Studenti sa UDG ne mogu ni da volontiraju u KCCG

Na pitanje da li su mogli da se prijave i kandidati koji su završili studije primijenjene psihologije na privatnom Univerzitetu "Donja Gorica", koji, inače, zbog zakonskih ograničenja imaju problem sa dobijanjem licence, iz KCCG su nam odgovorili da nijesu mogli da angažuju kandidate koji nijesu stekli formalno obrazovanje iz kliničke psihologije.

Podsjećamo da diplomci studijskih programa primijenjene ili poslovne psihologije ne mogu biti članovi Komore psihologa, niti mogu dobiti licencu za rad pod profesionalnim nazivom psiholog, u skladu sa Zakonom o psihološkoj djelatnosti.

– Na poziv su se mogli prijaviti svi zainteresovani kandidati, uključujući i one koji su završili različite studijske programe, kako u zemlji, tako i u inostranstvu. Međutim, prilikom selekcije vodilo se računa o usklađenosti obrazovanja sa zahtjevima kliničke prakse. Konkretno, prednost su imali kandidati čiji studijski programi obuhvataju kliničku grupu predmeta, uključujući rad sa psihodijagnostičkim instrumentima, što je od ključnog značaja za rad u zdravstvenom sistemu. Takođe, imajući u vidu aktuelne regulatorne i stručne dileme u vezi sa licenciranjem određenih studijskih programa, kao i potrebu da kandidati već posjeduju osnovna znanja iz kliničke psihologije, nijesmo bili u mogućnosti da angažujemo kandidate koji ta znanja nijesu stekli tokom formalnog obrazovanja. Smatramo da pripravnički staž treba da služi unapređenju i primjeni već stečenih kompetencija, a ne njihovom osnovnom sticanju – istali su iz KCCG.

Napominju da će se volontiranje primljenih psihologa realizovati u skladu sa potrebama ustanove, pod stručnim nadzorom, što predstavlja priliku za sticanje praktičnog iskustva u kliničkom okruženju i za profesionalno usavršavanje.

– Imajući u vidu izraženu potrebu za psiholozima u svim zdravstvenim ustanovama, kao i činjenicu da se zdravstveni sistem već duže suočava sa deficitom ovog kadra, Klinički centar je nastojao da pronađe model koji je održiv u postojećim okolnostima. Važno je naglasiti da psiholozi ne mogu samostalno raditi u zdravstvenim ustanovama bez položenog stručnog ispita. U tom smislu, ovaj vid angažovanja omogućava kandidatima da kroz strukturisanu obuku i praktičan rad steknu neophodno iskustvo i kompetencije za budući profesionalni angažman u kliničkom okruženju – odgovorili su iz KCCG na pitanje zbog čega su psiholozi angažovani kao volonteri.

Na objavljeni poziv prijavilo se 12 kandidata, od kojih je šest angažovano, a iz najveće zdravstvene ustanove u zemlji objašnjavaju da je ovaj broj pažljivo definisan kako bi se obezbijedio kvalitetan proces obuke, ali i nesmetano funkcionisanje odjeljenja, imajući u vidu da obuka zahtijeva dodatno vrijeme i angažman već zaposlenog kadra.

– Period angažovanja je usklađen sa ciljem sticanja praktičnih znanja i vještina, uz kontinuirano praćenje njihovog napretka kroz rad u kliničkom okruženju. Psiholozi nijesu angažovani isključivo u okviru Klinike za psihijatriju. Organizovan je sistem rotacije kroz više organizacionih jedinica, kako bi stekli šire iskustvo i upoznali se sa različitim kliničkim stanjima i pristupima u radu. Ovakav pristup omogućava bolje razumijevanje uloge psihologa u zdravstvenom sistemu u cjelini, kao i razvoj kompetencija koje su primjenjive u različitim medicinskim oblastima – pojasnili su iz KCCG.

Studij psihologije u Crnoj Gori postoji na državnom Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore (UCG), kao i studij primijenjene i poslovne psihologije na privatnom Univerzitetu "Donja Gorica". Početkom ove godine, iz Komore psihologa i Ministarstva rada i socijalnog staranja saopštili su da, po Zakonu o psihološkoj djelatnosti, licencu za obavljanje psihološke djelatnosti može dobiti lice koje se školovalo na akreditovanom studiju psihologije, koji je svrstan u odgovarajuće naučno polje i u potpunosti usklađen sa važećim akademskim, profesionalnim i evropskim standardima.

Članom 7 Zakona o psihološkoj djelatnosti propisano da psihološku djelatnost može obavljati lice koje ima najmanje VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja stečen na akademskom studijskom programu psihologije u Crnoj Gori, ili lice kome je, u skladu sa posebnim zakonom, priznata inostrana obrazovna isprava stečena na akademskom studijskom programu psihologije u istom nivou kvalifikacije obrazovanja i kome je izdata licenca za obavljanje psihološke djelatnosti u skladu sa ovim zakonom.

– U Crnoj Gori takav studijski program postoji na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, gdje se realizuje akreditovani studijski program psihologija, svrstan u odgovarajuće naučno polje i u potpunosti usklađen sa važećim akademskim, profesionalnim i evropskim standardima – podsjetili su iz Ministarstva socijalnog staranja.

Iz tog resora su početkom godine pojasnili da studijski programi koji u svom nazivu sadrže termin "psihologija", poput poslovne psihologije, primijenjene psihologije, psihologije menadžmenta, sportske psihologije, iako sadrže određene psihološke predmete i akreditovani su kao obrazovni programi, po svojoj strukturi, obimu i ishodima učenja ne predstavljaju studije psihologije u smislu Zakona o psihološkoj djelatnosti. Takođe, ti studijski programi ne obezbjeđuju sveobuhvatnu obuku iz ključnih psiholoških disciplina, kao ni obaveznu praksu i superviziju u relevantnim ustanovama. U tom kontekstu, ministarstvo je ukazalo na suštinsku razliku između akreditacije studijskog programa i profesionalne akreditacije (licenciranja).

"Pobjeda" je krajem prošle godine objavila da je advokat Miloš Vukčević, zastupnik više psihologa koji su se obrazovali na Univerzitetu "Donja Gorica", zatražio da se hitno obustavi, kako je tada rekao, nezakonito tumačenje Zakona o psihološkoj djelatnosti ili slijede tužbe.