Grgić: Vladi je lakše da građani snose teret visokih cijena goriva

Pretpostavljam da u Vladi smatraju da je situacija po pitanju cijena goriva još uvijek podnošljiva i da bi eventualna intervencija bila skuplja za državu od troška koji trenutno snose građani i privreda, izjavio je za "Dan" Mladen Grgić, saradnik na Fakultetu političkih nauka i bivši savjetnik predsjednika države.

Prema njegovim riječima, procjena je da je fiskalno racionalnije da trošak rasta cijena energenata podnesu tržište i potrošači, nego da država interveniše kroz smanjenje akciza ili druge mjere koje bi direktno pogodile budžetske prihode.

Da li smatrate da država treba da smanji akcize na gorivo, što predlažu opozicija i neke partije u vlasti, ili da ne treba da reaguje, što Vlada trenutno i "radi"?

Mislim da bi određeno smanjenje akciza bilo korisno kako bi se makar djelimično ublažio pritisak na građane i privredu. Međutim, treba imati u vidu da je Crna Gora sprovela fiskalne reforme koje su javne finansije učinile prilično rigidnim i ranjivim na eksterne šokove.

Najveći dio budžetskih rashoda danas čine tzv. mandatorni rashodi – penzije, plate u javnom sektoru i socijalna davanja. Zbog toga je prostor za fiskalni manevar veoma ograničen. Dodatno, ekonomske performanse su trenutno slabije od očekivanih, što dodatno veže ruke Vladi.

Zbog toga vjerujem da se u Ministarstvu finansija prije svega nadaju neočekivanom boljem punjenju budžeta, a ne smanjenju akciza, koje bi automatski značilo povećanje deficita.

Grgić

Imamo najave da bi za dvije sedmice trebalo da dođe do novog rasta cijena goriva, ovog puta i benzina. Hoće li rast cijene goriva u dužem periodu dovesti do povećanja cijena drugih usluga?

To je realno očekivati. Fokus javnosti uglavnom je na gorivu, ali treba imati u vidu da su mnogi drugi energenti i sirovine povezani sa istim globalnim transportnim rutama i tržišnim šokovima.

Na primjer, kroz Ormuski moreuz prolazi značajan dio svjetske trgovine đubrivima i sirovinama za đubriva, što znači da svaka nestabilnost u tom regionu automatski utiče na cijene poljoprivrednih inputa.

Tu je i tečni gas, koji je teže skladištiti pa su rezerve ograničenije, zbog čega cijene brže reaguju na poremećaje u snabdijevanju. Ako ovakva situacija potraje, to će se preliti na širi spektar robe i usluga i stvoriti nove inflatorne pritiske u ekonomiji.

Koje su to djelatnosti i usluge koje će najprije da poskupe, odnosno da najviše trpe zbog veće cijene goriva?

Prvi i najdirektniji udar osjetiće transport i logistika, jer je gorivo osnovni trošak u tim djelatnostima. To se zatim vrlo brzo preliva na cijene robe u trgovini, jer skoro svaki proizvod koji dolazi do potrošača ima značajan transportni trošak.

Posebno su osjetljivi sektori kao što su: poljoprivreda, zbog troškova mehanizacije i đubriva; građevinarstvo, gdje transport materijala igra veliku ulogu; turizam i ugostiteljstvo, koji zavise od transporta robe i mobilnosti turista; javni i privatni prevoz, gdje gorivo čini veliki dio operativnih troškova.

U praksi to znači lančani inflatorni efekat koji se vremenom prenosi kroz gotovo čitavu ekonomiju.