Vlada da se odrekne akciza i spriječi dalju inflaciju

Ukoliko Vlada ne iskoristi zakonsku mogućnost i ne smanji akcize na eurodizel, od utorka će cijena tog naftnog derivata porasti za 15 do 16 centi i koštaće 1,5 eura po litru.

Ta cijena će biti na snazi od 10. do 24. marta, a ukoliko se nastavi rat na Bliskom istoku, cijene mogu nastaviti da rastu, što bi u krajnjem moglo dovesti i do rasta drugih cijena.

Bivši premijer Dritan Abazović (URA), čija je Vlada u dužem periodu smanjivala akcize na gorivo, kada su cijene rapidno rasle zbog rata u Ukrajini, pozvao je Vladu Milojka Spajića da se odrekne akciza kako bi se amortizovao udar na standard građana.

– Mislim da ćemo već u narednoj sedmici osjetiti negativne posljedice rata na Bliskom istoku kroz povećanje cijena goriva. Znate da svako povećanje cijena naftnih derivata podstiče inflaciju, sa kojom Crna Gora ima veliki problem u prethodne dvije godine. Zato je potrebno da se Vlada odmah odrekne akciza koje država prihoduje od naftnih derivata i time spriječi nagli rast cijena koji bi bio direktan udar na građane Crne Gore – rekao je Abazović u autorskom podkastu "Petak s Dritanom".

Kako je procjenio, uz ograđivanje da se to sa sigurnošću ne može znati, rat ne može trajati dugo, pa smatra da odricanje od akciza na gorivo ne bi napravilo veliku štetu po državni budžet.

Iz Ministarstva finansija su u petak saopštili da prate situaciju. Vremena za reakciju imaju do sjutra, kada će Ministarstvo energetike izaći sa tačnim rastom cijena naftnih derivata. Dvije vrste benzina od utorka će biti skuplje za šest centi, što znači da će sve vrste goriva koštati preko 1,45 eura po litru.

U vezi sa najavljenim rastom cijena goriva, oglasio se i nedavno osnovani Pokret narodnog povjerenja (PNP), čiji je predsjednik bivši ministar sporta Dragoslav Šćekić. Oni su istakli da rast cijena ponovo plaćaju građani.

– Najavljeno povećanje cijena naftnih derivata pokazuje koliko smo kao država prepušteni i u kojoj mjeri funkcionišemo po principu "ekonomije slučaja", ili kao ekonomija "od danas do sjutra" – pa kako bude. Na kraju, građani su ti koji će sve platiti, i to traje već tri decenije. Zašto kao država nemamo odgovor ili makar "bajpas" na bilo koji poremećaj u svijetu prouzrokovan ratovima ili nekim drugim krizama? Odgovor je jednostavan: zato što je prethodni režim svjesno napravio sistemske poremećaje kako bi ekonomiju bazirao na švercu, punjenju privatnih džepova, a državi davao infuzije da premosti krize. Pri tome se, opet svjesno, psihološki uticalo na narod da je bolje kada se švercuje nego kada se radi odgovorno, dugoročno i sigurnije. Povećanje cijena nije samo pitanje goriva. To nije samo udar na budžet građana, koji se svakodnevnim povećanjima cijena sve više tanji. Povećanje cijena obesmišljava i povećanje plata, jer rast cijene goriva povlači i rast cijena ostalih životnih potreba – ukazali su iz PNP-a.

Iskoristiti priliku i privući turiste

Abazović se dotakao i mogućeg uticaja situacije na Bliskom istoku na turizam.

– Tu su moguća dva scenarija. Prvi je stvaranje atmosfere globalne nestabilnosti, a kada ljudi imaju takav osjećaj, prvo o čemu prestaju da razmišljaju jeste putovanje i odmor. Mi treba da budemo spremni za dvije stvari. Jedna je da moramo napraviti cjenovnu politiku koja je primamljiva za goste. Drugi scenario je da, ukoliko dođe do otkazivanja aranžmana na Bliskom istoku, države koje su bliže žarištu, posebno evropske, mogu postati atraktivna alternativa. To bi značilo da Crna Gora možda može iskoristiti priliku da atraktivnim ponudama i cijenama privuče građane iz Evropske unije koji su planirali odmor u Dubaiju i Emiratima, da ne govorim o Turskoj, koja nam je rival sa nekim zaista prestižnim ljetovalištima – rekao je Abazović.

Iz MNE Stat juče su saopštili da su cijene nafte zabilježile rekordan sedmični rast, što predstavlja jedan od najvećih šokova u savremenoj istoriji tržišta energenata.

– Predviđa se da će cijene nafte u narednim sedmicama nastaviti da rastu i da mogu dostići 120 dolara po barelu, a ne bi bilo iznenađujuće, ukoliko sukob potraje, da cijene pređu i 150 dolara po barelu. Takav scenario predstavlja ozbiljan udarac za globalnu ekonomiju, sa višestrukim efektima: povećanje cijena goriva, poskupljenje osnovnih proizvoda, smanjenje kupovne moći i mogućnost pojave velike inflacije u ekonomijama svijeta. U Crnoj Gori se već od ponedjeljka očekuje rast cijena goriva za oko 16 centi po litru, ali to je samo početak. Jasno je da je Crna Gora nemoćna u ovoj situaciji – promjene cijena zavise od globalnog tržišta nafte i geopolitičkih tenzija, a lokalne mjere ne mogu značajno uticati na rast. To znači da će cijene goriva u Crnoj Gori biti podložne daljem rastu sve dok se situacija na Bliskom istoku ne stabilizuje ili dok prolaz tankera sa naftom ne bude bezbjedan od iranskih raketa i dronova – naveli su iz MNE STat-a.