Više od 1.000 porodica u Park šumi Zagorič bije bitku za legalizaciju

Jedan od njih je i Dragoslav Beloica, koji je još 2004. godine započeo proces legalizacije objekta na državnom zemljištu i upisao se u katastar kao vlasnik. Međutim, nedugo nakon toga, državna zemlja na kojoj se nalazi i njegov objekat restitucijom je vraćena vlasnicima.

Beloica je još prošle godine pisao ministru prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavenu Radunoviću, navodeći da je zbog teških životnih uslova bio prinuđen da se snalazi, pa je uzurpirao parče zemlje u Park šumi Zagorič i napravio skromni objekat od 37 metara kvadratnih.

Beloica

– Početkom 2004. godine država je uručivala dopis da se prijavimo za legalizaciju. Ja sam se odmah prijavio i na osnovu toga dobio odgovarajuću dokumentaciju: rješenje, list nepokretnosti, kopiju plana, kao i ugovor o zakupu gradskog građevinskog zemljišta, u kome piše da će se procesu legalizacije pristupiti kada se uradi orto-foto snimak.

Radunović

Nakon devet godina, državaje vratila–poklonila zemljište izvjesnim naslednicima. Tačnije, bivši kontroverzni gradonačelnik Miomir Mugoša i tadašnji ministar odbrane Boro Vučinić napravili su veliku manipulativnu radnju i tu zemlju, koju je država otkupila od izvjesne porodice još davne 1951.godine, vratila navodnim vlasnicima. Tako su se pojavili novi vlasnici te zemlje. Od tog datuma je nastao pakao za stanovnike Park šume Zagorič. Kružili su razni mešetari, geometri, zastupnici navodnih naslednika i ko zna ko sve ne. Govorili su da to što imamo dokumentaciju ništa ne znači. U katastru su svakodnevno vršili ispravke i unosili druge netačne podatke, koji njima odgovaraju. Mali dio građana platio im je zemljište pod prinudom da se ne desi nešto gore. Veliki dio je imao mogućnosti i nije htio da plati ništa na ovakav manipulativan, nelegalan i nelegitiman način. Njihovi zastupnici slali su nas na sudove, a ucjene vrše i sudski vještaci, izvršioci, kao i same sudije, govoreći nam da ako sada ne platimo zemljište po toj određenoj cijeni, da će kasnije to biti puno više. Jedno vrijeme se sve to smirilo, niko nije dolazio, kao zatišje pred buru, i živjeli smo u velikoj neizvjesnosti. Mi ne bježimo od plaćanja, jer da je država svih ovih decenija uzimala pomalo, mi bismo do sad već otplatili tu zemlju – ukazuje Beloica i dodaje da je preko 1.000 porodica u istom problemu kao i on.

Strateški plan razvoja Podgorice sadrži 51 projekat: Od sajmišta, stadiona, bazena do tri mosta

Povodom problema sa kojima se suočavaju Beloica i ostale porodice u Park šumi u Zagoriču, poslali smo pitanja resornom ministarstvu, odakle su nam odgovorili da su upoznati sa dugogodišnjom problematikom i složenim imovinskopravnim odnosima koji opterećuju jedan dio građana koji posjeduju nelegalne objekte u tom dijelu glavnog grada.

Beloica se upisao u katastar kao vlasnik nelegalne imovine

– U trenutku gradnje i zauzimanja ovog zemljišta od strane nelegalnih graditelja, vlasnik zemljišta na kojem su objekti izgrađeni bila je država. Sprovedenim procesom restitucije, ova zemlja je vraćena stvarnim vlasnicima i nelegalni graditelji bili su u obavezi da riješe imovinskopravne odnose sa stvarnim vlasnicima zemljišta. Ono što je karakteristično za Park šumu Zagorič jeste da je svima njima od strane Glavnog grada bila data mogućnost da uđu u postupak otkupa zemljišta i da legalizuju svoje objekte, ali oni to tada nisu iskoristili. Kao što znate, restitucija zemljišta nije se mogla izvršiti ukoliko je zemljište privedeno namjeni (a bilo bi privedeno namjeni da su objekti bili legalizovani). Ovako, s obzirom da su objekti bili nelegalni, restitucija je mogla biti sprovedena. Činjenica je da građani iz Park šume Zagorič nisu ugroženiji od onih na Kakarickoj gori, na Malom brdu ili na Dajbabskoj gori. Svi oni su gradili na državnom zemljištu, bez potrebnih dozvola. Donošenjem Zakona o legalizaciji bespravnih objekata svima je data mogućnost da svoje nelegalne objekte koji su građeni na državnom zemljištu legalizuju uz mogućnost otkupa zemljišta ispod nelegalnog objekta i zemljišta koje se faktički koristi za upotrebu toga objekta – odgovorili su "Danu" iz Ministarstva urbanizma.

Kako su dodali, imajući u vidu da zemljište u sklopu Park šume Zagorič više nije u vlasništvu države, ovaj problem se mora rješavati sa stvarnim vlasnicima zemljišta, kao što će to morati da rade svi oni koji su objekte gradili na tuđem zemljištu.

– S obzirom da je problematika oko Park šume Zagorič aktuelna već godinama, predstavnici porodica imali su niz sastanaka sa predstavnicima ministarstava koja su bili nadležna za rješavanje njihovih problema. U Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine prije par mjeseci takođe je održan sastanak sa predstavnicima stanovnika Park šume Zagorič, na kojem je donesen zaključak da se ovo ministarstvo obrati Ministarstvu pravde oko mogućnosti umanjenja sudskih troškova koji su nastali prilikom sudskih procesa između mještana Park šume Zagorič koji do danas nisu riješili imovinskopravne odnose na zemljištu i stvarnih vlasnika zemljišta – rekli su nam iz resora kojim rukovodi Slaven Radunović.