Vukčević: Država od 14. avgusta (ne)ustavno vlasnik neuknjiženih objekata

On ističe da vlasnici objekata imaju pravo na pravni lijek.

Nelegalna imovina koja nije ušla u proces legalizacije od 14. avgusta uknjižiće se na državu na osnovu člana 49 stav 1 Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, kazali su "Danu" iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

– Zakonom je propisano da je organ uprave nadležan za imovinu, odnosno organ lokalne uprave nadležan za imovinu, dužan da, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu zakona, objavi javni poziv za vlasnike bespravnih objekata izgrađenih na zemljištu u državnoj svojini, odnosno zemljištu na kome svojinska ovlašćenja vrši jedinica lokalne samouprave, da podnesu zahtjev za upis objekata u katastar nepokretnosti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, uz upozorenje da će se, ako ne pokrenu postupke upisa bespravnih objekata u katastar, identitet vlasnika bespravnog objekta utvrditi na osnovu podataka iz katastra nepokretnosti i upisati kao državna svojina – saopštili su iz tog vladinog resora.

Miloš Vukčević

PR Centar

Upitani koja se privatna imovina na ovaj način može uknjižiti na državu, odgovaraju da su ovom normom obuhvaćeni svi bespravni objekti koji su izgrađeni na zemljištu u državnoj svojini, odnosno na zemljištu na kome svojinska ovlašćenja vrši jedinica lokalne samouprave, a nisu upisani u katastar nepokretnosti do 14. avgusta.

– Kako se ne može utvrditi vlasništvo nad objektom, a vlasnik zemljišta je država, onda je i vlasništvo nad objektom onoga u čijem je vlasništvu zemlja. U suštini, za sve legalne objekte, da bi dobili građevinsku dozvolu, investitori moraju dostaviti dokaz o vlasništvu, ili o nekom drugom pravu nad zemljištem. Kako je u ovom slučaju vlasnik zemljišta država, koja nikome nije dala saglasnost za gradnju, a istovremeno je građenje na tuđem zemljištu i građenje bez građevinske dozvole (ranije prijave građenja) krivično djelo, to je članom 49 Zakona o legalizaciji propisano da takvi objekti, ukoliko se ne upišu u katastar nepokretnosti do 14. avgista, postaju državno vlasništvo – objašnjavaju iz ministrastva pravni osnov za ovakvo postupanje.

Advokat Miloš Vukčević u izjavi za "Dan" ukazuje da postoji zakonski osnov da se nelegalna imovina na državnom zemljištu uknjiži na državu, ali da to ne znači i da je svako takvo rješenje automatski u skladu sa Ustavom.

– Zakon o legalizaciji bespravnih objekata predviđa poseban režim za objekte izgrađene na zemljištu u državnoj svojini, odnosno na zemljištu na kome svojinska ovlašćenja vrši lokalna samouprava. Propisan je javni poziv, rok za podnošenje zahtjeva za upis i mogućnost da se, ukoliko vlasnik ne postupi u ostavljenom roku, svojina utvrdi u korist države na osnovu podataka iz katastra. Dakle, zakonodavac je uveo normativni mehanizam, ali upravo zbog toga mora postojati i potpuna ustavna kontrola takvog rješenja. Suštinsko pitanje nije samo da li zakon nešto dozvoljava, već da li to čini u skladu sa Ustavom. Ustav Crne Gore jemči pravo svojine i propisuje da niko ne može biti lišen prava svojine ili ograničen u tom pravu, osim kada to zahtijeva javni interes, uz pravičnu naknadu. Istovremeno, svako ima pravo na pravni lijek protiv odluke kojom se odlučuje o njegovom pravu ili na zakonu zasnovanom interesu. Zato se mora postaviti pitanje da li je u konkretnom slučaju obezbijeđena stvarna, djelotvorna i individualna zaštita vlasnika, a ne samo formalno pozivanje na protek roka – ističe Vukčević.

Kako je pojasnio, država može urediti posledice bespravne gradnje i može štititi javni interes, ali ne može derogirati ustavnu zaštitu svojine.

– Ako se svojina prenosi na državu bez pravične naknade, ili bez pune mogućnosti da vlasnik bude obaviješten, da se izjasni i da ospori odluku, tada takvo rješenje postaje ozbiljno ustavnopravno problematično. Zakonska posledica ne može postati zamjena za ustavni standard. Posebno je važno naglasiti da se ovdje ne radi o svakoj nelegalnoj imovini, već o objektima na državnom ili lokalnom zemljištu. Zato je svaka pojedinačna situacija različita i mora se cijeniti kroz konkretne činjenice: da li je javni poziv uredno objavljen, da li su rokovi pravilno tekli, da li su katastarski podaci tačni, da li je vlasnik imao realnu mogućnost da reaguje i da li mu je obezbijeđen djelotvoran pravni lijek.

Nelegalni objekti će, ipak, biti predmet izvršenja

Vlasnici ovakvih objekata ne smiju biti pasivni. Moraju odmah provjeriti da li njihov objekat potpada pod ovaj režim, da li je postupak pravilno pokrenut i da li su ispoštovane sve procesne pretpostavke. Svako rješenje koje ide na njihovu štetu mora se osporavati bez odlaganja, jer se samo pravovremenim korišćenjem pravnih sredstava može sačuvati mogućnost dalje ustavne zaštite – naglašava Vukčević.