Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU
Crna Gora pred zatvaranjem 12 poglavlja: Brisel ostvaren dobar napredak u svim preostalim pregovaračkim poglavljima
Evropska komisija (EK) upozorava da najavljeni Euro model, kojim Vlada premijera Milojka Spajića planira značajno povećanje zarada od januara, može predstavljati značajan rizik za održivost javnih finansija i spoljnu ekonomsku ravnotežu Crne Gore.
Istovremeno, Brisel ocjenjuje da je država ostvarila dobar napredak u svim preostalim pregovaračkim poglavljima, čije je zatvaranje planirano do kraja godine.
To se navodi u godišnjem izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori, koji će danas biti predstavljen u Briselu, a u koji je, kako je objavljeno, Televizija Vijesti imala uvid.
Prema informacijama TV Vijesti, Evropska komisija smatra da je neophodno detaljnije procijeniti posljedice Euro modela, uz konsultacije sa zainteresovanim stranama, prije njegove primjene.
U izvještaju se konstatuje da je budžetski deficit Crne Gore premašio ciljnu vrijednost za prošlu godinu, dok fiskalne ranjivosti i dalje postoje zbog visokih obaveznih rashoda i velikih potreba za refinansiranjem javnog duga.
Zbog toga Brisel preporučuje ograničavanje javne potrošnje i ukupnog iznosa za zarade u javnom sektoru u srednjoročnom periodu, kao i sprovođenje mjera za povećanje budžetskih prihoda radi poštovanja fiskalnih pravila.
Upozorenje Evropske komisije dolazi u trenutku kada još nijesu javno predstavljene potpune finansijske posljedice najavljenog programa.
Prema pisanju „Vijesti“, Ministarstvo finansija nije preciziralo da li su troškovi Euro modela uključeni u predlog budžeta za 2027. godinu, koliko će njegova primjena koštati državu niti kako će uticati na deficit i javni dug. Iz Ministarstva je saopšteno da će predlog budžeta biti pripremljen u zakonskom roku, do 15. novembra.
Euro model predviđa povećanje minimalnih neto zarada na 1.000, 1.250 i 1.400 eura, zavisno od nivoa obrazovanja predviđenog za radno mjesto, kao i češće usklađivanje penzija sa rastom zarada.
Program podrazumijeva i izmjene poreskog zakonodavstva i sistema doprinosa, što je otvorilo pitanja njegovog uticaja na finansiranje penzijskog sistema, lokalnih samouprava i javnih usluga.
Prema procjenama koje prenose „Vijesti“, predložene mjere mogle bi da stvore dodatni godišnji budžetski manjak od 650 do 700 miliona eura. Riječ je o procjenama, a ne o zvanično potvrđenom fiskalnom efektu programa.
Privredna komora, Unija poslodavaca i Zajednica opština prethodno su zatražile preispitivanje pojedinih rješenja Euro modela, upozoravajući na moguće posljedice po poslovanje kompanija, zapošljavanje i prihode lokalnih samouprava.
Zajednica opština dostavila je Vladi procjenu uticaja reforme na lokalne budžete i predlog kompenzatornih mjera, uz podršku svih 25 opština.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović takođe je 2. novembra zatražio od premijera Spajića sveobuhvatnu procjenu fiskalnih i ekonomskih efekata programa, analizu njegovog uticaja na penzioni sistem i obnovu socijalnog dijaloga.
Posebno je ukazao na potrebu da javnosti budu dostupne projekcije finansiranja reforme i njene dugoročne održivosti.
Iako Evropska komisija prepoznaje rizike najavljene reforme, iz dostupnih navoda ne proizilazi da je zatražila odustajanje od Euro modela, već detaljnu procjenu njegovih ekonomskih posljedica.
Sa druge strane, današnje predstavljanje Paketa proširenja trebalo bi da potvrdi napredak Crne Gore u pregovorima sa Evropskom unijom i pruži jasniju sliku o mogućnosti njihovog završetka do kraja decembra.
Prema planiranoj dinamici, Crna Gora bi tokom novembra trebalo da privremeno zatvori šest pregovaračkih poglavlja, a preostalih šest u decembru.
Prvi naredni korak očekuje se u petak, kada je planirano zatvaranje poglavlja 1, koje se odnosi na slobodu kretanja robe. Saglasnost država članica potvrdio je irski državni ministar za evropske poslove i odbranu Tomas Birn.
Time bi broj privremeno zatvorenih poglavlja porastao sa 21 na 22, od ukupno 33 koja je Crna Gora otvorila tokom pregovora.
Prethodno su, 12. oktobra na međuvladinoj konferenciji u Luksemburgu, zatvorena poglavlja 17, 18 i 19, koja se odnose na ekonomsku i monetarnu politiku, statistiku i socijalnu politiku i zapošljavanje.
Posebno mjesto u izvještaju Evropske komisije zauzimaju poglavlja 23 i 24, koja obuhvataju pravosuđe, temeljna prava, pravdu, slobodu i bezbjednost.
Prema navodima TV Vijesti, Komisija i u tim oblastima konstatuje dobar napredak, ali zahtijeva završetak ustavnih promjena kojima se predviđaju ukidanje imuniteta i provjera integriteta članova Vlade.
Brisel traži i bolje rezultate u istragama, krivičnom gonjenju i pravosnažnim presudama za korupciju, naročito na visokom nivou, budući da je broj konačnih osuđujućih presuda i dalje mali.
Posebno se insistira na hitnom unapređenju kapaciteta i uslova rada Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja i Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević saopštila je u Briselu da je Crna Gora usvojila i dostavila sve završne pregovaračke pozicije, čime je okončan važan dio tehničkih priprema za zatvaranje preostalih poglavlja.
Prema podacima koje je predstavila, država je realizovala 90 odsto obaveza iz reformske agende.
Gorčević je ukazala i na predloženi evropski finansijski paket od približno 3,2 milijarde eura za period od 2028. do 2034. godine, naglašavajući da pripreme za korišćenje evropskih fondova moraju početi prije pristupanja Uniji.
Ukoliko pregovori budu završeni do kraja godine, nacrt ugovora o pristupanju mogao bi biti pripremljen na proljeće 2027, dok se njegovo potpisivanje okvirno očekuje u junu.
Zatvaranje poglavlja, međutim, ne znači automatski i članstvo u Evropskoj uniji. Nakon završetka pregovora slijede usaglašavanje, potpisivanje i ratifikacija pristupnog ugovora, dok Crna Gora kao cilj zadržava punopravno članstvo 2028. godine.
Današnji izvještaj Evropske komisije tako će, uz ocjenu napretka na evropskom putu, otvoriti i pitanje održivosti ekonomske politike Vlade, posebno u dijelu najavljenog povećanja zarada i njegovog uticaja na javne finansije.
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU