Mikavica za "Dan": Povećati efikasnost sudova protiv sive ekonomije i korupcije

Crnogorska ekonomija dominantno je oslonjena na sektor usluga i turizam, što dodatno povećava njenu osjetljivost na spoljne šokove. Zato je u narednom periodu ključno jačati produktivnost, investicije, digitalizaciju i razvoj proizvodnih djelatnosti, kako bi poslovni ambijent bio konkurentniji i dugoročno održiv, kazao je predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) Slobodan Mikavica u intervjuu za "Dan".

Kako je ocijenio, poslovni ambijent u Crnoj Gori karakterišu određeni pozitivni pomaci, ali su i dalje veoma izražene strukturne slabosti koje ograničavaju konkurentnost privrede.

– Fiskalizacija, rast zarada i mjere usmjerene na smanjenje sive ekonomije doprinijeli su većoj ekonomskoj aktivnosti i rastu budžetskih prihoda. Povećana kupovna moć građana pozitivno je uticala na potrošnju i poslovne rezultate velikog broja kompanija. Međutim, privreda se i dalje suočava sa ozbiljnim izazovima – izraženom sivom ekonomijom, nelojalnom konkurencijom, sporom i nedovoljno digitalizovanom javnom upravom, čestim ad hok izmjenama propisa i nedovoljno predvidivim regulatornim okruženjem. Poseban problem predstavlja donošenje zakonskih rješenja bez kvalitetnog socijalnog dijaloga i ozbiljnih analiza njihovog uticaja na privredu – ističe Mikavica.

• Koje prepreke treba otkloniti da bi Crna Gora spremno ušla na evropsko tržište?

Crna Gora mora ubrzati reforme koje će obezbijediti stabilno, predvidivo i konkurentno poslovno okruženje, usklađeno sa standardima Evropske unije. Ključne prepreke danas su komplikovane administrativne procedure, spori procesi izdavanja dozvola i licenci, nedovoljna digitalizacija javne uprave, visoki parafiskalni nameti i neujednačena primjena propisa.

Privreda takođe ukazuje na potrebu dalje reforme poreskog sistema, unapređenja rada poreske administracije i smanjenja regulatornih opterećenja. Neophodno je dodatno ojačati pravnu sigurnost, efikasnost sudstva i borbu protiv sive ekonomije i korupcije, jer upravo te oblasti direktno utiču na konkurentnost domaćih kompanija na evropskom tržištu.

Posebno je važno unaprijediti socijalni dijalog i uključiti socijalne partnere u proces kreiranja zakona i reformi, kako bi se izbjegla praksa donošenja propisa bez konsultacija sa privredom. Evropsko tržište zahtijeva konkurentnu, produktivnu i regulatorno stabilnu ekonomiju, a to podrazumijeva dugoročne i sistemske reforme.

Takođe, veliki broj domaćih kompanija još uvijek nije dovoljno spreman za otvoreno evropsko tržište i snažnu konkurenciju koja će dolaziti nakon ulaska u EU. Evropska unija je razvila brojne mehanizme zaštite tržišta kroz sertifikate, standarde kvaliteta, ESG regulative i druge zahtjeve koji predstavljaju ozbiljan izazov za domaće proizvođače. Zbog toga je neophodno intenzivno raditi na pripremi privrede, posebno u oblastima proizvodnje i prerade hrane, vina i drugih poljoprivrednih proizvoda.

• Kako u UPCG tumačite izjavu premijera Spajića da nema povećanja zarada u javnom sektoru bez rasta zarada u privatnom sektoru?

Unija poslodavaca je kroz Biznis agendu 2025 jasno prepoznala potrebu za efikasnom i racionalnom javnom administracijom. Naravno, takav sistem moguće je graditi samo sa kvalitetnim, motivisanim i adekvatno plaćenim kadrom. Međutim, trenutna kadrovska politika često ide u suprotnom pravcu – bilježi se rast broja zaposlenih u javnoj upravi, uz nedovoljnu odgovornost za rezultate rada i odsustvo principa meritokratije, dok je i dalje prisutno zapošljavanje po partijskim linijama.

Krajem prošle godine, tokom pregovora o izmjenama Opšteg kolektivnog ugovora (OKU), na inicijativu sindikalnih organizacija, zauzeli smo stav da se kroz racionalizaciju javne potrošnje, smanjenje broja zaposlenih, kontrolu prekovremenog rada i bolovanja mogu ostvariti znatne uštede koje bi bile usmjerene ka rastu zarada. Dodatni prostor mogao bi se obezbijediti i kroz snažnije suzbijanje sive ekonomije i povećanje budžetskih prihoda.

Međutim, iako ove mjere zahtijevaju vrijeme i odlučnost u sprovođenju, do sada nije bilo dovoljno konkretnih koraka u tom pravcu. Zato nijesmo za povećanje zarada bez paralelnog povećanja efikasnosti i smanjenja troškova sistema. Svako povećanje koje bi se finansiralo kroz dodatna poreska opterećenja za privredu bilo bi neprihvatljivo.

Treba imati u vidu da privatni sektor posluje u tržišnim uslovima i da mogućnost povećanja zarada direktno zavisi od produktivnosti, poslovnih rezultata i konkurentnosti kompanija. Već sada je vidljiv rast bruto zarada, posebno u srednjim i velikim kompanijama, koje na taj način pokušavaju da odgovore na problem nedostatka radne snage. Očekujemo da će se taj trend nastaviti i u narednom periodu.

• Do koje granice je privatni sektor spreman na eventualne ustupke u pregovorima?

UPCG podržava nastavak socijalnog dijaloga i smatra da se sva pitanja koja se odnose na zarade moraju rješavati kroz ozbiljne analize efekata na privredu, zaposlenost i javne finansije.

Apelujemo na poslodavce da se prava radnika iz Opšteg kolektivnog ugovora poštuju, uprkos činjenici da OKU još nije produžen. S druge strane, Unija poslodavaca spremna je da potpiše OKU sa usaglašenim izmjenama koje dodatno unapređuju zaštitu prava zaposlenih, dok bi pitanje povećanja obračunske vrijednosti trebalo rješavati kroz nastavak pregovora.

Smatramo da je trenutna situacija u vezi sa nepostojanjem OKU prije svega posljedica činjenice da sindikalne organizacije insistiraju na ispunjavanju svih postavljenih zahtjeva. Međutim, tripartitni socijalni dijalog podrazumijeva kompromis, međusobno razumijevanje i saglasnost sve tri strane.

• Da li je dovoljno urađeno na rješavanju problema nedostatka radne snage?

Nedostatak radne snage predstavlja jedan od najvećih razvojnih izazova crnogorske privrede, posebno u turizmu, građevinarstvu, trgovini i uslužnim djelatnostima. Smatramo da do sada nije urađeno dovoljno kako bi se ovaj problem sistemski riješio.

Postojeće kvote za stranu radnu snagu nijesu dovoljne ni za trenutne, a posebno ne za buduće potrebe privrede.

Privreda već duže vrijeme ukazuje na potrebu digitalizacije i pojednostavljenja procedura za zapošljavanje stranaca, bržeg izdavanja radnih dozvola i omogućavanja efikasnijeg agencijskog posredovanja pri zapošljavanju strane radne snage. Očekujemo i brzu primjenu modela stalnog sezonca, koji bi obezbijedio stabilniju radnu snagu u turizmu i ugostiteljstvu.

Ipak, najvažnije je da poslodavac obezbijedi korektan odnos prema zaposlenima, kvalitetne uslove rada, prijatnu radnu atmosferu i zarade koje predstavljaju adekvatnu nagradu za uloženi rad. Samo kompanije koje uspiju da izgrade takav odnos sa zaposlenima moći će spremno da dočekaju ulazak Crne Gore na evropsko tržište.

Predložiće hrvatski model za radnu nedjelju

• Da li UP ima procjenu koliko sektor trgovine gubi zbog odluke da se ne radi nedjeljom i kako riješiti problem tokom turističke sezone?

Iako je precizne efekte moguće utvrditi samo detaljnom ekonomskom analizom, jasno je da su gubici višestruki, posebno imajući u vidu povezanost trgovine sa ukupnom turističkom ponudom. Zabilježeni su i slučajevi odustajanja pojedinih inostranih kompanija od otvaranja prodajnih objekata u Crnoj Gori, dijelom upravo zbog ovakvih zakonskih ograničenja.

Iako smo nedavno od predlagača zakona čuli stav da veliki trgovački lanci nijesu zainteresovani za rad nedjeljom, te da su povećali profit kroz racionalizaciju broja zaposlenih, podaci Udruženja malih trgovina pokazuju drugačiju sliku – broj preduzeća smanjen je za oko 40 odsto, a broj manjih trgovačkih objekata za čak 60 odsto. To jasno ukazuje na negativne posljedice postojećeg modela.

Zato ćemo pokušati da kroz socijalni dijalog dođemo do održivog rješenja, makar tokom turističke sezone, ili kroz model sličan hrvatskom, koji predviđa 16 radnih nedjelja godišnje po izboru poslodavca. Prema tom modelu, zaposleni bi za rad nedjeljom imali uvećanu dnevnicu od 80 odsto i obezbijeđena dva vezana slobodna dana.

Smatramo da je potrebno što prije pronaći održiv model koji će istovremeno štititi prava radnika i omogućiti konkurentnost trgovinskog i turističkog sektora.

Preuzmite našu aplikaciju