<p>Zloupotreba antibiotika nije iskorijenjena</p>

Prekomjerna i neopravdana primjena antibiotika dovela je do pojave rezistencije, odnosno otpornosti mikroorganizama, što predstavlja jednu od najvećih zdravstvenih prijetnji svijetu, upozorava dr sc. med. Aleksandra Spurnić, specijalista infektolog, klinički asistent na Katedri za infektivne bolesti Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Spurnić je zaposlena u Klinici za infektivne i tropske bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Srbije. Od juna 2021. godine je zamjenik rukovodioca Kovid bolnice Batajnica UKCS. Autor je i koautor više naučnih i stručnih radova iz različitih oblasti infektologije publikovanih u domaćim i međunarodnim časopisima.

Ona pojašnjava da pojam antimikrobna rezistencija podrazumijeva otpornost bakterija na ljekove, te da je to svjetski problem, a ne problem samo našeg regiona.

– Iako se na nivou Svjetske zdravstvene organizacije preduzimaju različite mjere da se taj probem riješi, ipak to nije lako. Zato što su i bakterije živa bića i imaju sklonost da se održe i prežive, tako da lako i brzo stiču otpornost i na najbolje antibiotike. Da bi se napravio jedan antibiotik, potrebna je velika procedura. Trenutno je 20–30 supstanci u opticaju da bi mogle da postanu antibiotici, i ako u narednih 5–10 godina samo njih pet to i uspije, mi ćemo biti srećni – ističe dr Spurnić.

Ljekove ne uzimati na svoju ruku

Dr Spurnić apeluje da se antibiotici ne uzimaju na svoju ruku, već da se u slučaju određenih zdravstvenih problema osoba javi izabranom ljekaru, koji će preporučiti dalje dijagnostičke procedure, na osnovu kojih će se utvrditi opravdanost uzimanja antibiotika.

Zapaža da nijesu samo pacijenti krivi za prekomjernu upotrebu, odnosno zloupotrebu antibiotika.

– To je jedan multidisciplinarni problem, koji obuhvata i ljekare koji neadekvatno propisuju antibiotike, ali i veterinarsku medicinu, jer se u liječenju životinja koriste isti antibiotici koji se koriste i za liječenje ljudi. Antibiotska terapija je drugačija od drugih ljekova. Kad se primjenjuje kod jednog pacijenta utiče i na druge pacijente, s obzirom na to da može dovesti do rezistencije bakterije i stvoriti problem kod liječenja drugih pacijenata, pa i čitave populacije. Tako, na primjer, kod pacijenata sa temperaturom nijesu sve infekcije izazvane bakterijama, jer i virusi izazivaju infekcije, a antibiotici nijesu ljekovi koji se koriste za liječenje virusnih infekcija – ukazala je dr Spurnić.

Montefarm: Antibiotika ima dovoljno

Takođe, kako dodaje,temperatura je nešto što se javlja i kod različitih imunoloških bolesti i hematoloških oboljenja, tako da nije svaka temperatura izazvana infekcijom i nije svaka infekcija izazvana bakterijom, pa neće kod svih pomoći antibiotska terapija.

– Antibiotici se primjenjuju ponaosob kod svakog pacijenta, a uspjeh u liječenju zavisi od pacijenta, primjene adekvatne doze i dužine terapije. To znači da isti antibiotik često neće biti propisan dvjema osobama sa istim zdravstvenim problemima, jer i drugi faktori utiču na izbor antibiotske terapije – objašnjava dr Spurnić.

Preuzmite našu aplikaciju