Forum Solana: Budućnost Ulcinjske solane kroz zaštitu prirode, obnovu i održivi razvoj

Forum je okupio predstavnike solana iz Italije, Španije i Hrvatske, kao i domaće institucije i organizacije, sa ciljem da kroz razmjenu konkretnih iskustava otvori pitanja budućeg upravljanja, obnove i održivog razvoja ovog prostora.

Program je obuhvatio dva panela: „Mediteranske solane – iskustva, priče i izazovi“ i „Upravljanje, održivi razvoj i valorizacija prirodnog i kulturnog nasljeđa solana“. Razgovaralo se o proizvodnji soli, zaštiti biodiverziteta, obnovi industrijskog nasljeđa, održivom turizmu, lokalnim proizvodima i ulozi zajednice u očuvanju identiteta solana.

Predstavnici solana iz Italije, Španije i Hrvatske podijelili su iskustva o načinima na koje se proizvodnja, zaštita prirode, kulturno nasljeđe i turistička ponuda mogu razvijati kao povezane cjeline.

- Veoma je važno obnoviti ekonomsku, ali i ekološku i kulturnu cjelinu, odnosno sve ono što je povezano sa industrijskim nasljeđem - kazao je Alejandro Pérez Hurtado de Mendoza iz Solane La Esperanza u Španiji.

On je istakao značaj ponovnog uspostavljanja kretanja vode, uključivanja lokalnog stanovništva i razvoja obrazovnih i turističkih aktivnosti.

- Ako sve ove ideje povežete u jednu cjelinu, kao krug, to bi bilo veoma dobro. Zato sam veoma optimističan kada je riječ o potencijalu ovog mjesta - kazao je Hurtado de Mendoza.

Francesca Caldara iz Solane Conti Vecchi u Italiji ukazala je na mogućnosti valorizacije istorijskih objekata i pejzaža kroz muzejske, kulturne i edukativne sadržaje. Govoreći o iskustvu svoje solane, navela je da su obnovljene istorijske zgrade pretvorene u muzej, uz posebno osmišljene obilaske i predstavljanje istorije lokaliteta.

- Mislim da se u ovoj solani može uraditi mnogo lijepih stvari kako bi se valorizovale ove istorijske zgrade i čitav pejzaž - kazala je Caldara, dodajući da bi prostor mogao biti otvoren i za koncerte, pozorišne predstave i pjesničke večeri. Posebno je naglasila da zaštita mora obuhvatiti i prirodne vrijednosti i istoriju koju solana predstavlja.

Nikolina Franušić Bajlo iz Solane Pag u Hrvatskoj govorila je o značaju povezanosti sa lokalnom zajednicom, očuvanju znanja i tradicije. Prema njenim riječima, proizvodnja soli ostaje primarna, dok iskustvo posjetilaca postaje važan dio razvoja i širenja priče o solani.

- Ne smije se ići u smjeru masovnog turizma, jer to šteti i proizvodnji i prirodi. Sve mora biti u okvirima koji su profitabilni, ali i korisni u smislu zaštite - istakla je Franušić Bajlo.

U ime Opštine Ulcinj, učesnike je pozdravio potpredsjednik Opštine Bećir Selaj, koji je naglasio da je Ulcinjska solana neodvojivi dio identiteta grada.

- Solana nije samo zaštićeno područje. Ona je dio istorije Ulcinja, života naših građana i naše povezanosti sa prirodom - kazao je Selaj.

On je istakao da budućnost solane nije samo lokalno, već evropsko i mediteransko pitanje, te da su za njenu zaštitu, obnovu i održivi razvoj potrebni saradnja, razmjena iskustava i zajednička vizija.

Selaj je poručio da Opština Ulcinj želi da bude aktivan partner u procesu očuvanja i valorizacije Ulcinjske solane, zajedno sa organizatorima, institucijama, stručnjacima i lokalnom zajednicom.

Milica Rudić iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera kazala je da će Ministarstvo nastaviti da posvećuje pažnju Ulcinjskoj solani, sa ciljem stvaranja uslova za adekvatnu zaštitu, održivo upravljanje i valorizaciju ovog vrijednog područja.

- Posebno cijenimo što današnji forum otvara prostor za razmjenu konkretnih iskustava o modelima upravljanja, kao što su proizvodnja soli i zaštita biodiverziteta, održivi turizam i revitalizacija nasljeđa ove solane - istakla je Rudić.

Ona je dodala da je saradnja sa partnerima iz Italije, Španije i Hrvatske važna za dalji razvoj i upravljanje Ulcinjskom solanom.

Goran Gugić iz GIZ-a ocijenio je da je razmjena iskustava posebno važna u trenutku kada se traži pravac budućeg razvoja Ulcinjske solane. On je ukazao na izazov usklađivanja zaštite prirode sa poslovanjem i proizvodnjom soli, posebno u kontekstu predložene ekološke mreže Natura 2000.

- Sve zemlje imaju isti problem: solane propadaju, a od velike su prirodne vrijednosti. A kako ćemo sa njima dalje - kazao je Gugić, naglašavajući potrebu da se kroz iskustva drugih zemalja pronađu odgovarajuća rješenja za Ulcinjsku solanu.

Zenepa Lika, direktorica NVO MSJA i organizatorka festivala, istakla je da je Forum Solana nastao iz potrebe da se o budućnosti ovog prostora razgovara praktično, na osnovu iskustava ljudi koji solanama upravljaju, proizvode so, obnavljaju staništa i razvijaju sadržaje za posjetioce.

- Nismo željeli još jednu konferenciju na kojoj ćemo govoriti samo o tome šta bi trebalo uraditi. Željeli smo okupiti ljude koji sa solanama zaista rade, koji upravljaju njima, proizvode so, obnavljaju staništa, razvijaju proizvode, rade sa posjetiocima i svakodnevno traže ravnotežu između zaštite prirode i ekonomskog razvoja - kazala je Lika.

Ona je naglasila da proglašenjem zaštićenog područja posao nije završen, već da tada počinje jedan od najvećih izazova - kako dobro upravljati prostorom, očuvati njegove prirodne i kulturne vrijednosti, a istovremeno vratiti život i razvijati održivu ekonomiju.

- Želimo da čujemo šta je uspjelo, ali i šta nije. Koje greške ne treba ponavljati, to je jako važno - poručila je Lika.

Forum Solana zamišljen je kao početak dugoročnog povezivanja Ulcinjske solane sa drugim mediteranskim solanama, kroz razmjenu znanja, iskustava i novih inicijativa.

- Ulcinjska solana ne treba da bude izolovano ostrvo. Ona je dio mnogo veće priče mediteranskih solana, prostora koje su zajedno oblikovali priroda i čovjek, so i voda, rad i tradicija - zaključila je Lika.