<p>Za godinu i po 122 ugovora o djelu u Ministarstvu pravde</p>

Ministarstvo pravde je tokom prošle i ove godine zaključilo najmanje 122 ugovora o djelu sa najmanje 25 lica, uglavnom na mjesečne ili tromjesečne periode, a za većinu tih angažmana je potencijalna sumnja da se radi o "prikrivenim zaposlenjima", pokazala je studija slučaja Akcije za socijalnu pravdu (ASP),

Kako je za "Dan" rečeno iz ASP-a, studija slučaja je zasnovana na dokumentaciji dostavljenoj od Ministarstva pravde na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

Na znatan dio ovih ugovora zaključivani su aneksi, naročito lani, a među angažovanim licima našli su se specijalisti ili bečelori pravnih nauka, bezbjednosti i kriminalistike, menadžmenta ili operativni menadžeri, poneki magistar, ali i nekoliko lica sa srednjom stručnom spremom.

Za najveći dio angažovanih lica ugovori o djelu zaključeni su i produžavani prošle godine, a sa istim licima angažman je nastavljen i ove godine, pojašnjavaju iz ASP-a. Kako navode, ugovorene naknade su obično od 600 eura do 700 ili 800 eura.

Ugovor o djelu nije radni, već obligacioni odnos. Prema Zakonu o obligacionim odnosima, ugovorom o djelu poslenik (preduzimač, izvođač radova) obavezuje se da obavi određeni posao (izrada ili opravka neke stvari ili izvršenje nekog fizičkog ili intelektualnog rada i slično), a naručilac se obavezuje da mu za to plati naknadu.

(VIDEO) Ministarstvo pravde predložiće amandmane na Predlog zakona o ANB-u

Primjeri zaključenih ugovora o djelu u Ministarstvu pravde u ove dvije godine pokazuju da se lica angažuju u velikoj mjeri za vođenje različitih evidencija, prikupljanje statitistika, izrade različitih izvještaja, ili različite promotivne aktivnosti za potrebe Kabineta ministra pravde.

Tako je jedan ekonomista – operativni menadžer zadužen da izrađuje izvještaje o godišnjem prilivu zaprimljenih zahtjeva za izdavanje uvjerenja iz kaznene evidencije za fizička i pravna lica i evidenciju pravosnažnih sudskih odluka. Taj isti opis posla je i za jedno lice sa diplomom Pravnog fakulteta, dok je jedan drugi diplomirani pravnik angažovan da "klasifikuje i sortira predmete za potrebe preseljenja Ministarstva pravde u prostorije na novoj lokaciji", a taj posao je trajao mjesecima, sudeći prema zaključenim ugovorima o djelu.

Jedan ekonomista je angažovan da obavlja poslove administrativno-tehničke podrške prilikom klasifikovanja predmeta i sortiranja istih za arhiviranje, sa "posebnim osvrtom na predmete iz nadležnosti Službe za finansijske poslove".

Jedna osoba je angažovana ugovorima o djelu da prikuplja podatke o kapitalnim investicijama u Ministarstvu pravde i da izrađuje mišljenja i izvještaje o tome, a jedno lice sa diplomom menadžera da priprema oglasnu dokumentaciju, evidentira ugovore o djelu, o dopunskom radu, o privremenim i povremenim poslovima i evidentira zahtjeve za slobodan pristup informacijama.

Posao za preseljenje od 11 mjeseci, za evidenciju o vozilima

Među više ugovora o djelu sa licima sa srednjom školom zanimnjiv je slučaj iz prošle godine sa građevinskim tehničarom, a za potrebe sortiranja predmeta radi preseljenja Ministarstva pravde. Više zaključenih ugovora obuhvata period od čak 11 mjeseci prošle godine, a u posljednjem ugovoru navodi se da je izvršilac posla građevinski tehničar – penzionerka.

Tokom ove godine zaključeno je više ugovora o djelu sa licem koje ima opšti smjer gimnazije, a opis angžovanja je "vođenje evidencije o vozilima koja koristi Ministarstvo pravde i praćenje stanja vozila u odnosu na ispravnost i higijenu istih", kažu u Akciji za socijalnu pravdu.

Jedan angažovani, po profesiji specijalista novinar, u svojim ugovorima o djelu ima zaduženje da evidentira zahtjeve vjerskih zajednica, uvodi ih u upisnike i djelovodnike, dostavlja akte u rad preko internih dostavnih knjiga, otprema poštu i stara se o umnožavanju materijala.

– Većina primjera zaključenih ugovora o djelu, posebno imajući u vidu da su produžavani u kontinuitetu, postavlja pitanje da li je riječ o prikrivenim zaposlenjima. Pored toga, opisi pojedinih poslova su vrlo indikativni, pa je utisak da se `izmišljaju` radni zadaci radi angažovanja. Naravno, potpuna je nepoznanica kako se ugovori zaključe baš sa tim licima, te je otvorena sumnja u političke ili nepotističke kontakte, o čemu se u javnosti godinama govori, kažu u ASP-u za "Dan".

ASP je nedavno predložila Ministarstvu pravde da se, u okviru izmjena Krivičnog zakonika, razmotri mogućnost da se zapošljavanja na ovaj način definišu u zoni krivične odgovornosti, tj. kao krivično djelo, smatrajući da se u praksi dostigla kritična tačka.

Ipak, a uprkos činjenici da je kompletna crnogorska javnost upoznata sa razmjerama ovog problema, radna grupa Ministarstva pravde je u startu odbacila ovaj predlog, pod šturim obrazloženjem da "ne postoji analiza koja bi opravdala uvođenje ovog krivičnog djela".

Preuzmite našu aplikaciju