Crna Gora pred ozbiljnim izazovom: Sporazumom čuvamo energetski sektor

Crna Gora ne može i ne treba bespogovorno da prihvata sve nametnute obaveze iz Brisela, naročito one koje direktno ugrožavaju energetsku stabilnost i ekonomski opstanak države, poručio je u razgovoru za "Dan" Maksim Vučinić, predsjednik Odbora direktora Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE).

Pitanje uvođenja prekogranične takse na ugljenik (CBAM), koja bi mogla desetkovati izvozni potencijal Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), bilo je u centru pažnje na nedavno održanom EMIF Forumu (Electricity Market Integration Forum). Vučinić je tom prilikom uputio direktan apel evropskim zvaničnicima, tražeći jasne tranzicione aranžmane za zemlje koje su, poput Crne Gore, na samom pragu članstva u Uniji, a čija ekonomija presudno zavisi od proizvodnje električne energije.

Crna Gora pred ozbiljnim izazovom: Sporazumom čuvamo energetski sektor

Maksim Vučinić

Ključno pitanje koje je Vučinić postavio pred evropske zvaničnike odnosi se na paradoks integracija: da li činjenica da je Crna Gora prva naredna članica EU znači da treba da bude lišena olakšica koje bi ublažile udar CBAM nameta? Odgovor na ovo pitanje je od vitalnog značaja, jer bi primjena ovih pravila bez prelaznog perioda mogla dovesti do zatvaranja Termoelektrane Pljevlja prije nego što se izgrade zamjenski izvori čiste energije.

Tokom diskusije, Artur Lorkovski, direktor Energetske zajednice, pomenuo je mogućnost zaključivanja memoranduma o razumijevanju (MOU), dokumenta koji bi bio posebno kreiran za Crnu Goru kao predvodnicu u procesu pridruživanja EU.

– Takav sporazum mogao bi otvoriti prijeko potreban prostor za tranzicione mehanizme, tehničku i finansijsku podršku, kao i dodatno vrijeme za prilagođavanje energetskog i industrijskog sektora novim evropskim regulativama – istakao je Vučinić.

On naglašava da proces integracija, iako možda ne izgleda dug u vremenskom smislu, predstavlja ogroman i složen izazov za domaću ekonomiju, koja se mora transformisati bez gubitka energetskog suvereniteta.

Strah od gušenja domaćeg izvoza

Carbon Border Adjustment Mechanism (CBAM) predstavlja instrument EU koji ima za cilj oporezivanje uvoza proizvoda iz zemalja koje nemaju stroge ekološke standarde. Za Crnu Goru, ovo je direktan udar na izvoz električne energije proizvedene u Pljevljima. Bez "tranzicionog popusta" ili memoranduma o razumijevanju, taksa bi mogla povećati cijenu crnogorske struje za čak 80 do 100 eura po megavat-satu. To bi značilo da bi EPCG izvozila struju sa gubitkom, što bi neminovno vodilo ka povećanju računa za struju domaćim potrošačima, kako bi se pokrile rupe u budžetu energetskog sistema.

Vučinić podsjeća da Crna Gora ima puno pravo da traži uslove kakve su imale i druge zemlje prilikom ranijih proširenja. Korišćenje pretpristupnih fondova za modernizaciju sistema i stvarno smanjenje emisija ne smije biti samo mrtvo slovo na papiru dok Brisel istovremeno uvodi kaznene takse na izvoz. Primjer Hrvatske i drugih zemalja koje su prošle kroz proces tranzicije jasno pokazuje da su finansijska podrška i vrijeme za prilagođavanje neodvojivi dio pravedne tranzicije.

Zbog CBAM-a-a nismo konkurentni

Ako Crna Gora ima niže cijene električne energije, a Italija više, italijanski potrošači i industrija trebalo bi da imaju korist od pristupa uvoznoj električnoj energiji po nižoj cijeni, dok bi domaća državna kompanija trebala da ima korist od pristupa većem tržištu i da plasira veću količinu energije po tržišnom ekvilibrijumu integrisanog tržišta, pojasnio je Vučinić.

– Upravo tome služi dugo spominjani market coupling i integracija tržišta. Međutim, u prvom kvartalu 2026. godine, stvarnost je izgledala potpuno drugačije. Prosječna cijena na dan unaprijed (day axed) tržištu u Crnoj Gori bila je jeftinija za 44,7 eura po megavat-času. Istovremeno, primjenljivi CBAM trošak za crnogorsku električnu energiju iznosio je približno 73,8 eura po megavat-času. Dakle CBAM taksa ne samo da je anulirala cjenovnu razliku već je crnogorsku energiju učinila manje konkurentnijom za nekih skoro pa 30 eura po megavat-času – precizirao je Vučinić.

Ukoliko se ne utanači ovaj posebni aranžman, Crna Gora rizikuje da već od 2026. godine, kada CBAM počne da se primjenjuje u punom kapacitetu, postane potpuno nekonkurentna na evropskom tržištu energije.

– Važno je da se glas Crne Gore i regiona čuje na vrijeme, kako bi energetska tranzicija ostala pravedna, održiva i ekonomski odgovorna i za privredu i za sve naše građane – zaključio je Vučinić.

EPCG: U prvom kvartalu ostvaren rast dobiti od 257 odsto

Osim što je u zaključcima skupa istaknuto da će se ovim pitanjem pozabaviti evropski parlamentarci pred Evropskom komisijom, jasno je da Crna Gora mora zauzeti čvršći stav u zaštiti svojih strateških resursa.

Preuzmite našu aplikaciju