"Velje brdo" – utopija ili realna opcija?

Početak gradnje puta prema najavljenom stambenom naselju "Velje brdo" nedavno je ozvaničen, ali nitada nijesu precizirani rokovi za prva useljenja.

I dok je premijer Milojko Spajić na otvaranju radova na putu ka Veljem brdu izjavio da se za stanove prijavilo preko 15.000 građana, podaci reosrnog ministarstva, dostavljeni "Danu" dan kasnije, ne potvrđuju tu brojke. Ti podaci pokazuju da je za stanove na Veljem brdu konkurisalo 13.836 građana.

– Početak izgradnje prvih stambenih objekata očekuje se u drugoj polovini godine, a tačan datum prvih useljenja biće determinisan dinamikom izgradnje – kazali su "Danu" iz ministarstva kojim rukovodi Slaven Radunović.

Ucrtani dalekovod preko Veljeg brda

Arhitekta Ratko Đukić u izjavi za "Dan" ocjenjuje da je najavljeni projekat "Velje brdo" samo jedna obična farsa za građane pred izbore koji će se održati naredne godine.

– Smatram da je to nerealan projekat, s obzirom da je država prezadužena i da nema novca. To je utopija. Građani su svjesni toga. Najgore je to što su neki građani nasjeli na taj trik i prijavljuju se za kupovinu stanova. Koliko je ova priča ozbiljna najbolje pokazuje podatak da je premijer Spajić prije dvije godine obećao useljenja na Veljem brdu sredinom ove godine. Imam podatak da na Veljem brdu još nije urađena eksproprijacija. To je jedan nerealan plan. Stručnjaci koji se razumiju u ovu problematiku svjesni su toga. Trebalo bi rješavati prioritetna pitanja, da se otvori proizvodnja, da država radi i da ne budemo samo potrošačko društvo – poručuje Đukić.

Prema njegovim riječima, finansijska moć države trenutno se najbolje ogleda u činjenici da nije bilo novca za penzionere.

– Investicija koja se pominje za "Velje brdo" prejaka je za slabašnu Crnu Goru. Premijer i ministar urbanizma trebalo bi da malo razmisle šta rade jer to nije kokošarnik, nego jedan veliki poduhvat koji je i za finansijski jaku državu veliki zalogaj. Tako da se ne bi trebalo zalijetati pred izbore. Rezultati ove vlasti, kao i prethodne, pokazuju da ne vode državu ozbiljno. I ova Vlada se bavi ličnim i partijskim interesima, sebi povećavaju primanja, a građanima ako što ostane ili ne ostane. Uz to, Velje brdo nema nikakvu infrastrukturu, nije riješena komunalna infrastruktura... Neće valjda naselje da prikače na septičke jame, pa da to bude prvo naselje u Evropi poznato po septičkim jamama!? Gdje će da odvode otpadne vode, hoće li da zagade sve vode okolo (a i ovako su zagađene)? Za takvo naselje treba ogroman sadržaj, a za to treba veliki novac. Da li bi to naselje moglo da se gradi po parametrima struke? Mislim da je ovo jedna bomba pred izbore – izričit je Đukić, koji smatra da je pusti san i najavljeni dio auto-puta koji bi trebalo da prođe pored Veljeg brda.

Po pitanju realizacije projekta "Velje brdo" skeptičan je i građanski aktivista Aleksandar Dragićević, koji ukazuje na još jedan problem.

– Oni su planirali da prave naselje gdje bi trebalo da prođe i dalekovod. Na jednom dijelu ne smije ništa da se radi. Ima neki pojas od 120 metara gdje ne smije ništa da se gradi ispod i okolo dalekovoda. Da li oni planiraju da ovu intrekonekciju za Srbiju i Albaniju izmjeste, ne zna se. Ako planiraju, bez eksproprijacije i nove lokacije, samo izmještanje ovog dalekovoda koštati preko pet miliona eura – ukazao je Dragićević u izjavi za "Dan".

Spajić i resorni ministar Slaven Radunović su u septembru 2024. godine, pred tadašnje lokalne izbore, predstavili projekat gradnje stambenog naselja za 44.000 stanovnika na Veljem brdu, uz obećanje da će prva useljenja biti sredinom ove godine, a da će kvadrat koštati 1.000 eura, dok bi rata na 30 godina bila 390 eura.

Na "Veljem brdu" obećavaju na hiljade stanova

Iz resornog ministarstva podsjećaju da je pravilnik o kriterijumima i postupku dodjele stanova na Veljem brdu pripremljen u formi nacrta.

– Kao prioritetne grupe aplikanata, pravilnik će prepoznati podstanare i mlade bračne parove. Kategorija mladih bračnih parova nalazi se u samoj osnovi koncepta projekta "Velje brdo", a njen značaj za dugoročnu održivost projekta je višestruk. Veće učešće ovih grupa u ukupnoj strukturi korisnika doprinijeće bržem razvoju pratećih sadržaja (objekata mješovite namjene, centralnih djelatnosti, obrazovnih, zdravstvenih i sportskih sadržaja), što predstavlja ključni preduslov za funkcionalnost i održivost projekta. Pored toga, pravilnikom će biti predviđeno opredjeljivanje određenog broja stanova za posebne kategorije stanovništva u stanju socijalne potrebe, u skladu sa Zakonom o socijalnom stanovanju – naveli su iz ministarstva.
Osim navedenih kategorija, članovi Koordinacionog tijela stava su da u prioritetne grupe treba uvrstiti i aplikante koji su iskazali interesovanje u prvoj fazi prijavljivanja za ovaj projekat putem onlajn platforme, čime su pokazali određeni stepen povjerenja u projekat.