Kontrola potrošnje jedan od ključnih ciljeva reforme
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU
Kontrolom i nadzorom nad potrošnjom do odgovornosti
Unapređenje finansijske kontrole, jačanje unutrašnje i eksterne revizije i odgovornije upravljanje javnim sredstvima predstavljaju ključne prioritete reforme javnog sektora u periodu do 2031. godine.
Cilj je da se kroz unapređenje upravljačke odgovornosti, jačanje sistema unutrašnjih kontrola i efikasniji nadzor nad korišćenjem javnih sredstava obezbijede veća transparentnost, odgovornost i efikasnost rada institucija, navodi se u Predlogu upravljanja javnim finansijama za period od 2028. do 2031. godine, koji je Vlada nedavno usvojila.
U periodu 2027–2028. godine fokus reformi biće na unapređenju upravljačke odgovornosti, integrisanju upravljanja rizicima u procese rada institucija i jačanju operativne efikasnosti unutrašnje revizije.
Kako proizilazi iz dokumenta, posebna pažnja biće posvećena delegiranju (prenosu) ovlašćenja za donošenje odluka i upravljanje resursima, kako bi institucije mogle efikasnije da ostvaruju utvrđene ciljeve i odgovornije upravljaju raspoloživim sredstvima.
Planirano je postepeno uvođenje upravljanja rizicima u sve procese u odabranim pilot-institucijama, kao i jačanje kapaciteta rukovodilaca i zaposlenih u 58 subjekata javnog sektora – privredna društva i druga pravna lica u kojima država ili jedinice lokalne samouprave imaju većinski vlasnički udio.
Važan segment reforme biće uspostavljanje IT rješenja za pouzdanije praćenje sprovođenja mjera i razvoja sistema unutrašnjih kontrola. Time će se stvoriti uslovi za kvalitetniju analizu upravljačkih praksi i dalji razvoj sistema javne unutrašnje finansijske kontrole (PIFC).
Reforma predviđa i jačanje funkcije unutrašnje revizije kroz povećanje broja unutrašnjih revizora, kontinuirane obuke i programe profesionalnog razvoja sertifikovanih revizora u javnom sektoru. Dodatno će se raditi na povećanju broja revizorskih angažmana, unapređenju kvaliteta rada i razvoju vještina za primjenu analitike podataka.
– Neophodno je jačanje produktivnosti unutrašnjih revizora/ki u smislu povećanja broja obavljenih revizorskih angažmana, kao i jačanje znanja i vještina unutrašnjih revizora/ki naročito za obavljanje ocjena kvaliteta rada, kao i unapređenje vještina za korišćenje analitike podataka – navodi se u dokumentu.
Kako se dodaje, reforma podrazumijeva usklađivanje metodologija rada unutrašnje revizije sa novim Globalnim standardima unutrašnje revizije i zahtjevima novog Zakona o upravljanju, unutrašnjoj kontroli i unutrašnjoj reviziji u javnom sektoru.
Ovim dokumentom planirano je povećanje udjela preporuka unutrašnje revizije usmjerenih na unapređenje unutrašnjih kontrola i postizanje boljeg odnosa između uloženih sredstava i ostvarenih rezultata. Sa početnih približno 40 odsto u 2026. godini, ovaj udio trebalo bi da dostigne 44 odsto u 2028. i 48 odsto do 2031. godine.
Takođe, reforma podrazumijeva i jačanje uticaja Državne revizorske intitucije u upravljanju javnim sredstvima, uz poseban fokus na praćenje realizacije preporuka DRI.
– Sistematsko praćenje sprovođenja revizorskih preporuka treba da doprinese većoj odgovornosti subjekata revizije, pravovremenom otklanjanju utvrđenih nedostataka i unapređenju upravljanja javnim sredstvima.
Povećanje obuhvata kontrole realizacije preporuka omogućiće bolji uvid u to u kojoj mjeri institucije postupaju po nalazima revizije i sprovode potrebne korektivne mjere. Na taj način, eksterna revizija dobija snažniju ulogu u unapređenju finansijske discipline, transparentnosti i odgovornog upravljanja javnim sredstvima – navodi se u vladinom dokumentu.
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU