmu iz perspektive žena, podijeliću iskustva o tome sa kakvim se sve preprekama i pritiscima susrećemo na terenu i koliko je važna ustrajnost građanki u zaštiti životne sredine – poručila je Budimir.