Vojinović za "Dan": Vrelija ljeta u Podgorici – više betona, manje hladovine

Ivana Vojinović

-UDG

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

SLUŠAJ VIJESTI

Vojinović za "Dan": Vrelija ljeta u Podgorici – više betona, manje hladovine

Podgorica bi do 2050. godine mogla postati grad u kojem će ljetnji život biti znatno teži nego danas, a ekstremne temperature sve više uticati na zdravlje građana, rad, kretanje i svakodnevne aktivnosti.

Klimatske projekcije ukazuju na sve duže toplotne talase, izraženije sušne periode i intenzivne padavine, dok nedostatak zelenila i širenje betoniranih površina dodatno povećavaju rizike.

– Grad koji se suočava sa sve intenzivnijim vrućinama ne može nastaviti da se razvija uz povećanje betoniranih površina, nedostatak drvoreda, smanjivanje prirodne hladovine i stvaranje gusto izgrađenih naselja bez odgovarajućih zelenih površina – rekla je u intervjuu za "Dan" dr Ivana Vojinović, direktorica Centra za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju Univerziteta Donja Gorica.

● Koliko bi temperature u Crnoj Gori mogle porasti do sredine vijeka?

– Prema Trećem nacionalnom izvještaju Crne Gore o klimatskim promjenama, dostavljenom Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC), za period 2041–2070. godine projektovano je povećanje srednje godišnje temperature od približno 2,5°C do 3°C u odnosu na referentni period. Iako se ove projekcije odnose na teritoriju Crne Gore, a ne samo na Podgoricu, iste mogu ukazivati na vjerovatnoću sličnog trenda rasta temperature i za glavni grad.

● Hoće li biti sve više dana sa temperaturom iznad 40 stepeni?

– Rast prosječne temperature od 2,5°C ili 3°C podrazumijeva pomjeranje čitave raspodjele temperatura, zbog čega će dani sa temperaturama iznad 35°C biti brojniji, a očekuje se i povećanje učestalosti dana kada maksimalna temperatura dostiže ili prelazi 40°C. Međutim, još uvijek nema projekcija, odnosno još uvijek se ne može naučno odgovorno tvrditi koliko će Podgorica oko 2050. godine imati tačno dana sa temperaturom iznad 40°C. Ali, ono što sa visokim stepenom pouzdanosti možemo reći jeste da će takvi dani postajati učestaliji, a periodi ekstremnih vrućina duži.

● Zašto su gusto izgrađena gradska naselja posebno ugrožena?

– Klimatske projekcije ukazuju da će Podgorica do 2050. godine biti topliji grad, sa dužim i intenzivnijim toplotnim talasima, većim brojem izrazito toplih dana i noći i sve izraženijim problemom pregrijavanja urbanog prostora. Sve češće tropske noći, tokom kojih se temperatura ne spušta ispod 20°C, otežavaće oporavak organizma od dnevnog toplotnog opterećenja. Posebno će biti pogođeni stanovnici gusto izgrađenih djelova grada, gdje beton, asfalt i nedostatak vegetacije dodatno pojačavaju efekat urbanih toplotnih ostrva. Na ovaj rizik ukazuje i Procjena ranjivosti i rizika urbanih ostrva toplote koju je 2025. godine pripremio Glavni grad, i u kojoj je Siti kvart identifikovan kao najupečatljivije toplotno ostrvo.

● Prijete li nam ozbiljnije suše i nestašice vode?

– Prema klimatskim analizama, u Podgorici u budućnosti možemo očekivati izraženije sušne periode, naročito tokom ljeta, dok istovremeno postoji i rizik od intenzivnijih kratkotrajnih padavina. To na prvi pogled može djelovati protivrječno, ali je riječ o dvije međusobno povezane posljedice klimatskih promjena. Toplija atmosfera može sadržati više vodene pare, što stvara uslove za intenzivnije padavine, dok više temperature istovremeno povećavaju isparavanje i isušivanje zemljišta. To pokazuje da problem nije samo u ukupnoj količini kiše, već i u njenoj raspodjeli tokom godine. Posebnu pažnju zaslužuju Morača, Zeta i drugi vodni sistemi na koje utiču promjene u količini padavina i hidrološkom režimu.

Produženi sušni periodi, povećana potrošnja vode tokom ljetnjih mjeseci i moguće promjene izdašnosti izvorišta predstavljaju rizike koji zahtijevaju pravovremeno planiranje. Na primjer, uticaj klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju u Zetsko-bjelopavlićkoj ravnici, najznačajnijem poljoprivrednom području Crne Gore, zbog povećane zavisnosti od navodnjavanja tokom ljeta, već postaje i ozbiljno ekonomsko pitanje, koje neposredno utiče na troškove poljoprivredne proizvodnje i sigurnost prihoda lokalnog stanovništva.

● Koliko su opasne ekstremne padavine?

– Intenzivne padavine predstavljaju ozbiljan izazov za urbanu infrastrukturu. Kada velika količina kiše padne u kratkom vremenu, posebno na površine prekrivene asfaltom i betonom, povećava se rizik od bujičnog oticanja, plavljenja saobraćajnica, podzemnih prostora i djelova naselja u kojima odvođenje atmosferskih voda nije odgovarajućeg kapaciteta.

● Koji klimatski rizici najviše ugrožavaju zdravlje stanovništva?

– Kada govorimo o neposrednom uticaju na zdravlje stanovništva, smatram da najveću opasnost predstavljaju ekstremne vrućine i dugotrajni toplotni talasi. Njihove posljedice nijesu ograničene na osjećaj nelagodnosti. Visoke temperature povećavaju rizik od dehidratacije, toplotne iscrpljenosti i toplotnog udara, ali i od pogoršanja kardiovaskularnih, respiratornih i drugih hroničnih oboljenja. Posebno su ugroženi stariji građani, djeca, trudnice, hronični bolesnici i ljudi koji rade na otvorenom.

● Koliko smo spremni za klimatske promjene i šta vlasti moraju da preduzmu?

– Podgorica još uvijek nema dovoljno razvijenu otpornost na klimatske rizike koji će se intenzivirati u narednim decenijama. To ne znači da aktivnosti prilagođavanja ne postoje, već da njihov obim, kontinuitet i stepen integrisanosti u prostorno planiranje i upravljanje gradom moraju biti znatno veći.

Podgorica mora promijeniti način na koji planira i gradi svoj urbani prostor. Klimatske projekcije moraju da postanu sastavni dio svih budućih prostornih i urbanističkih planova. Objekti, saobraćajna infrastruktura, javni prostori i sistemi vodosnabdijevanja koji se danas projektuju koristiće se i 2050. godine. Zato ih ne možemo planirati isključivo na osnovu klimatskih uslova iz prošlosti.

Drveće, parkovi, zelene površine i očuvani prirodni koridori predstavljaju klimatsku infrastrukturu, jednako važnu za budućnost Podgorice kao što su saobraćajnice, vodovod ili elektroenergetska mreža. Neophodno je sistematski povećavati površine pod vegetacijom, posebno u djelovima grada sa najvećom koncentracijom betona i asfalta, obezbijediti hladovinu na autobuskim stajalištima, trgovima, pješačkim koridorima i u školskim dvorištima, kao i koristiti materijale koji manje apsorbuju sunčevo zračenje.

I spavanje će zavisiti od temperatura

• Koliko bi se svakodnevni život mogao promijeniti do 2050. godine?

– Podgorica je već danas jedan od gradova u regionu u kojem se posljedice klimatskih promjena neposredno osjećaju, posebno tokom ljetnjih mjeseci. Međutim, ono što danas doživljavamo kao izuzetno toplo ljeto, sredinom ovog vijeka moglo bi postati znatno uobičajenija pojava. Ovo ne znači da će Podgorica 2050. godine biti neprepoznatljiv grad, ali bi način života tokom ljeta mogao biti bitno drugačiji. Boravak na otvorenom, fizički rad, kretanje gradom, korišćenje javnog prevoza, pa čak i kvalitet sna, mogli bi biti sve više uslovljeni ekstremnim temperaturama.

Lokalni akcioni plan za ublažavanje rizika od urbanih toplotnih ostrva, koji je Glavni grad izradio 2025. godine, predviđa primjenu rješenja zasnovanih na prirodi i unapređenje otpornosti grada na ekstremne temperature.

Drugi prioritet mora biti zaštita zdravlja stanovništva. Podgorici je potreban operativan sistem ranog upozoravanja na toplotne talase, povezan sa zdravstvenim ustanovama, socijalnim službama, školama, poslodavcima i službama zaštite i spasavanja. U periodima ekstremnih temperatura trebalo bi omogućiti dostupnost javnih rashlađenih prostora, pijaće vode i posebne podrške najugroženijim građanima, kao i prilagođavanje radnog vremena za poslove koji se obavljaju na otvorenom.

Osjetljivost vodoizvorišta

• Šta nam primjer Mareze govori o opasnosti od poplava?

– Rizik od intenzivnih padavina i poplava veoma dobro ilustruje primjer Mareze, čiji je kanal početkom ove godine očišćen. Time je smanjen rizik od poplava na ovom području, ali i od zamućenja vodoizvorišta Mareza, koje je od izuzetnog značaja za vodosnabdijevanje Podgorice. Ovaj primjer jasno pokazuje da obilne padavine, posebno u kombinaciji sa neadekvatnim održavanjem vodotokova i infrastrukturnim slabostima, mogu ugroziti i sigurnost vodosnabdijevanja.

Treći segment odnosi se na vodne resurse i infrastrukturu. Neophodno je smanjivati gubitke u vodovodnoj mreži, unaprijediti upravljanje vodoizvorištima, modernizovati sisteme odvođenja atmosferskih voda i povećavati površine koje omogućavaju prirodno upijanje padavina.

Konačno, klimatska budućnost Podgorice nije unaprijed određena. Dio zagrijavanja je već neizbježan, ali razmjere njegovih posljedica zavisiće i od današnjih odluka, odnosno od toga koliko će se ozbiljno danas pristupiti zaštiti zdravlja građana, očuvanju zelenih površina i klimatski odgovornom urbanom razvoju. Podgorica 2050. godine može biti grad u kojem će ljetnji život postati znatno teži, ali može biti i primjer kako se jedan mediteranski grad uspješno prilagodio novoj klimatskoj realnosti.

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

Komentari ()

IZBOR UREDNIKA