Sagovornici "Dana": Odliv radne snage sa sjevera loš po razvoj naše privrede

Rast zarada u javnom sektoru nauštrb onih u privatnom sektoru zabrinjavajući je i škodi privredi, ocijenili su sagovornici "Dana".

Građanski aktivista i predsjednik NVO "Multimedijal Montenegro" Željko Đukić istakao je da cijena rada na sjeveru, u centralnom i južnom dijelu Crne Gore nije ista zbog disproporcije u razvoju ta tri regiona.

– Poznato je da je sjever manje razvijen region i da su plate u realnom sektoru manje. To je jedan od razloga zbog kojih ljudi odlučuju da napuste sjever Crne Gore i presele se u Podgoricu ili na Primorje. To je veliki problem za sjever, jer ne samo da utiče na broj stanovnika, već značajno utiče i na sveukupni razvoj privrede u ovom regionu. Međutim, to je dobro za građane koji su se odlučili da napuste sjever iz razloga što su za isti posao 30 do 50 odsto više plaćeni – objašnjava Đukić.

Željko Đukić

- MILOVAN NOVOVIć

Ekonomski analitičar Mirza Mulešković smatra da na odliv stanovništva sa sjevera, osim visine zarade, utiču i razvijenost tržišta, ali i razvijenost infrastrukture, kvalitet života i mogućnosti za napredovanje, kao i dostupan obrazovni sistem i zdravstveni sistem.

– Kombinacijom nediversifikovane ekonomije, slabije infrastrukture i manjih mogućnosti za napredak sjever gubi bitku sa ostalim djelovima Crne Gore, posebno sa Podgoricom, kao administrativnim centrom, i južnim dijelom, koji je turistički centar. Ipak, treba da budemo svjesni da uz ulaganja i održive i razvojne politike sjever Crne Gore može dostići nivo ostalih regija, jer definitivno ima potencijala za to – naglašava Mulešković.

MIRZA MULEŠKOVIĆ

- FOTO: PRTSC/LINKEDIN.COM

Zvanični podaci pokazuju da se veliki dio nerazvijenijih opština nalazi na sjeveru Crne Gore.

Zvrko: Vlada troši brže nego što privreda stvara vrijednost

– Problematična je sezonalnost tokom ljetnjih perioda, kada ljudi iz ugostiteljstva koji tokom zime rade na sjeveru idu na Primorje i u neke druge države u regionu, najviše u Hrvatsku. Na taj način dodatno štete razvoju ugostiteljstva, koji je direktno vezan za turizam na sjeveru Crne Gore, a koji tokom ljetnjih mjeseci postaje sve interesantniji našim građanima i ljudima iz drugih država – kazao je Đukić.

Mulešković je ocijenio da je kroz saradnju lokalnih samouprava i državnih institucija neophodno raditi na unapređenju infrastrukture, koja predstavlja najveći problem za napredak.

- Takođe, u sklopu lokalnih, ali i nacionalnih politika neophodno je raditi na prepoznavanju i finansiranju potencijala sjevera koji još nisu dovoljno iskorišćeni. Primjera radi, sjever Crne Gore, posebno uz problem klimatskih promjena, u budućnosti će imati sve veći prioritet i u turističkom sektoru, ali je za to neophodno raditi na povećanju kapaciteta – kaže Mulešković.

Đukić ukazuje i da smo rijetka država u kojoj su plate u javnom sektoru veće nego u privatnom.

– Najveći konkurent crnogorskoj privredi zapravo su državne institucije, državna preduzeća i lokalne samouprave, koji danas plaćaju rad prilično korektno. Nije problem visina plata u javnom sektoru i lokalnim samoupravama, problem je broj zaposlenih, odnosno broj džabalebaroša koji primaju platu, a ne rade ništa. Građani nisu slijepi, vide da neko ne ide na posao ili ide na posao, ali tamo ne radi ništa, a prima platu od 850 do 900 eura, dok zaposleni u privatnom sektoru za tu platu moraju da rade po osam sati – ističe Đukić.

I Mulešković je saglasan da je trend rasta zarada u javnom sektoru koji plate u privatnom sektoru ne mogu da isprate zabrinjavajući.

– Za održivi razvoj je neophodno da se razvija realna ekonomija, da se otvaraju nova radna mjesta u privredi, jer se na taj način rasterećuje budžet, povećavaju budžetski prihodi, a samim tim se otvara i mogućnost za veća ulaganja u infrastrukturu i u modernizaciju kapaciteta privrede, što na kraju dovodi do diversifikacije kompletne ekonomije – kazao je Mulešković.

Od produktivnosti privrede,kako je dodao, zavisi i finansijska situacija jedne ekonomije.

– Novcem koji se dominantno ubira od privatnog sektora i građana finansiraju se svi troškovi javne uprave. Bez jake ekonomije ne možemo očekivati stabilnost javnih finansija. Upravo zbog toga, glavni cilj svih država je da se kreira poslovni ambijent koji će biti stimulativan za rast realne ekonomije – naglašava Mulešković.

Po Đukićevom mišljenju, država, zbog načina na koji se političari ponašaju, pravi problem i konkurenciju realnom sektoru i privredi.

– Crna Gora je loš primjer kako se političari ponašaju na pozicijama moći i kako ih zloupotrebljavaju da bi zapošljavali svoje prijatelje, kumove, glasače i rodbinu u državnom aparatu, čime dodatno štete privredi koja je, zapravo, finansirala cijelu državu. Preveliki broj ljudi u državnoj upravi, posebno tih džabalebaroša, jede ono što je zdravo u Crnoj Gori: realni sektor i privredu – zaključio je Đukić.