Ilustracija
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU
Evropa se sprema za rad do 74. godine: Hoće li crnogorski penzioneri morati u radni vijek bez kraja?
Evropska unija polako pomjera granicu za odlazak u penziju prema nezamislivim granicama, a najradikalniji primjer dolazi iz Danske, gdje se mlađim generacijama crta radni vijek sve do 74. godine života.
Dok kontinent trese demografski zemljotres, u crnogorskoj javnosti se s pravom postavlja pitanje da li će ovaj evropski cunami reformi neminovno pokucati i na vrata našeg Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja.
Osnovni razlog zašto Danska i druge razvijene zapadne zemlje drastično produžavaju radni vijek leži u jednostavnoj matematici i starenju nacije. Evropljani danas žive znatno duže nego prije nekoliko decenija, ali se istovremeno rađa sve manje djece, što znači da je sve manje radnika koji uplaćuju doprinose za penzije onih koji su u zasluženoj starosti.
Danska je prva uvela praksu da se zakonska dob za penzionisanje direktno i automatski vezuje za prosječan životni vijek. Kako medicina napreduje i ljudi žive duže, tako se automatski pomjera i granica za odlazak sa posla. Zato je u Danskoj sada granica 67 godina, do 2040. godine ide na 70, a projekcije OECD-a pokazuju da bi mladi koji tek ulaze na tržište rada mogli da rade čak do 74. godine. Slične planove, sa granicama od 70 ili 71 godine, prave i Estonija, Italija, Holandija i Švedska. Cilj ovih vlada je jasan: spriječiti bankrot penzionih fondova i održati ekonomsku stabilnost.
Za razliku od Danske i evropskih država koje zakonski obavezuju svoje građane na rad do duboke starosti, Crna Gora se za sada drži znatno povoljnijeg zakonskog okvira, ali uz sve veće finansijske pritiske.
Prema važećem Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju u Crnoj Gori, muškarci ostvaruju pravo na redovnu starosnu penziju sa navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, dok za žene važi prelazni period pa u 2026. godini pravo na redovnu starosnu penziju mogu ostvariti sa navršenih 63 godine i 3 mjeseca života i najmanje 15 godina staža. Pored toga, naš sistem prepoznaje i izuzetno važan mehanizam za zaštitu radnika sa dugim stažom – pravo na starosnu penziju za dugogodišnjeg osiguranika može se ostvariti sa navršenih 40 godina staža osiguranja i najmanje 61 godinom života za muškarce, odnosno u 2026. godini sa 58 godina i 3 mjeseca života i 38 godina i 3 mjeseca staža osiguranja za žene.
Ovi uslovi su skrojeni tako da štite ljude koji su cijeli radni vijek proveli u teškim industrijskim, građevinskim ili proizvodnim pogonima, jer bi za njih rad do 70. godine bio ravan fizičkoj nemogućnosti.
Iako zvaničnici u Podgorici za sada ne najavljuju pomjeranje starosne granice iznad 65 godina, crnogorski penzioneri sa zebnjom prate dešavanja u svijetu. Realnost u našoj zemlji je surova: broj radnika koji redovno uplaćuju doprinose jedva pokriva armiju penzionera, prosječne penzije jedva prate skok cijena u prodavnicama, a visoka stopa nezaposlenosti i iseljavanje mladih dodatno stežu obruč oko državne kasi.
Pitanje održivosti Fonda PIO postaće goruća tema u godinama koje dolaze. Dok bogate zapadne zemlje problem rješavaju tako što teret prebacuju na leđa mlađih generacija tjerajući ih da rade duže nego ikada prije, Crna Gora će morati da traži drugačije, kreativnije ekonomske modele. U suprotnom, rizikujemo da naš penzioni sistem doživi kolaps, a da se starija populacija nađe u situaciji da im penzije izgube svaku realnu vrijednost, dok se radni vijek produžava ne kroz zakone, već kroz golu borbu za preživljavanje.
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU