Stručnjaci na okruglom stolu u CANU upozorili: Šume niko ne štiti

Pritisak globalne ekonomije transformiše predjele, koji gube svoj karakter, a stanje u crnogorskim šumama je posljedica dubokog nerazumijevanja i neodgovornog ponašanja prema šumi – kako donosilaca odluka, tako i običnih građana, ocijenjeno je na okruglom stolu "Uloga nauke u zaštiti šuma", koji je juče organizovalo Odjeljenje prirodnih nauka Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU).

Otvarajući skup, sekretar Odjeljenja prirodnih nauka CANU, akademik Igor Đurović, kazao je da je uticaj šuma na naše zdravlje i na našu sposobnost prilagođavanja klimatskim promjenama od ogromnog značaja. On se nada da će se i država prema ovoj temi odnijeti veoma odgovorno i da ćemo imati odgovor na brojne primjere devastacije naših šuma.

Po riječima prof. dr Milić Čurović sa Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG), koji je govorio na temu "Šume i šumarstvo u Crnoj Gori", ukoliko bismo posmatrali parametre poput pokrivnosti i biodiverziteta, rekli bismo da smo bogati šumama, dok, s druge strane, parametri poput stepena degradiranosti, procenta niskoproduktivnih šuma u odnosu na potencijal staništa, niskih šuma, govori dosta o našem odnosu prema šumama u prethodnom periodu. Čurović je istakao da smo imali "nesrećni koncesioni model korišćenja šuma", te da je izostanak sanitarnih sječa, mjera njege, ulaganja u puteve, u znanje, u kadar i u infrastrukturu doveo do toga da je stanje danas takvo da nemamo postojeću plansku dokumentaciju, da imamo problem otvorenosti šuma i nelegalne aktivnosti.

– Nije jednostavno gazdovati šumama. Potrebna su znanja iz više disciplina da bi se napravio način održivog gazdovanja, a promjena klimatskih karakteristika dodatno usložnjava ovaj posao na očuvanju stabilnosti i unapređenju šuma – naglasio je Čurović.

Uprava za šume: Podnijeta prijava SDT-u protiv državnog sekretara Andrije Delića

Dr Jelena Lazarević sa Biotehničkog fakulteta govorila je o biodiverzitetu gljiva kao indikatoru zdravstvenog stanja šuma pod pritiskom klimatskih promjena. Ona je ukazala da su šume ugrožene ljudskim djelatnostima i nebrigom.

– Svjedoci smo dubokog nerazumijevanja i neodgovornog ponašanja prema šumi – od donosilaca odluka do običnih građana. Dugi niz godina ne obraćamo pažnju na zdravstveno stanje šuma. Podaci o šumama pogrešno se interpretiraju. Građani sebi često daju za pravo da se proglašavaju i naučnicima i da utiču na donosioce odluka i dovoljno su glasni da se sa šumama radi na pogrešan način – ocijenila je Lazarević.

Ona je kazala da šumsko drveće u velikom broju raste u marginalnim populacijama, na granicama svojih areala, zbog čega može biti posebno ugroženo i osjetljivo na promjene.

Sačuvati diverzitet i identitet

Govoreći o primjeni Evropske konvencije o predjelu, koju je Crna Gora ratifikovala, prof. dr Nevena Vasiljević napomenula je da je naša država uradila tipologiju predjela na nacionalnom nivou i da se tu stalo, iako taj međunarodni dokument zahtijeva da se na svakom nivou uradi karakterizacija predjela.

– Bilo kojem planu – nacionalnom, regionalnom, lokalnom, pošumljavanju, površinskim kopovima, saobraćajnicama, svim kapitalnim projektima – treba da prethodi karakterizacija predjela, odnosno procjena vrijednosti karaktera predjela za date lokacije, ne bismo li sačuvali diverzitet i identitet – rekla je Vasiljević.

Prof. dr Nevena Vasiljević sa Šumarskog fakulteta Univerzitet u Beogradu govorila je na temu "Kulturni predio: od zaštite do planskog koncepta". Ona je upozorila da pritisak globalne ekonomije transformiše predjele, da gubimo diverzitet, identitet, istoričnost, kontekst i biodiverzitet.

– Nestaje karakter predjela. Nestaje diverzitet. Urbana revolucija pravi dodatni problem, naselja počinju da liče jedna na druge. Diverzitet nam je opet ugrožen – naglasila je Vasiljević.

Preuzmite našu aplikaciju