Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU
Ćulafić: Ne očekujem ni najmanje negativne posljedice izgradnje regionalnog centra u Nikšiću
Projekat izgradnje Regionalnog centra za upravljanje otpadom u Nikšiću, za koji je opredijeljeno 16,5 miliona eura, trebalo bi uskoro da uđe u fazu izvođenja radova, kazao je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, dodajući da ne očekuje ni najmanje negativne posljedice po životnu sredinu, jer je cilj tog projekta upravo njena zaštita.
Ćulafić je u intervjuu Agenciji MINA rekao da se projekat izgradnje tog regionalnog centra, koji će biti smješten u hali nekadašnje Željezare, realizuje u saradnji sa Svjetskom bankom, koja je jedan od najkredibilnijih partnera sa kojima se može sarađivati u oblasti upravljanja otpadom.
On je ukazao na tehničku podršku Svjetske banke i prethodna ispitivanja u vezi sa samom realizacijom projekta.
- Dakle, tome se pristupa strateški i ozbiljno, tako da ja ne očekujem da bude bilo kakvih, makar i najmanjih, negativnih posljedica. Uostalom, cilj projekta je upravo da unapređuje životnu sredinu - naveo je Ćulafić.
On je kazao da je ostvarena efikasna komunikacija sa Elektroprivredom Crne Gore, koja je vlasnik hala nikšićke Željezare, i da su od nekoliko objekata odabrali jedan, koji i po kriterijunima eksperata Svjetske banke ispunjava uslove za adaptaciju i izgradnju Regionalnog centra za upravljanje otpadom.
- Nedavno smo imali posjetu misije Svjetske banke i razgovarali o ovom projektu. Rekao bih da nam je za sada, kolokvijalno kazano, prolazno vrijeme zaista dobro, da je komunikacija sa Svjetskom bankom na najvišem nivou, kao i sa kolegama u Nikšiću, tako da očekujem da projekat veoma brzo zaživi i u pogledu izvođenja radova - rekao je Ćulafić.
On je podsjetio da je vrijednost investicije oko 16,5 miliona eura, kao i da se njenom realizacijom očekuje otvaranje oko 40 novih radnih mjesta u Nikšiću.
- Drago mi je što je ovim projektom zadovoljan i civilni sektor u Nikšiću. Smatram da smo dobili kvalitetan projekat koji zadovoljava sve zainteresovane strane, što nam je, na kraju, i bio osnovni cilj - dodao je Ćulafić.
On je apelovao na opštinu Bijelo Polje da predloži novu lokaciju za izgradnju Regionalnog centra za upravljanje otpadom u tom gradu.
Ćulafić je ukazao na to da je Skupština opštine Bijelo Polje prvobitno odabrala lokaciju u mjestu Zaton, koja je, između ostalog, obuhvatala Staro islamsko groblje.
On je naveo da je posjetio to mjesto, razgovarao sa mještanima i dao riječ da tu gradnje neće biti.
- Ministarstvo ekologije gradnju regionalnog centra na tom lokalitetu ne podržava i tu gradnje, dok sam ja ministar, neće biti - poručio je Ćulafić.
On je dodao da će izgradnja Regionalnog centra u Bijelom Polju takođe dovesti do otvaranja oko 40 novih radnih mjesta.
- Dakle, radi se o strateškom, važnom, državnom projektu, tako da očekujem mnogo veći stepen ozbiljnosti rukovodstva opštine Bijelo Polje - naveo je Ćulafić.
Na pitanje da li je i dalje optimista da do 2030. godine mogu biti zatvorene sve divlje deponije, on je odgovorio potvrdno.
Ćulafić je podsjetio da su od Evropske komisije tražili da odobri prelazno razdoblje kako bi do te godine bile uklonjene sve divlje deponije u državi.
- Moram vam reći da se, ukoliko ta prelazna razdoblja budu odobrena, a vjerujem da hoće, više ne postavlja pitanje da li ćemo i na koji način (zatvoriti divlje deponije), već će to biti puna obaveza države - dodao je Ćulafić.
On je kazao da su, u saradnji sa Eko-fondom i lokalnim samoupravama, za dvije i po godine uklonili 103 divlje deponije, ali da se, nažalost, obnovilo gotovo pola uklonjenih deponija.
- Dakle, ovdje se radi o sistemskom problemu, sa kojim se mi moramo boriti, a to je podizanje nivoa svijesti kod stanovništva o značaju koji ima životna sredina - naveo je Ćulafić i dodao da ipak optimistično posmatra i ovu oblast.
On je ocijenio da je smanjenje broja divljih deponija za 50 takođe veliki rezultat i najavio snažniji monitoring.
- Sada imamo i državnu komunalnu inspekciju, koja ima svoje nadležnosti, među kojima je i kontrola rada lokalnih komunalnih preduzeća. Snažnijim monitoringom sigurno ćemo podstaći i lokalne samouprave da na ovom polju rade mnogo efikasnije nego da sada - naveo je Ćulafić.
On je kazao da je tokom mandata sve vrijeme otvoreno govorio o svim ekološkim problemima sa kojima se Crna Gora suočava, ističući da je jedan od većih izazova sanacija bazena crvenog mulja u zoni Kombinata aluminijuma.
To je, kako je poručio Ćulafić, jedan od projekata kojima je Vlada veoma posvećena.
- Jedan od najvećih izazova u rješavanju ovog problema jesu pitanja imovinsko-pravne prirode, uzimajući u obzir da su bazeni crvenog mulja u privatnom vlasništvu i da nije jednostavno doći do jasnije pravne situacije i slike na koji način i u kom smjeru krenuti kako bi se ovaj problem i u faktičkom smislu riješio - naveo je Ćulafić.
On je kazao da je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) dalo nalog Centru za ekotoksikološka ispitivanja (CETI), koji je izvršio određena uzorkovanje materijala iz bazena i dao nalaz i mišljenje.
- Sada je na potezu Ministarstvo urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine da sprovede postupak eksproprijacije do kraja, kako bi se upravo na bazi toga moglo pristupiti sljedećem koraku, odnosno kako bi se mogle koristiti konsultantske usluge Svjetske banke, ali i finansijska sredstva koja smo opredijelili za sanaciju bazena - rekao je Ćulafić.
Kako je podsjetio, za sanaciju je obezbijeđeno oko 32 miliona eura.
Ćulafić je poručio da je država veoma voljna da to pitanje riješi efikasno.
- Duboko vjerujem da će Ministarstvo prostornog planiranja svoj dio posla obaviti u nekom kraćem predstojećem periodu, kako bi se stvorile pretpostavke da već u prvoj polovini naredne godine imamo vidjljivije rezultate u pogledu sanacije - dodao je Ćulafić.
On je kazao da mu je to pitanje veoma važno iz dva razloga.
- Prije svega jer je riječ o rješavanju jednog krupnog ekološkog pitanja u Crnoj Gori. S druge strane, važno mi je što na taj način takođe demonstriramo građanima Zete, posebno naselja koja su u okolini bazena crvenog mulja, da je Vlada potpuno posvećana ispunjavanju zaključaka koje smo usvojili i zaštiti životne sredine - naveo je Ćulafić.
Ćulafić je poručio da su MERS i on lično vrlo odlučni da zaštite rijeku Zetu i efikasno riješe problem zagađenja.
- Zagađenje rijeke Zete ili potencijalno zagađenje, da budemo oprezni dok ne dobijemo reprezentativne uzorke CETI-ja, problem je sa kojim se mještani, odnosno Crna Gora suočava duži niz godina, da ne kažem decenija - rekao je Ćulafić.
On je ukazao na veći broj potencijalnih zagađivača.
- Iako se u javnosti spominje uglavnom jedan ili dva zagađivača koji su privredni subjekti, odnosno privatna pravna lica, treba biti vrlo otvoren da kažemo da oni nijesu potencijalno jedini zagađivači Zete, već da ih ima mnogo više - naveo je Ćulafić.
On smatra da je opština Danilovgrad dužna da formira upravljača, što bi, kako je kazao, u mnogo čemu doprinijelo u zaštiti samog toka rijeke, ali i savjesnijem upravljanju cijelim tim kompleksom.
Kako je rekao Ćulafić, ekološka inspekcija vrši intenzivan inspekcijski nadzor nad svim subjektima koje potencijalno smatra zagađivačima rijeke Zete.
On je dodao da i Uprava za bezbjednost hrane vrši intenzivan inspekcijski nadzor nad “Našom farmom”, s obzirom na to da je u pitanju farma koja odlaže neke nusproizvode na njihovoj teritoriji.
- Sistemski problem je i to što u opštini Zeta još nijesu izgrađeni ni postrojenje za zbrinjavanje nusproizvoda životinjskog porijekla, ni postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, niti stočno groblje na kojem bi se ti nusproizvodi mogli odlagati. Dakle, mnogo je sistemskih problema, ali čini mi se da ih, korak po korak, rješavamo - naveo je Ćulafić.
On je istakao da se ovih danas sprovodi intenzivno uzorkovanje svih tečnosti koje se ulivaju u Zetu i da će vrlo brzo imati podatke CETI-ja o kakvim se tečnostima radi.
Ćulafić je kazao da ga je firma Primato P upoznala sa tim da vrlo brzo završavaju izgradnju novog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
On je dodao da vjeruje da će, uzimajući u obzir savremenost opreme, stavljanjem tog postrojenja u funkciju biti riješen jedan problem.
Ćulafić je poručio da je spreman da otvoreno razgovara i sa drugim privrednim subjektima koji se smatraju potencijalnim zagađivačima, ističući da vjeruje da je riječ o ozbiljnim ljudima koji vode računa o ugledu i kredibilitetu svojih kompanija, te da se problemi mogu rješavati kroz dogovor.
- Dakle zagađenje rijeke očito postoji, obilazio sam nekoliko tih lokacija na kojima se potencijalno Zeta zagađuje, to je možda najrječitiji dokaz koliko je meni stalo da ovo pitanje efikasno rješavam u mom mandatu - naveo je Ćulafić.
On je rekao da država nikada nije posvećenije pristupala rješavanju tog problema, poručujući da će aktivnosti u tom pravcu biti dodatno intenzivirane.
Odgovarajući na pitanje da li je Crna Gora, nakon usvajanja normativnog okvira, spremna za narednu zahtjevniju fazu i implementaciju preuzetih obaveza, Ćulafić je kazao da bi zatvaranje poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene smatrao velikim profesionalnim uspjehom, uzimajući u obzir da je na početku mandata zatekao 39 odsto ispunjenih obaveza predviđenih tadašnjim akcionim planom za zatvaranje tog poglavlja.
On je rekao da su uspjeli da sistemski odgovore na izazove koji su bili pred njima i usklade nacionalno zakonodavstvo sa pravnom tekovinom Evropske unije (EU), dodajući da se radi o desetinama hiljada stranica propisa koje je bilo potrebno izraditi i usvojiti, prevesti, poslati Briselu i sa njima iskomunicirati.
U međuvremenu, kako je kazao, paralelno su radili i na implementaciji tih politika.
- Mislim da su neki radni rezultati i te kako poznati, od zabrane upotrebe plastičnih kesa, preko uklanjanja divljih deponija, izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u 11 opština, subvencija koje dijelimo kroz Eko-fond, kroz izgradnju energetski efikasne infrastrukture - naveo je Ćulafić.
On je rekao da postoje oblasti u kojima je država potpuno spremna za implementaciju.
- Postoje oblasti u kojima ćemo morati da u izvjesnom smislu modifikujemo naše mogućnosti, ali mi i naše administrativne kapacitete osnažujemo, upravo i kroz finansijsku podršku EU, ali i kroz izdvajanje iz našeg nacionalnog budžeta - kazao je Ćulafić.
On je dodao da su u toku javni oglasi na koje se mogu prijaviti zainteresovana stručna lica, kako bi se administrativno osnažili Ministarstvo ekologije i Agencija za zaštitu životne sredine, a u cilju implementacije politika i obaveza.
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU