Sistemski unapređivati ekološku svijest kod najmlađih

Biolog Bogić Gligorović u intervjuu agenciji MINA kazao je da je nivo ekološke svijesti kod učenika u odnosu na ranije generacije dosta niži zbog smanjenja programa biologije.

- Što predstavlja značajan problem u posljednjih sedam-osam godina, postoje određeni projeketi, koji pozitivno utiču na nivo svijesti kod učenika, ali to je nedovoljno - dodao je Gligorović.

Izvršna direktorica nevladine organizacije Grin houma Azra Vuković rekla je da je važno da programi edukacije o zaštiti životne sredine krenu još od vrtića.

- Smatram da bi u tom uzrastu trebalo da posvetimo značajno više pažnje kada riječ o ekološkim temama, a naravno kasnije i kroz programe obrazovanja, kroz škole - rekla je Vuković.

Ona je kazala da je kroz rad sa mlađima uvidjela da njihov odnos prema prirodi i prirodnim resursima nije odgovarajući.

- Što znači da smo kroz proces obrazovanja propustili da djeci objasnimo važnost prirode, važnost dobrog odnosa prema prirodi, stoga mi danas imamo puno problema u praksi - rekla je Vuković.

Ona smatra da je obrazovni segment jedan od odgovornijih za podizanje svijesti o zaštiti prirode.

- Bez obzira na to što mi sebe smatramo ekološkom državom, to ne prati naše djelovanje niti na nivou djece i mladih, niti na nivou građana uopšte, a kamoli na nivou donosioca odluka koji bi trebalo mnogo drugačije i mnogo intenzivnije da se bave ovim temama - kazala je Vuković.

Gligorović je naveo da škole kroz nastavne aktivnosti i vannastavne aktivnosti mogu da sprovedu određene stvari, u pravcu podizanja ekološke svijesti učenika, ali i ukazao na ograničene mogućnosti škola posebno u finansijskom dijelu.

Gligorović je rekao da u narednom periodu nastupa vijek biologije i STEM nauka (nauka, tehnologija, inženjerstvo i matematika) “i mi moramo biti u koraku sa tim”.

- Koliko sam sad informisan, u tom pravcu ide sljedeća reforma obrazovanja, ali sama reforma obrazovanja je dosta složen proces. Ne možemo mi to da uradimo za dan ili godinu. To traje nekoliko godina i onda se dobiju određeni rezultati - rekla je Gligorović.

Vuković je ocijenila da “smo nekako kroz ovaj proces obrazovanja uspjeli da stvorimo generacije koje nemaju adekvatan odnos prema životnoj sredini”.

- Kažem, uspijemo u nekom negativnom kontekstu, jer to vidimo i kroz aktivnosti koje radimo se njima, pa tako imamo mlade kojima je mnogo interesantnije recimo u toku radionice ili predavanja koje mi sprovodimo, da budu na telefonu nego da zaista se uključe u rad - dodala je Vuković.

Upitana da li bi ekološku svijest kod mladih trebalo pokušati pridobiti preko telefona i društvenih mreža, Vuković je rekla da se konekcija sa prirodom se dešava u prirodi.

- Povezivanje sa prirodom se mora dešavati na praktičnoj nastavi, u parkovima, u zaštićenim područjima. Djeca moraju osjetiti kako je kada se isprljaš, kako je kada padneš, kako je kada boraviš i osjetiš negdje prirodu i povežeš se sa prirodom. Čak i škole u prirodi smo pretvorili u boravak u hotelima gdje su djeca u zatvorenom ili imaju mali broj aktivnosti vani - rekla je Vuković.

I Gligorović je problematizovao to što djeca sve manje borave u prirodi jer su većinom fokusirani na urbane centre i taj način življenja.

On je kazao da je više kampanja, poput pravilnog odlaganja otpada, smanjenja korišćenja plastičnih kesa, pokrenuto u cilju podizanja ekološke svijesti, a u sklopu pregovaračkog poglavlja 27.

Govoreći o pozitivnim primjerima, Vuković je rekla se dešava dosta toga ali na indvidualnom nivou, a ne sistemski.

Ona je kazala da dosta organizacija civilnog društva koje djeluju u Crnoj Gori organizuju puno aktivnosti sa mladima, sa školama, sa univerzitetima.

- Gdje kroz naše kampove, radionice, obuke mladi imaju priliku da čuju različite predavanja, različite iskustva iz oblasti zaštite životnoj sredini i zaštite prirodi, da učestvuju u njima i da na taj način razvijaju svoju svijest i da probaju da doprinesu smanjenju nekih uticaja koji svi mi imamo na životnu sredinu - rekla je Vuković.

Ona je ukazala na to da je problem što te aktivnosti nijesu sistematizovane i što nijesu na nivou cijele Crne Gore.

- Jer nemaju svi iste mogućnosti da učestvuju u takvim aktivnostima. Nekada nam dođu mladi iz drugih gradova, ali to su uglavnom učesnici iz Podgorice. Dakle, nemaju svi oni koji žive u drugim gradovima, u udaljenijim mjestima, priliku da na isti način učestvuju u ovakvim aktivnostima - dodala je Vuković.

Ćulafić: Za regionalni centar u Nikšiću i sanaciju deponije otpada u zoni KAP-a 40 miliona eura

Ona smatra da iz tog razloga obrazovanje zapravo trebalo da bude mnogo intenzivnije u osnovnim i srednjim školama i da to bude mjesto gdje se stiču i znanja i vještine i gdje se jača svijest mlađih generacija u vezi sa zaštitom prirode.

Gligorović je, odgovarajući na pitanje koje korake bi preduzeo u pravcu podizanja ekološke svijesti, rekao da je to proces.

- Prihvatili smo jedan model ponašanja koji je uopšte nije adekvatan. Naš odnos prema kompletnom našem okruženju je nekako grabljiv da iskoristimo prirodu i sve u ovom momentu, ne računajući šta će biti za pet godina ili za deset godina - rekao je Gligorović.

On je naveo da će biti potrebno dugo da bi se postigao određeni nivo razmišljanja u odnosu na prirodu.

Gligorović je kazao da bi, u cilju podizanja ekološke svijesti, trebalo povećati broj časova biologije, ekologije, kao i da bi trebalo razvijati više slobodnih aktivnosti, sprovoditi više kampanja i obrazovnog programa.

On je dodao da se predugo govori o istim temama a ne nalaze se rješenja i izostaje adekvatna implementacija određenih rješenja.

- Nije samo važno da jačamo ekološku svijest i da sve prepustimo svijesti građana, nego je jako važno da institucije koje su nadležne itekako povedu računa o tome, i da onda kada nemamo adekvatnu svijest građana, imamo adekvatne kaznene mjere - zaključio Gligorović.