Golubović: Cijena nije problem, već kvalitet koji turista dobija

Ako gost plati cijenu kao na razvijenoj evropskoj destinaciji, onda mora dobiti i kvalitet usluge, infrastrukture, javnog prostora, parkinga, plaže, saobraćaja i ukupnog iskustva koji odgovara toj cijeni, kazao je u razgovoru za "Dan" Petar Golubović, specijalista turizma i direktor u Centru za istraživanje i razvoj turizma (CIRT).

Голубовић

-PRTSC

– Cijena sama po sebi nikada nije problem. Problem nastaje kada cijena nije u skladu sa nivoom kvaliteta proizvoda i usluge koju pružamo – ističe Golubović.

CIRT u svojim analizama redovno stavlja naglasak na problem nesklada između rasta cijena i kvaliteta usluge u Crnoj Gori u poređenju sa direktnim konkurentima na Mediteranu, kao i na uticaj cijena turističkih usluga na standard građana.

Ove godine su radili uporednu analizu cijena u Crnoj Gori sa konkurentskim mediteranskim destinacijama i, kako kaže Golubović, rezultat je interesantan.

– Analiza uporednog istraživanja pokazala je da je Budva, kada se posmatraju konkretni proizvodi i usluge koje turista kupuje tokom boravka, cjenovno približna nivou Krfa, dok je u značajnom dijelu ponude i dalje ispod Splita, a daleko skuplja od Sarande u Albaniji. Zato mislim da je priča o tome da je Crna Gora "jednostavno preskupa" previše pojednostavljena. Naš problem je prije svega odnos cijene i vrijednosti koja se dobije za plaćen novac. Ako gost plati cijenu kao na razvijenoj evropskoj destinaciji, onda mora dobiti i kvalitet usluge, infrastrukture, javnog prostora, parkinga, plaže, saobraćaja i ukupnog iskustva koji odgovara toj cijeni – naglašava Golubović.

Kako je ukazao, kada pričamo o cijenama, mnogo manje se govori o tome koliko rast cijena u turističkoj sezoni utiče na život ljudi koji žive na tim destinacijama tokom cijele godine.

– Ne smijemo dozvoliti da destinacija postane toliko skupa da lokalno stanovništvo više ne može normalno da koristi sopstveni grad, plažu, restorane, parking ili druge sadržaje. Turizam ne smije da podigne standard turista, a da istovremeno snizi standard života domaćeg stanovništva. Lokalne samouprave moraju početi ozbiljnije da razmišljaju o posebnim cijenama i privilegijama za domaće, lokalno stanovništvo. To ne znači da treba diskriminisati gosta. Naprotiv, to znači da treba napraviti zdrav balans između turističke ekonomije i prava ljudi koji na toj destinaciji žive – rekao je Golubović.

Kako je dodao, to bi posebno primijenio na Nacionalne parkove Crne Gore (NPCG), gdje bi građani trebalo da imaju besplatan ulaz ili simboličnu cijenu za ulazak.

– To je, prije svega, pitanje odnosa države prema sopstvenim građanima i njihovog prava da uživaju u prirodnim dobrima svoje zemlje, a tek onda novca. Mnogo je logičnije da građanin Crne Gore ima besplatan ili simboličan dnevni pristup, dok bi prihod od stranih turista i dalje ostao najznačajniji dio modela finansiranja zaštite i upravljanja parkovima. Ne govorim da NP ne treba da naplaćuju ulaz. Naprotiv. Turista koji dolazi iz inostranstva treba da plati za iskustvo, koje mora biti mnogo sadržajnije, infrastrukturu i očuvanje prostora koji koristi – kazao je Golubović.

Kako je istakao, daleko od toga da Crna Gora treba da bude najjeftinija destinacija na Mediteranu.

– Treba da bude destinacija u kojoj gost kaže: platio sam, ali sam za svoj novac dobio vrijednost. Ali, istovremeno, mi moramo da kažemo i nešto drugo: turizam treba da obogaćuje život ljudi koji u žive Crnoj Gori, a ne da im ga čini skupljim i težim – dodao je Golubović.