Kazino-turizam može produžiti sezonu u Crnoj Gori

Iskustvo Sjevernog Kipra pokazuje da bi dio odgovora mogao biti u razvoju kazino-turizma, ali ne kroz otvaranje izolovanih kockarnica, već velikih i strogo kontrolisanih rizorta koji objedinjuju hotele, restorane, zabavu, velnes i igre na sreću.

O ekonomskim efektima takvog modela razgovarano je na panelu održanom u Kireniji, tokom studijske posjete deset novinara i urednika crnogorskih medija, organizovane od 3. do 6. septembra na poziv kompanije „Merit International“. Učesnici su neposredno upoznati sa načinom na koji hotelsko-kazino kompleksi na Sjevernom Kipru privlače goste tokom cijele godine, a ne samo u mjesecima kada su more i sunce glavni turistički proizvod.

Sjeverni Kipar je oko kazina izgradio čitav lanac usluga. Gost ne dolazi samo da bi sjeo za sto za rulet, već koristi hotelski smještaj, restorane, velnes, prevoz, trgovinu i zabavne sadržaje. Upravo ta potrošnja daje kazino-turizmu širi ekonomski značaj i omogućava luksuznim hotelima da rade i onda kada su klasična ljetovališta gotovo prazna.

Prema podacima koje je „Merit International“ predstavio crnogorskim novinarima, osam njegovih hotela i kazina na Sjevernom Kipru prošle godine evidentiralo je 2,51 milion posjeta. Taj broj nije turistička statistika niti predstavlja 2,51 milion različitih gostiju, jer jedna osoba može više puta posjetiti hotelske, ugostiteljske ili kazino sadržaje. Ipak, pokazuje razmjere prometa koji integrisani rizorti mogu proizvesti na malom tržištu.

- MERIT INTERNATIONAL

Crna Gora je tokom 2025. godine zabilježila 2,73 miliona turističkih dolazaka i 15,37 miliona noćenja, ali je čak 92,6 odsto svih noćenja ostvareno u primorskim mjestima. Ti podaci potvrđuju ogromnu koncentraciju turističkog prometa na obalu, ali i zavisnost privrede od proizvoda čiji uspjeh dominantno određuju ljetnja sezona i vremenske prilike.

Kazino-turizam zato ne treba posmatrati kao trku za većim brojem stolova i automata. Za Crnu Goru je važnije može li takva ponuda dovesti goste veće platežne moći tokom jeseni i zime, produžiti njihov boravak i dio potrošnje usmjeriti prema domaćim dobavljačima, prevoznicima, restoranima i drugim djelatnostima.

Regionalni menadžer „Merit Internationala“ Burhan Genč kazao je na panelu u Kireniji da kompanija planira novu fazu poslovanja u Crnoj Gori. U toku je potraga za lokacijom na primorju na kojoj bi bio izgrađen veliki hotel, odnosno integrisani kazino-rizort po uzoru na komplekse kojima kompanija upravlja na Sjevernom Kipru.

– Čekamo pravo mjesto za razvoj projekta velikog hotela. Lokacija nam je ključna i tražimo je na primorju – rekao je Genč.

Kompanija je već kupila nekoliko zemljišnih parcela u Crnoj Gori, ali one, prema Genčovim riječima, nijesu namijenjene izgradnji velikog rizorta, već objekata za smještaj zaposlenih. Vrijednost buduće investicije, kapacitet kompleksa i rokovi realizacije još nijesu određeni jer zavise od izbora odgovarajuće lokacije.

- MERIT INTERNATIONAL

Genč, koji je i predsjednik Turske privredne komore u Crnoj Gori, najavio je i dalje unapređenje standarda i ponude hotela „Merit Starlit Hotel & Residences & Casino“ u Budvi, dok se u dugoročnim planovima nalazi i ulaganje u nekretnine u Podgorici. On je poručio da uvođenje viza za državljane Turske neće promijeniti investicione planove kompanije, koja Crnu Goru i dalje posmatra kao tržište za dugoročna ulaganja.

„Merit International“ je na crnogorskom tržištu prisutan od 2016. godine, kada je počeo da upravlja kazinom „Merit Royal Splendid“ u Bečićima. Poslovanje je kasnije prošireno otvaranjem hotela „Merit Starlit“ u Budvi, koji raspolaže sa 44 sobe i apartmana, 49 rezidencija, restoranima, spa i fitnes sadržajima, privatnom plažom i kazinom.

Plan izgradnje većeg rizorta zato nije samo poslovna vijest jedne kompanije. On pred državu postavlja pitanje da li Crna Gora želi da sistemski razvija kazino-turizam i, ako želi, pod kojim uslovima. Velika investicija može donijeti nova radna mjesta, goste van sezone i veće javne prihode, ali država mora unaprijed odrediti investicione standarde, obaveze prema zaposlenima, učešće domaćih dobavljača i mehanizme kontrole tokova novca.

Profesor Ismet Esenjel, stručnjak za turizam i hotelijerstvo i vršilac dužnosti rektora Univerziteta Akdeniz Karpaz u Nikoziji, rekao je na panelu u Kireniji da legalno organizovane igre na sreću ne treba posmatrati odvojeno od turizma, niti ih svoditi isključivo na kockanje.

– Kazino-investicije nijesu samo prostori za igre. Taj sektor pokreće širok ekonomski lanac koji obuhvata hotelijerstvo, restorane, saobraćaj, trgovinu, dobavljače, građevinarstvo i brojne uslužne djelatnosti – kazao je Esenjel.

On je naglasio da djelatnost koja obezbjeđuje velike prihode i značajan broj radnih mjesta treba analizirati „akademski, naučno i racionalno“. Prema njegovom mišljenju, odnos države prema kazino-turizmu mora biti zasnovan na dugoročnoj strategiji i mišljenju stručne i akademske zajednice, a ne samo na zahtjevima priređivača igara na sreću.

Esenjel je napravio i jasnu razliku između legalnih kazina u kontrolisanim hotelskim kompleksima i ilegalnog, naročito onlajn kockanja. Kazino-turizam, kako je ocijenio, može biti dio održivog turističkog proizvoda samo ukoliko ga prate stroga regulativa, odgovorno priređivanje igara i zaštita osoba izloženih riziku od zavisnosti.