Goriva ima dovoljno, cijene zasad ostaju iste

Kako su naveli, uvozne rute našeg dijela Mediterana nijesu u velikoj mjeri zavisne od Ormuskog moreuza, pa se ne očekuje poremećaj u isporukama.

– Ono što je realno moguće, ukoliko globalne tenzije potraju ili se prodube, jeste rast cijena naftnih derivata used kretanja cijena sirove nafte na svjetskom tržištu. Dakle, potencijalni efekti mogli bi se odraziti kroz cjenovne pritiske, ali ne kroz nestašice goriva. Važno je da naglasimo: Ministarstvo energetike i rudarstva ne razmatra niti donosi bilo kakve vanredne odluke o povećanju cijena. Cijene se ne koriguju proizvoljno niti diskreciono – kazali su nam iz Ministarstva energetike.

Kako su podsjetili, obračun maksimalnih cijena vrši se redovno, na svake dvije sedmice, u skladu sa Uredbom o načinu obračuna maksimalnih cijena naftnih derivata i Zakonom o energetici.

– Cijene se formiraju isključivo na osnovu berzanskih parametara – Platts kotacija za derivate, pariteta Genova Levera, uz konverziju dolara u eure prema kursu koji se preuzima sa sajta Centralne banke Crne Gore. Na tako utvrđenu osnovicu dodaju se priznati troškovi naftnim kompanijama i zakonom propisane državne dažbine, uključujući lučku taksu, carinu i PDV. Dakle, cijena goriva u Crnoj Gori direktno zavisi od kretanja na međunarodnom tržištu naftnih derivata, a ne od pojedinačne odluke ministarstva – objasnili su iz resora energetike.

Kako su istakli, istovremeno, dodatnu sigurnost obezbjeđuje sistem obaveznih rezervi naftnih derivata koja je uspostavljena i koja se kontinuirano jača.

– Do sada je formirano 44.260 metričkih tona rezervi, što omogućava stabilno snabdijevanje tržišta u periodu od mjesec do mjesec i po dana u slučaju eventualnih poremećaja – saopštili su iz resora kojim rukovodi ministar Admir Šahmanović.

Kako su dodali, nadležne institucije pažljivo prate situaciju i, ukoliko bude potrebe, spremne su da reaguju u cilju očuvanja stabilnosti tržišta.

Finansijski analitičar Oleg Filipović ocijenio je u izjavi za "Dan" da ratna dešavanja na Bliskom istoku već imaju direktne posljedice na globalno tržište nafte i naftnih derivata.

Oleg Filipović

– Sve što se trenutno dešava u Iranu za prvu posljedicu ima rast cijena nafte. Brent je već skočio oko deset odsto, a tržište je dodatno podiglo cijene sirove nafte i benzina zbog povećanog geopolitičkog rizika. Investitori reaguju preventivno, jer svaka eskalacija na tom području automatski znači poremećaj u snabdijevanju – kaže Filipović.

On ističe da najveći strah na tržištu dolazi od mogućnosti zatvaranja moreuza Ormuz, kroz koji pomorskim putem prolazi oko 20 odsto globalne trgovine sirovom naftom.

– Ukoliko bi došlo do zatvaranja tog pravca, govorimo o potencijalnom gubitku miliona barela dnevno na svjetskom tržištu. To bi neminovno izazvalo snažan skok cijena nafte u kratkom roku i dodatnu paniku među velikim uvoznicima – upozorava Filipović.

Prema njegovim riječima, dalji pravac kretanja cijena zavisiće prije svega od trajanja i intenziteta sukoba.

– Ako rat potraje, cijene bi se mogle kretati u rasponu od 80 do čak 130 dolara po barelu. Tržište trenutno uračunava rizik, ali svaka nova eskalacija dodatno bi pogurala cijene nagore – kazao je Filipović.

Ovakve krize, kako je dodao, po pravilu dovode do jačanja američkog dolara, jer investitori smanjuju izloženost riziku i kapital preusmjeravaju ka sigurnijim instrumentima, prije svega američkim državnim obveznicama.

Govoreći o efektima na Crnu Goru, ističe da će rast cijena nafte neminovno povećati troškove uvoza goriva, što se kasnije preliva na cijene transporta i robe široke potrošnje.

– Biće izraženija potreba da se dio nabavki obezbjeđuje kroz unaprijed ugovorene cijene na futures tržištu, kao i veća potreba za hedžingom kao mehanizmom zaštite od naglih oscilacija cijena. Male ekonomije poput crnogorske posebno su osjetljive na ovakve spoljne šokove jer nemaju sopstvenu proizvodnju energenata – ukazao je Filipović u izjavi za "Dan".

Kako je za "Dan" kazao generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Crne Gore Draško Striković, Crna Gora ima na raspolaganju rezerve naftnih derivata, koje su obezbijedili, po Zakonu o sigurnosti i snabdijevanju tržišta naftom i naftnim derivatima, i privredna društva koja se bave uvozom i trgovinom naftnih derivata i država.

Draško Striković

Sva privredna društva koja se bave uvozom nafte i naftnih derivata, ukoliko količina koju uvoze prelazi prag od 15 miliona litara godišnje, po Zakonu o sigurnosti i snabdijevanju tržišta naftom i naftnim derivatima, dužna su da određenu količinu obazbijede za rezerve.

Država čuva 50 odsto rezervi nafte i naftnih derivata, a uvoznici ostalih 50 procenata.

– Država je, po pravilu, obavezna da čuva dio rezervi u fizičkom obliku, a privredna društva "svoj" dio mogu čuvati i u fizičkom obliku i u formi tiketa (stock tickets) – kazao je Striković.

Ipak, kako je objasnio naš sagovornik, pošto je Crna Gora u procesu obezbjeđivanja skladišnih kapaciteta za sve količine obaveznih naftnih rezervi, i država trenutno jedan dio rezervi za koje je odgovorna čuva u obliku tiketa.

To znači da Crna Gora ima ugovorno pravo na kupovinu ili preuzimanje određene količine nafte od treće strane, umjesto fizičkog skladištenja u sopstvenim rezervoarima.

Ministarstvo energetike: Crnoj Gori, uprkos eskalaciji sukoba na Bliskom istoku, ne prijeti nestašica goriva

S obzirom da je "Danu" iz Ministarstva energetike juče saopšteno da Crna Gora u vidu državnih rezervi posjeduje naftine derivate potrebne za potrošnju za period od mjesec do mjesec i po dana, to znači da, u skladu sa Strikovićevim navodima da drugi dio rezervi treba da obezbijede privredna društva koja se bave uvozom, imamo na raspolaganju količinu dovoljnu za dva do tri mjeseca.

– U slučaju da ne možemo da uvezemo nijedan litar goriva od redovnih dobavljača iz nekog razloga – ratnih sukoba, vanrednih okolnosti, zemljotresa ili bilo kojih drugih razloga, u tom slučaju država Crna Gora aktivira opciju i 90 dana stavlja na raspolaganje i raspoređuje te zalihe koje ima za tri mjeseca. Rezerve se stavljaju na raspolaganje unutar Crne Gore prema prioritetima koje odredi država. To su institucije, sistemi obezbjeđivanja, privreda i građani... Znači, to su vanredne mjere – objašnjava Striković.

Istovremeno, kako je dodao, uvoznici koji imaju obavezu formiranja naftnih rezervi (Jugopetrol, INA i Petrol) već su formirali svoje obavezne rezerve (Jugopetrol u formi fizičkih rezervi, a INA i Petrol u obliku tiketa), čime je obezbijeđena stabilnost snabdijevanja tržišta naftnim derivatima u predviđenom roku.

Od sredstava koje je sakupila akcizom na gorivo od tri centa po litru, Crna Gora planira da uveća količine obaveznih rezervi.