U slučaju zlostavljanja štićenika hranitelja sa Cetinja sistem je morao vidjeti žrtve

Илустрација

-GULIVER IMAGE

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

SLUŠAJ VIJESTI

U slučaju zlostavljanja štićenika hranitelja sa Cetinja sistem je morao vidjeti žrtve

Ako se kroz istragu potvrde navodi da su supružnici sa Cetinja, dok su bili hranitelji, eksploatisali i zlostavljali štićenike od 2022. godine, ne možemo govoriti o adekvatnom sistemu zaštite, a institucije moraju dati odgovor na pitanje kako je moguće da sistem to nije ranije prepoznao, ocijenile su sagovornice "Dana".

 I dok je javnost u utorak ostala šokirana navodima iz policije o kontinuiranom dugogodišnjem nasilju i radnoj eksploataciji troje štićenika od strane njihovih hranitelja, iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici juče nijesu odgovorili na pitanja "Dana" poslata u vezi sa ovim slučajem, ali su u saopštenju za medije poručili da preduzimaju sve neophodne aktivnosti iz svoje nadležnosti.

– Ministarstvo je naložilo sprovođenje nadzora nad stručnim radom i inspekcijskog nadzora, radi utvrđivanja svih relevantnih činjenica i okolnosti, kao i provjere postupanja nadležnih centara za socijalni rad u konkretnom slučaju, uključujući okolnosti smještaja djece u hraniteljsku porodicu i postupanje tokom trajanja smještaja – kazali su iz Ministarstva, navodeći da su nadzori u toku.

Sociološkinja Biljana Radović Fuštić ocijenila je da se teško može govoriti o adekvatnom sistemu zaštite ako se potvrde navodi da su nasilje i eksploatacija djece trajali od januara 2022. godine. Ona je za "Dan" kazala da zbog toga ovaj slučaj ne bi smio da se završi samo hapšenjem i procesuiranjem hranitelja, već da mora otvoriti pitanje kako je moguće da su djeca koja su bila povjerena sistemu socijalne zaštite toliko dugo bila izložena nasilju i eksploataciji i da li drugdje ima još sličnih slučajeva.

– Zatim treba otvoriti i niz pitanja: na koji način se procjenjuje da li neko ispunjava uslove za hraniteljstvo, na osnovu kojih kriterijuma se procjenjuje podobnost hranitelja, koliko često se obavljaju kontrole i razgovori sa djecom i na koji način se provjerava da li djeca zaista mogu slobodno da govore o uslovima u kojima žive? Posebno je važno pitanje kako se obavljaju razgovori sa djecom kada postoji mogućnost da su zastrašena ili pod pritiskom hranitelja. Prema policijskim navodima, upravo su djeca bila primoravana da pred službenicima Centra za socijalni rad prikrivaju nasilje. A djeca kao djeca, uvijek pokazuju neku vrstu uznemirenja i ne mogu u potpunosti prikriti, pa se postavlja i pitanje da li su ti razgovori bili dubinski ili proceduralno-formalni – poručila je Radović Fuštić.

Djeci obezbijediti dugotrajnu podršku

Sociološkinja Radović Fuštić poručuje da država ne smije da se zadrži samo na tome da fizički zaštiti djecu, naglašavajući neophodnost kontinuirane psihološke i psihoterapijske podrške, osiguranja stabilnog i sigurnog mjesta za život, pristupa obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i osoba od povjerenja koje će pratiti njihov oporavak.

– Za mene je možda najvažnije pitanje šta će se desiti sa ovom djecom sada, nakon što je slučaj dospio u javnost. Njihova zaštita ne smije biti samo reakcija na skandal. Ona mora biti dugoročan proces, jer sistem prema njima ima dug koji ne može biti ispunjen samo time što će počinioci biti procesuirani – naglasila je ona.

Ukoliko se potvrde navodi iz istrage, ona poručuje da odgovornost mora biti ispitana duž cijelog lanca – od samih počinilaca, preko svih koji su eventualno znali za nasilje ili eksploataciju i nijesu reagovali, do eventualnih propusta u sistemu kontrole i zaštite, te da posebno treba ispitati i dio koji se odnosi na ljude koji su djecu angažovali za rad i za to plaćali ili na drugi način imali korist od njihovog rada.

– Ako se potvrde navodi policije, oni nijesu bili samo posmatrači sa strane, već je potrebno utvrditi njihovu ulogu u cijelom lancu eksploatacije. Kroz potenciranje hranitelja možemo izgubiti upravo one koji su "angažovali" tu djecu. Užasavajuća je degradacija našeg društva i zajednice koja ne čini ništa i ćuti ako je u saznanju umjesto da zaštiti slabijeg od sebe – ukazala je ona.

S obzirom na to da je riječ o djeci koja su već bila u posebno osjetljivoj životnoj situaciji, jer je riječ o djeci bez roditeljskog staranja, Radović Fuštić naglašava da posljedice ovakvog odnosa mogu biti veoma ozbiljne i dugotrajne. Njima je, kako ističe, hraniteljska porodica trebalo da predstavlja mjesto sigurnosti, stabilnosti i zaštite.

– Ako se potvrdi da su upravo u tom okruženju godinama bila izložena nasilju, strahu i eksploataciji, onda je povrijeđeno i narušeno ono osnovno što je sistem trebalo da im obezbijedi – osjećaj sigurnosti i povjerenja u odrasle koji su odgovorni za njih. Takvo iskustvo može ostaviti duboke posljedice na njihov emocionalni razvoj, odnose sa drugim ljudima, osjećaj sopstvene vrijednosti i sposobnost da vjeruju odraslima i institucijama. Ne bih tvrdila da su te posljedice nužno trajne, jer uz adekvatnu i dugoročnu podršku djeca mogu napraviti značajan oporavak. Ali moramo biti svjesni da se trauma ne završava njihovim izmještanjem iz nasilne sredine, niti prolaskom vremena, niti odrastanjem – kazala je Radović Fuštić.

Ne cijeniti samo formalnu podobnost

Čarapić Mitrović ocjenjuje da fokus nikada ne smije biti samo na tome da li je neko formalno podoban da bude hranitelj, već da je mnogo važnije procijeniti da li konkretna osoba ili porodica ima kapacitet da odgovori na potrebe konkretnog djeteta.

Ona naglašava da za hraniteljstvo nije dovoljna samo dobra namjera i ljubav prema djeci, koliko god one bile vrlo važne, već i emocionalni kapacitet, razumijevanje potreba djeteta, spremnost da se uči i mijenja pristup, kao i podrška koja hranitelju omogućava da u toj ulozi istraje. Zbog toga smatra da izbor hranitelja ne smije biti kraj procjene, ukazujući i na važnost stabilne i dostupne stručne podrške sistema i za samog hranitelja.

Socijalna radnica u Udruženju Roditelji Katarina Čarapić Mitrović saglasna je da se, u slučaju da se potvrdi da je nasilje nad djecom trajalo toliko dugo, mora znati kako je moguće da sistem to nije ranije prepoznao.

– Moramo znati ko je pratio ovu djecu, koliko često su vršene posjete, kako su izgledale procjene, da li se sa djecom razgovaralo i koliko često, da li su postojali neki znakovi da nešto nije u redu. Ako jesu, moramo znati šta se preduzelo povodom toga – kazala je Čarapić Mitrović za "Dan".

Ona objašnjava da je hraniteljstvo dugoročna odgovornost sistema da prati dijete i hraniteljsku porodicu, prepoznaje rizike i reaguje kada postoji sumnja da dijete nije dobro, poručujući da je smještaj početak zaštite, a ne njen kraj.

– Ukoliko se utvrde propusti, odgovornost mora postojati. Ali cilj nikad ne smije da nam bude da utvrdimo ko je krivac. Niti da prebacamo odgovornosti. Upravo tako izbjegavamo rješavanje problema, a direktne posledice idu direktno preko djece. Moramo znati šta ćemo nakon toga promijeniti. Koje će biti konkretne posljedice? Šta će sistem preduzeti? Da li ćemo promijeniti način procjene, praćenja i nadzora? Da li ćemo pojačati stručnu podršku i kontrole tamo gdje je to potrebno? Da li ćemo uspostaviti nove modele podrške porodicama koje će biti zasnovane na principu kontuineteta i dostupnosti onoliko koliko je porodicama potrebno. Važno je da zaista naučimo i prepoznamo gdje je sistem zakazao i šta moramo promijeniti da bi djeca ubuduće bila bolje zaštićena – naglasila je ona.

Ukazujući na važnost toga da dijete koje je već bilo izloženo teškim iskustvima u hraniteljskoj porodici dobije sigurnost, predvidljivost i stekne povjerenje prema odraslima, Čarapić Mitrović upozorava da bi novo neprijatno iskustvo u okruženju u kojem bi trebalo da je zaštićeno, moglo dodatno produbiti posljedice.

– Može izgubiti povjerenje u odrasle, povući se, razviti strah, probleme u ponašanju ili teškoće u uspostavljanju odnosa… – upozorava Čarapić Mitrović.

Supružnici sa Cetinja Š.K. i A.S. uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivična djela trgovina ljudima i nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, na štetu tri maloljetna lica starosti osam, 13 i 15 godina, čiji su hranitelji po osnovu rješenja Centra za socijalni rad. Policija ih sumnjiči za nasilje prema djeci, da su ih primoravali da rade u cilju sticanja materijalne koristi ili za otplatu duga člana porodice, da obavljaju kućne poslove i čuvaju njihovu unučad.

"Dan" je juče pitao resornog ministra Damira Gutića od kada su djeca bila smještena u ovoj hraniteljskoj porodici, da li su dobijali pritužbe u vezi sa potencijalnim navodima o zlostavljanju i eksploataciji, da li je socijalna služba pratila porodicu i djecu, te šta su preduzeli u vezi sa ovim slučajem, ali odgovor nijesmo dobili.

 

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

Komentari ()

IZBOR UREDNIKA