Raičković o uvođenju viza za neke države: Uspješnost reformi se mjeri i zaštitom sopstvenih interesa

– Uvođenje viza ne treba tumačiti kao zatvaranje Crne Gore, ali ni kao odluku bez ekonomskih posljedica. Evropski put podrazumijeva odgovornost da te posljedice na vrijeme prepoznamo i ublažimo – rekao je u intervjuu za "Dan".

•Kako ocjenjujete uvođenje viza od 1. novembra za državljane pet zemalja?

Usklađivanje vizne politike sa Evropskom unijom jedna je od obaveza Crne Gore u pristupnim pregovorima, posebno u okviru poglavlja 24 i Reformske agende. Vlada je 23. jula donijela izmjene uredbe, 27. jula javno je objavljeno potpuno usklađivanje, a novi režim primjenjuje se od 1. novembra. Obuhvaćeni su državljani Rusije, Turske, Kine, Bjelorusije i Saudijske Arabije, uz propisane izuzetke. Asocijacija menadžera snažno podržava evropski put naše države, ali uspješnost reformi treba mjeriti i sposobnošću države da zaštiti legitimne ekonomske interese.

•Da li smo to morali uraditi baš sada? Ranije se govorilo o postepenom usklađivanju.

Kabinet predsjednika Vlade je u februaru 2025. saopštio da će se usklađivanje odvijati postepeno, uz uvažavanje ekonomskih interesa, pominjući potpuno usklađivanje do pristupanja EU. Međutim, program rada Ministarstva vanjskih poslova za 2026. predvidio je potpuno usklađivanje tokom ove godine. Ministarstvo je navelo i da je time ispunjen uslov povezan sa približno četiri miliona eura iz evropskog Plana rasta. Nije odgovorno tvrditi da smo mogli jednostrano odložiti primjenu, ali ni da je 1. novembar bio jedini mogući datum, nezavisno od dogovora sa evropskim partnerima. Za takav zaključak trebalo bi vidjeti precizne pregovaračke rokove i komunikaciju sa Evropskom komisijom. Suštinsko pitanje je da li smo vrijeme od najave do primjene dovoljno iskoristili za pripremu turističke privrede i viznih kapaciteta.

•Koliko je ova odluka osjetljiva za crnogorski turizam, naročito kada su u pitanju gosti iz Rusije i Turske?

Prema Monstatu, Crna Gora je 2025. imala oko 15,37 miliona turističkih noćenja. Ruski turisti ostvarili su 16,4 odsto, a turski 4,3 odsto noćenja stranih turista. Zajedno je to oko petine stranih noćenja, što predstavlja ozbiljnu izloženost. U individualnom smještaju učešće ruskih turista bilo je još veće – 22,1 odsto, a turskih 4,9 odsto. Ipak, to nijesu prognoze gubitka. Dio tih ljudi već ima regulisan boravak, dio će ispunjavati uslove za izuzetke, a dio će pribaviti crnogorsku vizu. Ne smijemo proglasiti sav postojeći promet izgubljenim, ali ni potcijeniti prepreku koju dodatna procedura stvara za spontana putovanja, kratke odmore i organizovane aranžmane.

•Kakve posljedice mogu nastati izvan turizma?

Turska je važan privredni i investicioni partner, a odnosi sa pomenutim državama ne svode se na turističku potrošnju. Putuju poslovni ljudi, potencijalni investitori, vlasnici nekretnina, učesnici sajmova i poslovnih sastanaka. Posebno je važno da se ne stvori utisak da je Crna Gora administrativno zatvorena. Pravila treba primjenjivati jednako i bezbjedno, a procedure učiniti razumljivim, transparentnim i dovoljno brzim. Istovremeno treba pratiti eventualne recipročne mjere drugih država i njihov uticaj na kretanje naših građana i poslovne odnose.

•Šta država konkretno može da uradi da ublaži eventualni pad interesovanja, posebno sa ruskog i turskog tržišta?

Prvo, novi sistem mora zaista da funkcioniše: dovoljno termina u viznim centrima, jasna dokumentacija na jezicima relevantnih tržišta, predvidljivi rokovi i dobra komunikacija sa agencijama i hotelijerima. Ministarstvo je saopštilo da su centri VFS Global dostupni u Rusiji, Turskoj i Bjelorusiji, dok je širenje mreže u Kini i Saudijskoj Arabiji tek planirano. Drugo, treba ubrzati najavljeni elektronski vizni sistem, ali ga ne smijemo predstavljati kao već operativan. Treće, neophodan je poseban kanal za informisanje turističkih agencija i organizatora poslovnih događaja. Potrebna je i zajednička promocija sa partnerima na tim tržištima. Viza sama po sebi ne mora značiti odustajanje od putovanja. Često su presudni dostupnost, cijena, jednostavnost i pouzdanost postupka.

•Može li Evropska unija pomoći Crnoj Gori da nadomjesti eventualni pad dolazaka većim brojem turista iz svojih članica?

Može pomoći, ali nije realno očekivati da Evropska unija administrativnom odlukom "pošalje" turiste u Crnu Goru. Postoji prostor za zajedničke projekte konkurentnosti, održivog turizma, digitalizacije, promocije i infrastrukture. U julu je Delegacija EU saopštila da je kroz partnerski program obezbijeđeno više od 2,2 miliona eura grantova za energetsku efikasnost hotela. Ali rast dolazaka iz Njemačke, Francuske, Italije, Poljske i drugih evropskih zemalja prvenstveno zahtijeva našu akciju: povoljnije i pouzdanije avio-linije, snažnije ugovore sa turoperatorima, promociju van glavne sezone i kvalitetniju ponudu. Podržao bih da Vlada i turistički sektor sa evropskim partnerima pripreme ciljanu inicijativu za jačanje konkurentnosti.

•Koliko brzo evropsko tržište može zamijeniti eventualno smanjenje ruskih i turskih noćenja?

Može u određenom obimu, ali ne treba očekivati automatski ili brz rast. Turistička tržišta razlikuju se po trajanju boravka, sezonalnosti, potrošnji i načinu dolaska. Već postoji povećano interesovanje iz zemalja EU, ali na nama je da napravimo plan za 2027. sa mjerljivim ciljevima po tržištima: broj raspoloživih avio-sjedišta, aranžmana, noćenja izvan glavne sezone i ostvareni turistički prihod. Nije dovoljno brojati dolaske, već i ono što turizam donosi lokalnoj privredi, zaposlenosti i javnim prihodima.

•Koju biste poruku uputili Vladi i evropskim partnerima?

Evropske obaveze treba ispunjavati dosljedno, ali i upravljati njihovim ekonomskim posljedicama. Potrebna je koordinacija ministarstava vanjskih poslova, unutrašnjih poslova i turizma, Nacionalne turističke organizacije, aerodroma i privrede. Predložio bih javno dostupan kvartalni izvještaj o broju zahtjeva i izdatih viza, rokovima odlučivanja, prometu po tržištima i korektivnim mjerama. Tako bismo umjesto političkih i ekonomskih pretpostavki imali procjene zasnovane na podacima. Naš interes je da Crna Gora napreduje ka članstvu u EU, ostane otvorena za zakonita putovanja i poslovanje i postane konkurentnija na evropskom turističkom tržištu. Evropska integracija i snažna privreda moraju biti dio iste politike.