Tolić: Aerodromi ruše rekorde, a infrastruktura zaostaje

On je za Regionpress kazao da su prošle godine prvi put u istoriji opslužili više od tri miliona putnika, što je za tu kompaniju bila rekordna godina.

- Ove godine, shodno najavama – koje su u avijaciji uvjek podložne promjenama, očekujemo da tromilionitog putnika opslužimo do kraja septembra. To je tri mjeseca ranije u odnosu na istorijski rekord - rekao je Tolić.

On smatra da je taj rezultat posljedica novih komercijalnih taktika Aerodroma Crne Gore u odnosu sa avio-kompanijama. 

- Više puta sam rekao, a sada ponavljam da niko ne leti iz ljubavi već isključivo kada ima finansijski interes. S obzirom na to da je Crna Gora malo tržište i da sve avio-kompanije imaju uzan prostor u broju odlazećih putnika, a niko ne želi polu-prazne avione na bilo kom letu, mi, kao Aerodromi Crne Gore, to nadomještamo finansijskim stimulacijama koje ih podstiču da lete ka Crnoj Gori, i to ne samo ljeti, već i zimi - naveo je Tolić. 

On je rekao da su ACG tokom prošle godine avio-kompanijama koje saobraćaju ka Crnoj Gori odobrili podršku u iznosu od skoro 13 miliona eura, dok su ove godine taj iznos projektovali na 18 miliona eura. 

- To vam govori dovoljno i o finansijskim odricanjima naše kompanije, a u korist javnog interesa. Zato danas građani Crne Gore mogu da putuju kao nikad prije - dodao je Tolić.

On je naglasio ulogu zaposlenih Aerodroma Crne Gore koji su noseći stub najrazvijenije avio-mreže koju je Crna Gora ikada imala. Profesionalizmom i predanim radu pokušavaju da nadomjeste infrastrukturu koja je prevaziđena prije dvije decenije.

- ACG nijesu izolovani faktor u popularizaciji Crne Gore kao turističke destinacije. Međutim, pošteno je reći da, suštinski, jesmo usamljeni u sferi jačanja avio-dostupnosti. U zemljama regiona, ali i Evrope, prisutni su raznorodni modeli u kojima lokalne samouprave, privatnici – hotelijeri, privredne komore, učestvuju u subvencijama avio-kompanijama - naveo je Tolić. 

On je kazao da je njihovo očekivanje da tokom naredne godine, jer najave na primjer Privredne komore postoje već godinama, to stanje počne da se mijenja i da će avio-kompanije svoj oslonac, osim u ACG, naći i kod kolega iz ostalih institucija čiji se prioritetni posao bazira na uslužnoj djelatnosti.

- Kao afirmativno pominjem i odluku Vlade Crne Gore u prihvatanju inicijative za uvođenje avio-linija od javnog interesa /Public Service Obligation/ i izdvojenih pet miliona eura za tu namjenu. Konkurs se završava 31. avgusta i iskreno se nadamo da će ovi letovi zaživjeti sa zimskim redom letjenja od kraja oktobra - kazao je Tolić. 

Aerodromi Crne Gore opslužili preko 2,2 miliona putnika za osam mjeseci, očekuje se novi rekord

On je naveo da je, osim toga, Vlada izdvojila i četiri miliona eura za promociju Crne Gore kao turističke destinacije što će dodatno doprinijeti boljoj avio-dostupnosti i tokom zimske sezone.

Na pitanje šta je, iz iskustva Dubrovnika, gdje je vodio aerodrom kroz veliki razvojni ciklus, naučio, a što je po dolasku u Crnu Goru prepoznao kao nešto što ovdje radimo pogrešno, Tolić je odgovorio da danas nije racionalno ni logično upoređivati Aerodrome Crne Gore i Zračnu luku “Ruđer Bošković” ili, recimo, aerodrom u Tirani. 

- Dok su ACG infrastrukturno stagnirali, Zračna luka “Ruđer Bošković” se ubrzano razvijala. Mi smo u Dubrovniku, na krilima društvene klime i ambicije da zadržimo aerodrom u državno-lokalnom vlasništvu i, u momentu kada je Evropska unija favorizovala investicije u saobraćajnu infrastrukturu, prionuli na posao i od aerodroma napravili ono što danas jeste – regionalna kapija u svijet. A, ključ uspjeha je bila opšta saglasnost lokalne zajednice, države i privrednika da radimo zajedno – bez ucjena i bez usporavanja procedura - rekao je Tolić.

S druge strane, Aerodrome Crne Gore blizu decenije snažno opterećuje nedonošenje odluke o koncesiji, što je razlog zbog kojeg nije logično da uložimo 100, 200 ili 300 miliona u izgradnju novih terminala, proširenje platformi i poletno-sletnih staza – što je urađeno u Dubrovniku.

- Ipak, nadamo se da se finalna odluka neće još dugo prolongirati, jer je jasno je da ne postoji prepreka da Podgorica i Tivat, nakon velikog investicionog ciklusa, ponove uspjeh na primjer Dubrovnika ili Tirane. Oni nijesu izmislili “toplu vodu” već su znanje primijenili u praksi. Tako valja napomenuti da Tirana raste na angažmanu privatnog koncesionara - dodao je Tolić.

On je naveo da su administrativne procedure u Crnoj Gori velika biznis barijera. 

- Vjerujte mi da se desi da po deset puta šaljemo jedan isti dopis koji “kruži” državom i poslije pola godine-godinu, vratimo se na početnu tačku. Novac i volja da se radi i da se gradi ne pomaže kada vam birokratija konstantno sputava tempo i efikasnost - ocijenio je Tolić.

Na pitanje koliko je danas realno da Aerodromi Crne Gore sami finansiraju svoj razvoj, Tolić je odgovorio da ACG apsolutno mogu da finansiraju sopstveni razvoj. 

- Mi smo jedna od finansijski najpotentnijih kompanija u državi i interesovanje kreditora, kako stranih – tako i domaćih sigurno ne bi izostalo, naprotiv. Mogli bismo da biramo kod koga ćemo se zadužiti tako da, uz rast prometa, redovno finansiramo sve obaveze dok se uporedo razvijamo. Nezahvalno je govoriti o ciframa bez izrađenog Master plana, ali grube procjene kažu da se taj iznos kreće od 200 do 300 miliona eura - naveo je Tolić.

Prema njegovim riječima, svakako ostaje aktuelna razumna dvojba je li takav vlastiti put u svom tempu i administrativnim procedurama kapacitiran da ima dugoročnu podršku političkih subjekata, privrednika te stručne i generalne javnosti, jer realno će biti poprilično dugotrajan i realno bi za nekih pet godina dosegli nivo na kojoj je trebalo da budu prije sedam godina.

- Od aktuelnih procesa, istinski me raduje saznanje da se sam premijer, Milojko Spajić, stavlja na čelo svojevrsnog “task force-a” u kom će okupiti ministarstva relevantna za poslovanje i razvoj ACG. Na taj način, pokušaće da iznađe najbrža rješenja kako bismo pospiješili stanje već od naredne ljetnje sezone. Mi na tome komercijalno uveliko radimo iako smo u punom operativnom zamahu zahtjevne ove godine - rekao je Tolić.

On je dodao da jednako tako, ohrabruju poruke novog ministra saobraćaja, Radoša Zečevića koji najavljuje punu posvećenost i angažman ministarstva na ovoj krucijalno važnoj infrastrukturi.

Tolić je, na pitanje šta je, iz današnje perspektive, najveći rizik za Crnu Goru ako aerodrome da u koncesiju, a šta najveći rizik ako od koncesije odustane, odgovorio da je to održavanje statusa quo.

- Što se potencijalne koncesije ili zadržavanja državnog vlasništva tiče, u oba slučaja postoje primjeri iz prakse koji nam mogu pomoći da greške smanjimo na minimum, ako ne i da ih potpuno eskiviramo - naveo je Tolić.

Na pitanje šta je, poslije više od 20 godina u avijaciji, najveća prijetnja bezbjednosti aerodroma koju običan putnik uopšte ne primjećuje, Tolić je odgovorio da su se Aerodromi Crne Gore, u kratkom roku, suočili s oprečnim kritikama. 

- Kada sam došao u Crnu Goru, slušao sam kako letova nema, kako su terminali prazni. Danas slušam kako su gužve – na koje smo upozoravali uoči sezone jer smo samo tokom jednog ljeta otvorili čak 23 nove rute. Osim što smo molili putnike za razumijevanje i strpljenje zbog narušenog komfora, sve vrijeme smo isticali da sigurnost i bezbjednost ostaju na najvišim međunarodnim standardima - rekao je Tolić.

On je kazao da su sigurnost i bezbjednost u avijaciji različiti pojmovi i da je srećan što radi s profesionalcima koji i u ovom segmentu crnogorskog vazduhoplovstva, mogu da pariraju kolegama iz Londona, Madrida, Berlina, Helsinkija ili Osla. 

- Podsjetiću vas da je Crna Gora, iz ugla Aerodroma Crne Gore već dio Evropske unije: kada prođete bezbjednosnu kontrolu u Podgorici ili u Tivtu na aerodromima u EU vas tretiraju kao putnika koji je prošao sve kontrole po njihovim, najvišim standardima - zaključio je Tolić.