Istekao ustavni rok za konstituisanje Skupštine Kosova: Šta slijedi?

Iako je predsjedavajući Avni Dehari nastavak konstitutivne sjednice zakazao za subotu u 11 časova, opozicione stranke i dio pravne zajednice smatraju da je time prekršen Ustav i najavljuju osporavanje takve odluke pred Ustavnim sudom. Kosovo je tako prvi put od usvajanja važećeg Ustava ušlo u situaciju da je istekao rok za konstituisanje Skupštine bez završetka tog procesa.

Do isteka roka nije došlo ni do političkog dogovora između Pokreta Samoopredeljenje i Demokratskog saveza Kosova (DSK), uprkos četvrtom sastanku lidera dve stranke Aljbina Kurtija i Ljumira Abdidžikua, piše Kossev.

Kurti je nakon razgovora izjavio da i dalje ne postoji politički sporazum i ocijenio da postoji „drastična razlika između izbornog rezultata i zahtjeva DSK“, dok je Abdidžiku poručio da su dve strane „veoma, veoma daleko od eventualnog sporazuma“.

Glavno neslaganje ostaje pitanje budućeg predsjednika Kosova, ali i redoslijed političkog procesa. Aljbin Kurti insistira da se pre okončanja konstituisanja Skupštine postigne politički dogovor o budućem predsjedniku Kosova, tvrdeći da bi se u suprotnom Kosovo ubrzo ponovo suočilo sa institucionalnom blokadom i mogućim vanrednim izborima.

Samoopredeljenje pritom zagovara izbor nestranačke ličnosti koja bi imala što širu političku podršku. Sa druge strane, od opozicionih stranaka jedino LDK učestvuje u pregovorima sa Samoopredeljenjem, ali insistira da upravo toj stranci pripadne pravo da predloži kandidata za predsjednika Kosova.

Dio pravnih stručnjaka i opozicija osporavaju Kurtijev pristup, ocjenjujući da pitanje predsjednika ne smije biti uslov za konstituisanje Skupštine, budući da rok od 60 dana za izbor predsjednika počinje da teče tek nakon što Skupština bude konstituisana, te da Kurti sa manjinskim zajednicama ima većinu za izbor predsjednika skupštine i konstituisanje iste.

LDK ostaje pri Vjosi Osmani

U posljednjim minutima pre isteka roka, potpredsjednik DSK Ljutfi Haziri potvrdio je da ta stranka nije promijenila stav i da Vjosa Osmani ostaje njihov kandidat za predsjednika Kosova.

On je rekao da LDK nije tražio mjesto premijera, već „institucionalni balans“, ocjenjujući da vlast treba da bude raspodijeljena između partnera.

Istovremeno je najavio da će LDK tek u subotu ujutru odlučiti da li će učestvovati na sjednici koju je Avni Dehari zakazao za 8. avgust u 11 časova, ali je dodao da stranka ostaje otvorena za nastavak razgovora sa Samoopredeljenjem.

Opozicija tražila sjednicu pre ponoći, vrata Skupštine ostala zatvorena

Neposredno pre isteka ustavnog roka, Alijansa za budućnost Kosova (AAK), uz podršku ostalih opozicionih parlamentarnih grupa, zatražila je održavanje vanredne sjednice u 22.30 kako bi Skupština bila konstituisana u ustavnom roku.

Poslanik AAK Besnik Tahiri optužio je Samoopredeljenje za kršenje ustavnog poretka i pokušaj prebacivanja odgovornosti na opoziciju.

Međutim, sjednica nije održana.

Tahiri je potom saopštio da su vrata skupštinske sale ostala zaključana uprkos tome što su predsjedavajući Avni Dehari i administracija Skupštine, kako tvrdi, na vrijeme obaviješteni o zahtjevu opozicije.

PDK: Kršenje presude Ustavnog suda

Demokratska partija Kosova ocijenila je da zakazivanje nastavka sjednice za subotu predstavlja direktno kršenje presude Ustavnog suda i poručila da neće „sjediti skrštenih ruku“ dok se, kako navode, narušava ustavni poredak.

Potpredsjednica PDK Vljora Čitaku dodatno je pojačala kritike na račun Aljbina Kurtija.

„Zamislite da je ovaj prvi na fotografiji odlučivao o OVK, proglašenju nezavisnosti ili osnivanju Vojske Kosova u presudnim trenucima stvaranja države. Na sreću, u tim odlučujućim trenucima Kosovo je imalo Hašima Tačija“, napisala je Čitaku na društvenim mrežama, zaključivši objavu porukom: „Sa nestrpljenjem očekujemo predsjednika.“

Đini: Kosovo večeras sa tugom gledaju prijatelji, a sa radošću neprijatelji

Lider Alijanse za budućnost Kosova (AAK) Ardijan Đini (Ardian Gjini), koji je još juče optužio Aljbina Kurtija za „unutrašnji državni udar“ i uzurpaciju institucija, nakon isteka ustavnog roka dodatno je zaoštrio retoriku.

„Večeras Kosovo sa tugom gledaju naši građani i naši prijatelji, a sa radošću svi naši neprijatelji“, poručio je Đini u saopštenju preko Fejsbuka.

Optužio je Kurtija da „bruka Kosovo“ i vodi ga „opasnim i razornim putem“.

„Aljbine Kurti, brukaš našu zemlju. Uvodiš je na opasan i razoran put. Bićeš teško osuđen zbog ove nesreće koju stvaraš. Kosovo će ojačati i rasti i bez tebe, uprkos šteti koju mu nanosiš“, naveo je lider AAK.

Opozicija kasno reagovala, nije trebalo da napušta salu

Istovremeno, dio političkih analitičara i pravnih stručnjaka smatra da odgovornost ne snosi isključivo Samoopredeljenje.

Ukazuju na to da su opozicione stranke, nakon što je tokom dva dana postalo jasno da nastavak sjednice neće biti održan u ustavnom roku, napustile skupštinsku salu i prvi put u četvrtak umjesto da ostanu u njoj i insistiraju na nastavku zasjedanja do isteka roka.

Tek kasnije tokom večeri u petak AAK je zatražila održavanje vanredne sjednice u 22.30 časova, što su pojedini ocijenili kao zakašnjeli potez koji nije mogao da promijeni ishod.

Analitičari: Od ponoći osporiti odluku pred Ustavnim sudom

Izvršni direktor Kosovskog demokratskog instituta (KDI) Eugen Cakoli ocijenio je da je zakazivanje nastavka sjednice za subotu u 11 časova „otvoreno kršenje i direktno narušavanje ustavnog poretka“.

Prema njegovim riječima, predsjedavajući Avni Dehari bio je dužan da nastavak sjednice zakaže tokom 7. avgusta u terminu koji bi omogućio da bude završena pre isteka ustavnog roka u 23.59.

Cakoli smatra da se pravilo o pauzi od najviše 48 sati može primjenjivati isključivo unutar ustavnog roka, te da su Dehari i Samoopredeljenje onemogućili poslanike da ostvare svoja ustavna prava i obaveze.

Zbog toga je pozvao najmanje deset poslanika da se odmah nakon isteka roka obrate Ustavnom sudu, ospore odluku o zakazivanju sjednice nakon isteka roka, kao i postupanje tokom 6. i 7. avgusta, te zatraže privremenu mjeru kojom bi sjednica zakazana za subotu bila suspendovana do odluke suda.

Sličnu ocjenu iznio je i istraživač KDI Vulnet Bugaćku, koji, kako javlja Koha, koja je uživo izvještavala u blogu čitav dan, a smatra da su poslanici Samoopredeljenja prekršili ustavni poredak neispunjavanjem obaveze da omoguće konstituisanje Skupštine u propisanom roku.

Prema njegovom mišljenju, ukoliko Skupština nije konstituisana do ponoći, svaka naredna sjednica i svaka odluka donijeta u novom sazivu mogli bi biti predmet osporavanja pred Ustavnim sudom.

Sličan stav iznio je i direktor KIPRED-a Ljuljzim Peci, koji takođe smatra da bi, nakon isteka ustavnog roka, opozicione stranke trebalo da ospore odluku o zakazivanju nastavka sjednice pred Ustavnim sudom i sačekaju njegovu odluku.

Peci, štaviše, otvara i pitanje učešća opozicionih poslanika na sjednici zakazanoj za danas u 11 časova, ocjenjujući da bi njihov eventualni dolazak mogao značiti saučesništvo u, kako smatra, kršenju Ustava.

„Ako sjednica nije rezultirala konstituisanjem Skupštine, opozicija treba da se obrati Ustavnom sudu i tek nakon njegove odluke da se vrati u skupštinsku salu“, poručio je Peci.

Pravnici podijeljeni oko posljedica

Dok ova grupa eksperata smatra da nakon isteka roka više ne postoji ustavni osnov za nastavak konstitutivne sjednice, Naim Jakaj iz Kosovskog instituta za pravdu ocjenjuje za RSE, koja je takođe intenzivno izvještavala o ovoj političkoj krizi, da, iako je Ustav prekršen, ne postoji izričita pravna sankcija koja bi spriječila predsjedavajućeg Avnija Deharija da sjednicu sazove i nakon 7. avgusta.

Bez obzira na različita pravna tumačenja, obojica upozoravaju da bi nastavak institucionalne blokade mogao Kosovo da uvede u do sada nezabilježenu ustavnu i političku krizu.

Na moguće posljedice još ranije su upozorili i viši saradnik KIPRED-a Iljir Deda, koji je ocijenio da Kosovo ulazi u „kritičnu fazu“, kao i bivši predsjednik Ustavnog suda Enver Hasani, koji smatra da je Kosovo već ostalo bez vršioca dužnosti predsjednika i da bi nakon konstituisanja Skupštine prioritet morao biti izbor predsjednika, a tek potom formiranje nove vlade.