Vlada daje koncesiju za aerodrome Inčonu?

Tim povodom, prema tvrdnjama jednog našeg izvora iz vazduhoplovnih krugova, u Crnu Goru treba da doputuju predstavnici južnokorejskog Inčona i Svjetske banke, čiji je IFC bio konsultant Vlade u postupku dodjele koncesije. IFC je odigrao ključnu ulogu u izboru Inčona kao prvorangiranog na tenderu, jer su, u momentu kada je Tenderska komisija ocjenjivala ponude i donijela odluku da Inčon ispada iz trke za aerodrome, pisali Vladi i spriječili takav scenario. Na kraju je Inčon bio prvorangirani, a Korporasion Amerika airports drugorangirani. Luksemburško-američki konzorcijum na kraju je podnio tužbu na odluku, a imaju pravo i da pokrenu arbitražu kada Crna Gora donese konačnu odluku.

Odluka Vlade neće biti konačna, već će morati da je potvrdi Skupština Crne Gore, u kojoj vladajuća koalicija ima većinu poslanika. Ipak, neće svi podržati koncesiju, jer je potpredsjednik Vlade i predsjednik Tenderske komisije za aerodrome Nik Đeljošaj bio jedini član tog vladinog tijela koji je glasao protiv odluke o davanju koncesije Inčonu, odnosno nije podržao rang-listu Tenderske komisije. On je i na Odboru za ekonomiju Skupštine naveo da nijedna država koja je dio EU ili ude ka EU nije dala svoje aerodrome pod koncesiju državi koja nije dio EU. Južnokorejski Inčon nije uzimao pod koncesiju nijedan aerodrom u Evropi i ovo bi mu bila ulaznica na tržište Starog kontinenta.

Skupština mora da potvrdi odluku Vlade iz razloga što imovina aerodroma koja se daje pod koncesiju vrijedi 265 miliona eura. Ovaj iznos je skoro duplo veći od procjene koja je rađena 2018. godine, kada se tadašnja Vlada Duška Markovića spremala za postupak koncesije. Kada je iznos imovine koja se daje pod koncesiju veći od 150 miliona eura, Skupština mora da izglasa odluku ili ugovor.

Aerodromi procijenjeni na preko 200 miliona eura

Južnokorejski Inčon je ponudio 100 miliona jednokratne naknade i 35 odsto od godišnjeg prihoda. Minimalna jednokratna naknada od 100 miliona predviđena je po uslovima iz 2019. godine, kada je i započet koncesioni postupak. U međuvremenu se desila pandemija korona virusa, kumulativna inflacija od preko 30 odsto, gašenje Montenegro erlajnsa i otvaranje Er Montenegra, uz promjena tri Vlade. DPS-a, koji je započeo postupak, nema u vlasti od avgusta 2020. godine, dok je od tadašnjih partija u vlasti i dalje jedino Bošnjačka stranka, čiji je tadašnji ministar Osman Nurković, kao ministar saobraćaja bio zadužen za tenderski postupak.

Sada je nepoznanica kakav je stav BS-a po ovom pitanju. Nepoznanica je i kako sada na tenderski postupak iz 2019. godine gledaju predstavnici Nove srpske demokratije i Demokrata. Kada su bili u opoziciji, bili su protiv davanja aerodroma pod koncesiju. Tenderski postupak i uslovi iz tenderskog postupka nisu se mijenjali otkako su prešli iz opozicije u vlast, a da li su se mijenjali stavovi o ovom poslu, saznaćemo uskoro. "Dan" je nedavno poslao pitanja svim poslaničkom klubovima u vezi sa njihovim stavom za aerodrome, a jedine konkretne odgovore dobili smo od SD i GP URA, koji su protiv davanja aerodroma pod koncesiju.

Državno preduzeće godinama bilježi sve bolje rezultate i nedavno je i Viz er otvorio bazu u Podgorici i pokrenuo dvocifreni broj letova ka evropskim destinacijama. Zbog koncesionog postupka, sedam godina ne može da krene sa modernizacijom jer čeka odluku Vlade. Prethodne vlade nijesu donosile nikakvu odluku u vezi sa koncesionim postupkom. U pitanju su vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića.