Čabarkapa: Kazne za kršenje propisa o procjeni uticaja nijesu dovoljno odvraćajuće

Prema riječima izvršnog direktora Eko-tima Milije Čabarkape, nalazi analize ukazuju na ozbiljne slabosti u primjeni propisa koji bi trebalo da obezbijede da se mogući negativni uticaji projekata na životnu sredinu procijene i spriječe prije njihove realizacije.

Analizirani predmeti vođeni su pred sudovima za prekršaje u Bijelom Polju, Podgorici i Budvi, a uglavnom su se odnosili na pokretanje projekata ili obavljanje djelatnosti bez prethodno pribavljene saglasnosti na elaborat o procjeni uticaja, odnosno bez odluke da izrada elaborata nije potrebna.

Dio predmeta odnosio se i na nesprovođenje mjera zaštite propisanih elaboratom ili odlukom nadležnog organa.

Od 58 analiziranih predmeta, u 39 slučajeva, odnosno 67,2 odsto, izrečena je novčana kazna. U 12 predmeta postupak je obustavljen, u pet su okrivljeni oslobođeni, dok su u dva slučaja izrečene opomene.

To znači da je u 17 predmeta, odnosno 29,3 odsto ukupnog uzorka, postupak završen bez utvrđene i sankcionisane odgovornosti.

Posebno zabrinjava podatak da je u najmanje 24 od 39 predmeta u kojima su izrečene novčane kazne, odnosno u najmanje 61,5 odsto slučajeva, kazna za najmanje jednog okrivljenog bila ispod zakonskog minimuma.

Ukupan nominalni iznos izrečenih kazni u 39 predmeta iznosio je 50.180 eura. Iz Eko-tima ocjenjuju da je riječ o relativno niskom iznosu imajući u vidu broj predmeta, vrstu projekata, moguće posljedice po životnu sredinu, ali i ekonomsku korist koju investitori mogu ostvariti sprovođenjem aktivnosti bez prethodno provedene procedure.

- U takvom sistemu postoji rizik da se poštovanje propisa posmatra kao dodatni trošak, a njihovo kršenje kao prihvatljiv poslovni rizik - kazao je Čabarkapa.

U Eko-timu upozoravaju i na mogućnost da stvarni finansijski efekat izrečenih sankcija bude još manji, budući da zakon omogućava da se uplatom dvije trećine izrečene kazne u propisanom roku kazna smatra u potpunosti plaćenom.

Istovremeno, sudska dokumentacija koju je analizirala NVO ne sadrži podatke o stvarno naplaćenim kaznama, pa nije moguće utvrditi koliko je od ukupno izrečenih 50.180 eura zaista naplaćeno.

Dodatno zabrinjava podatak da u nijednom od 58 analiziranih predmeta nije izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti, iako je takva mogućnost predviđena zakonom za određene prekršaje.

Eko tim: Morača prepuštena stihiji, jedno od najvrednijih područja bez stvarne zaštite

Iz Eko-tima smatraju da bi ova mjera mogla biti značajna u slučajevima kada postoji opasnost od ponavljanja prekršaja, posebno kada novčana kazna nije dovoljna da zaustavi aktivnost koja investitoru donosi značajnu ekonomsku korist.

Potrebne strože i efikasnije kontrole

Eko-tim preporučuje sudovima da prilikom odlučivanja pažljivije cijene težinu prekršaja, moguće posljedice po životnu sredinu, ekonomsku korist ostvarenu kršenjem propisa, raniju kažnjavanost, kao i stvarni odvraćajući efekat izrečene sankcije.

Kako navode, kazne ispod zakonskog minimuma trebalo bi da predstavljaju izuzetak i da budu praćene jasnim obrazloženjem razloga zbog kojih su ublažene.

Istovremeno, potrebno je unaprijediti kvalitet inspekcijskih zapisnika, prikupljenih dokaza i zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka, kako bi se smanjio broj oslobađajućih odluka, obustava i slučajeva zastarijevanja.

U Eko-timu smatraju da inspekcijski nadzor treba da bude redovan, planski i zasnovan na procjeni rizika, uz posebnu pažnju usmjerenu na projekte u osjetljivim područjima i subjekte kod kojih su ranije utvrđene nepravilnosti.

- Procjena uticaja ne smije biti samo administrativni korak koji se može naknadno ispraviti pribavljanjem dokumentacije. Njena svrha je da se mogući uticaji prepoznaju i ocijene prije odobravanja i realizacije projekta. Zato sankcije moraju biti blagovremene, dosljedne i dovoljno snažne da spriječe ponavljanje prekršaja - poručio je Čabarkapa.