Poreski matriks u Crnoj Gori: Produžen rok za papir, ali ne i za pare

Dok se Ministarstvo finansija i Poreska uprava hvale digitalizacijom, crnogorska privreda ovih dana udara u zid birokratskog besmisla.

U središtu skandala je novi portal za podnošenje završnih računa koji, prema svjedočenju brojnih računovođa i privrednika, "šteka" od prvog dana, primoravajući nadležne na iznuđen potez – produženje roka za predaju finansijskih iskaza do 24. aprila.

Međutim, u tom administrativnom manevru neko je "zaboravio" ključnu stvar: rok za uplatu poreza na dobit ostao je zakucan na 31. mart.

Matematička nemogućnost u režiji države

Situacija u kojoj se nalaze crnogorske firme graniči se sa nadrealnim. Da bi privrednik znao koliko poreza duguje državi, mora prethodno zaključiti završni račun (bilans). Pošto je država priznala da njen novi, skupo plaćeni sistem ne može da procesira te račune na vrijeme i pomjerila rok za skoro mjesec dana, logično bi bilo da to prati i rok za plaćanje.

Poreska uprava: Naplata bruto prihoda 220 miliona eura u prva dva mjeseca ove godine

Umjesto logike, dobili smo pravni vakuum. Privrednici su sada u poziciji da do kraja marta moraju uplatiti novac koji formalno-pravno još uvijek nisu obračunali, jer im je država dozvolila da te iste papire predaju kasnije. Ako uplate manje – sljeduju im kazne i zatezne kamate. Ako uplate više – praktično beskamatno kreditiraju budžet dok čekaju komplikovane procedure povraćaja.

Obuke bez rezultata i portali koji "padaju"

- Cijeli privredni sektor trpi zbog nečije nesposobnosti da implementira funkcionalan softver - kaže izvor blizak računovodstvenim krugovima. Od Nove godine, hiljade računovođa su prolazile kroz iscrpljujuće obuke za rad na novom portalu, da bi u jeku sezone, kada je pritisak najveći, sistem praktično kolabirao.

Umjesto da digitalizacija olakša poslovanje, ona je postala najveći neprijatelj produktivnosti. Dok se u razvijenim sistemima ovakve promjene uvode fazno i uz testne periode, kod nas se "sječe preko koljena", dok ceh plaćaju oni koji pune budžet.

Računovođe kao "test-vozači" novog sistema

Iako je ranija praksa Poreske uprave uglavnom podrazumijevala samo pomjeranje rokova za predaju završnih računa, ovogodišnja promjena kompletnog sistema donijela je specifičan paradoks. Umjesto da rade na pripremi izvještaja, računovođe su dobar dio prvog kvartala proveli kao neformalni saradnici Poreske uprave na otklanjanju tehničkih nedostataka.

Kroz obavezne obuke, od struke je praktično traženo da u hodu detektuje i prijavljuje greške u softveru koji nije bio spreman za rad. Zbog ovakvog pristupa, procesi rada u mnogim računovodstvenim servisima bili su paralisani sve do sredine februara. Tek tada su se stekli minimalni uslovi za normalno korišćenje portala, što je ostavilo premalo vremena za obradu dokumentacije hiljada poreskih obveznika u Crnoj Gori.

Ko će platiti kamate?

Glavno pitanje koje ostaje u vazduhu jeste – na osnovu čega će Poreska uprava od 1. aprila obračunavati kamate onima koji nisu platili porez, ako ti isti obveznici imaju legitiman i produžen rok da tek 24. aprila kažu koliko su zapravo zaradili?

Ovakva neusklađenost propisa i tehničkih mogućnosti nije samo "šum u komunikaciji“, već ozbiljan udarac na likvidnost firmi. U državi koja deklarativno podržava razvoj biznisa, ovakve "bombice" iz poreskog sistema pokazuju da je administracija i dalje miljama daleko od servisa građana, a mnogo bliže represivnom aparatu koji ne priznaje sopstvene greške.

Preuzmite našu aplikaciju