Globan za "Dan": Iseljavanje stanovništva je velika cijena ekonomskog napretka

Globan

mreža Iks

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

SLUŠAJ VIJESTI

Globan za "Dan": Iseljavanje stanovništva je velika cijena ekonomskog napretka

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu Tomislav Globan i ekonomista Mateo Ljubišić istraživali su u naučnom radu "Makroekonomski efekti decenije članstva u EU: dokazi iz Hrvatske" koliko je hrvatska privreda dobila od ulaska u Evropsku uniju 2013. godine.

Rad je objavljen u međunarodnom recenziranom časopisu "Post-Communist Economies". Umjesto jednostavnog poređenja ekonomskih pokazatelja prije i poslije pristupanja, autori su primjenom metode sintetičke kontrole napravili statistički model Hrvatske koja nije postala članica EU, pa njene procijenjene rezultate uporedili sa stvarnim podacima do 2023. godine.

Globan u razgovoru za "Dan" objašnjava da je, prema tom modelu, hrvatski BDP po stanovniku 2023. bio oko 17 odsto veći nego što bi bio bez članstva. Izvoz robe i usluga bio je veći oko 50 odsto, investicije oko 20 odsto, a bruto nacionalni dohodak oko 25 odsto. Kako je naglasio, to su procjene efekta članstva u odnosu na hipotetički scenario, a ne stope rasta koje je Hrvatska stvarno zabilježila te godine.

– Učinci nisu bili trenutni, u prvim godinama gotovo da ih nije ni bilo, a jasno su ojačali nakon 2019. godine – ističe Globan.

Prema njegovim riječima, sa članstvom se najneposrednije mogu povezati pristup jedinstvenom evropskom tržištu i investicije podstaknute evropskim fondovima. Neto sredstva iz EU porasla su sa oko 1,2 odsto hrvatskog BDP-a 2017. na više od četiri odsto 2021. i 2023. godine. Ipak, naš sagovornik upozorava da dio rasta robnog izvoza potiče od reeksporta i kvazitranzita, zbog čega tu brojku ne treba tumačiti bez rezerve.

Ovi rezultati ne znače da je svaki ekonomski pomak u Hrvatskoj isključivo posljedica pristupanja Uniji. Autori su pokušali da izdvoje efekat integracije poređenjem sa statistički konstruisanim scenarijom, ali je takav rezultat nužno procjena. Njegova vrijednost je upravo u tome što pokazuje koliko se stvarni ekonomski put zemlje razlikovao od mogućeg razvoja bez članstva.

Globan naglašava da samo članstvo ne garantuje bolji životni standard. Ono otvara mogućnosti, ali rezultat zavisi od odluka domaćih vlasti. U hrvatskom slučaju značajni su bili fiskalna konsolidacija, korišćenje fondova, ulazak u eurozonu i Šengen, kao i snažan oporavak turizma. Istovremeno, istraživanje pokazuje i slabosti: najmanji efekti zabilježeni su u primarnom sektoru, rast državnih izdataka potrošio je dio ekonomskog dobitka, a povećanje BDP-a po stanovniku djelimično je povezano sa iseljavanjem.

– To je socijalno skup način konvergencije – upozorava Globan, ukazujući da ekonomski pokazatelji sami po sebi ne govore sve o kvalitetu života.

Za Crnu Goru izdvaja tri pouke. Prva je da pristup velikom tržištu može donijeti najbrže koristi, ali samo ako preduzeća unaprijed ulažu u izvozne kapacitete i standarde kvaliteta, posebno u uslužnim djelatnostima. Druga se odnosi na evropske fondove: novac nije zagarantovan samim ulaskom u Uniju, već zavisi od sposobnosti institucija da pripreme i sprovedu projekte.

Decenija članstva pod lupom naučnika

Istraživanje Tomislava Globana i Matea Ljubišića obuhvata ekonomske podatke od 1997. do 2023. godine. Naučnici su metodom sintetičke kontrole konstruisali statističku "Hrvatsku bez EU" i uporedili je sa stvarnim kretanjem BDP-a, izvoza, investicija, produktivnosti i dohotka. Takva analiza ne može doslovno pokazati šta bi se dogodilo da zemlja nije ušla u Uniju, ali omogućava procjenu razlike između stvarnih rezultata i ekonometrijskog modela. Autori su koristili i dodatne statističke provjere. Rad "Macroeconomic effects of a decade-long EU membership: evidence from Croatia" objavljen je u časopisu "Post-Communist Economies", sveska 38, broj 3, za 2026. godinu. Glavni nalaz je da su pozitivni efekti članstva rasli vremenom, posebno nakon 2019. godine, a da njihov obim zavisi i od domaćih ekonomskih politika.

– Mala zemlja s tankom administracijom mora prije članstva izgraditi projektne i sprovedbene kapacitete, inače ostaje bez sredstava koja joj pripadaju – kazao je Globan za "Dan".

To upozorenje posebno je važno za državu ograničenih administrativnih kapaciteta. Članstvo otvara pristup sredstvima, ali njihovo korišćenje zahtijeva pripremljene projekte, stručne kadrove i institucije koje mogu da ispune složene procedure. Zato se pripreme za ekonomske koristi od EU ne završavaju zatvaranjem pregovaračkih poglavlja.

Treća pouka tiče se vremena potrebnog da se koristi osjete. Hrvatsko iskustvo, kako objašnjava, pokazuje da se značajniji pozitivni efekti nagomilavaju i postaju vidljivi tek nakon pet do sedam godina. Zato bi obećanja o naglom rastu standarda odmah poslije pristupanja bila nerealna.

Od evropskih integracija do ekonomije fudbala

Profesor Globan bavi se makroekonomijom, evropskim integracijama i ekonomikom sporta. Doktorirao je 2013. godine, a od 2018. rukovodi istraživačkim centrom za makroekonomsko modeliranje MacroHub. Dobitnik je hrvatske Državne nagrade za nauku.

Njegovi naučni radovi obuhvataju veoma različite teme – od ekonomskih posljedica članstva u EU i kretanja plata, do finansijskih kriza i fudbalskih transfera. Sa saradnicima je istraživao približavanje realnih zarada u zemljama Evropske unije, pokazatelje koji mogu rano upozoriti na recesiju, ali i ekonomske zakonitosti tržišta fudbalera u pet najjačih evropskih liga.

Posebno je zanimljivo što se bavi i ekonomikom olimpijskog sporta. Sa Johanom Revilakom razvio je novi indeks za rangiranje država na Ljetnjim olimpijskim igrama. Osnivač je i platforme za sportsku analitiku "Football Meets Data".

Kao greške koje Crna Gora treba da izbjegne navodi ulazak u EU sa neriješenim makroekonomskim neravnotežama, zanemarivanje privrednih grana koje će se prve suočiti sa jačom konkurencijom i oslanjanje na turizam bez ulaganja u produktivnost. Hrvatska je, podsjeća, u Uniju ušla poslije šestogodišnje recesije i sa visokim dugom.

Postoji i bitna razlika između dvije zemlje: Crna Gora već koristi euro, pa ne može računati na isti dodatni dobitak koji je Hrvatska ostvarila ulaskom u eurozonu. Ali pristup tržištu, dobro pripremljeni projekti i kvalitetnije institucije ostaju mogući izvori dugoročnog napretka. Poruka istraživanja nije da će članstvo automatski riješiti ekonomske probleme, već da može znatno uvećati rezultate zemlje koja se za njega pripremila.

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

Komentari ()

IZBOR UREDNIKA