Vlada planira biznis branu za kapital van EU

Kako je istakao, Crna Gora ima sasvim dovoljno zakona koja pružaju mogućnost provjere i ocjene zakonitost stranih investcija, pa predloženi zakon može biti samo neprelazna biznis prepreka.

Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj najavio je prekjuče u autorskom tekstu Zakon o provjeri stranih investicija, koji bi predstavljao sveobuhvatan sistem za sistematsku procjenu uticaja stranih ulaganja, posebno na sektore bezbjednosti, javnog poretka, kritične infrastrukture, strateških resursa i osjetljive tehnologije.

To je predviđeno Predlogomza uspostavljanje efikasnog mehanizma provjere stranih investicija u Crnoj Gori, koji je Vlada usvojila 31. jula.

– Ovaj zakon je nepotreban, jer Crna Gora već ima dovoljno zakonskih rješenja kroz poreski sistem, koji je pod državnom kontrolom. Drugi problem je kako se zakoni sprovode i što se procedure često odugovlače, što naročito odvraća potencijalne investitore. Zato je cilj imati malu, efikasnu i brzu državnu upravu, a ne dodatno je opterećivati novim zakonima koji komplikuju situaciju. U koga god sumnjate, pošaljete poreske inspektore u kontrolu da provjerite sve što imate da provjerite. Imamo mehanizme za sprečavanje pranja novca i Centralnu banku, a sad donosimo poseban zakon, što je samo dodatna komplikacija za razvoj biznisa. Po meni, ovo nije biznis barijera, ovo je biznis brana – decidiran je Dokić.

Ovakav zakon posebno će pogoditi ulagače iz zemalja van EU, među kojima su tradicionalno najprisutniji investitori iz Rusije. Prema podacima Centralne banke Crne Gore, ruski državljani su 2025. godine uložili oko 112 miliona eura stranih direktnih investicija, čime su se zadržali u samom vrhu liste najvećih stranih ulagača u našoj zemlji – i pored sankcija, prekida direktnih avio-linija i otežanih finansijskih transakcija. Najveći dio tog novca, preko 60 miliona eura, otišao je na kupovinu stanova, kuća i zemljišta, prije svega na Crnogorskom primorju, dok je ostatak plasiran kroz dokapitalizaciju kompanija i pozajmice osnivača svojim firmama registrovanim u Crnoj Gori. Uvođenjem posebnih filtera i kontrola za kapital koji dolazi iz trećih država, ruski investitori suočili bi se sa dodatnim administrativnim barijerama i strožim provjerama porijekla novca i uticaja na nacionalnu bezbjednost, što bi moglo dodatno usporiti, pa čak i potpuno zaustaviti njihove investicione projekte u Crnoj Gori.

– Poenta je smanjenje procedura i dobijanje što bržih rješenja, jer niko ko ulaže novac ne voli da gubi mnogo vremena na papirologiju. A, kod nas se to do te mjere razvlači da i onaj ko želi nešto da uloži izgubi volju – ističe Dokić.

Uvođenje viza Rusima i Bjelorusima: Crnogorski turizam plaća cijenu evropskih integracija

Po njegovom mišljenju, posebno je sporno što bi, kako je predviđeno u Predlogu, konačnu odluku o odobravanju i zabrani investicije u strateške sektore donosila Vlada.

– To je oblik centralizacije i nije u skladu sa reformom javne uprave i principima transparentnosti koje zahtijeva Evropska unija. Na taj način, taj zakon bi dodijelio supermoći određenim tijelima, što nije prihvatljivo i nije u skladu sa evropskim standardima – ukazuje naš sagovornik.

Postojeći zakoni, kako dodaje, već su usklađeni sa EU.

– Problem je primjena postojeće zakonske regulative, a ne njen nedostatak. Nama su potrebne reforme koje će pojednostaviti administrativne procedure i povećati transparentnost, umjesto da se uvode dodatni složeni zakoni koji mogu obeshrabriti investitore i usporiti razvoj zemlje – naglašava Dokić.

U Predlogu se navodi da je komisija formirana u decembru održala dva sastanka i predložila zakon o kontroli investicija.

Predlogom je predviđeno da se investicije kontrolišu radi procjene da li predstavljaju rizik za nacionalnu bezbjednost ili javni poredak, ali "bez narušavanja otvorenosti zemlje prema investitorima".

Naglašeno je da cilj nije ograničavanje stranih ulaganja, već uspostavljanje ravnoteže između privlačenja kapitala i zaštite strateških interesa države, u skladu sa evropskim pravilima.

Kako je predočeno u dokumentu, Crna Gora je dužna da formira jedinstven sistem provjere stranih investicija, kao buduća članica EU.

Dokić je saglasan da kao dio savremenog svijeta moramo da se prilagođavamo važećim pravilima, ali upozorava da Vlada prije svega mora da se vodi računa o interesima Crne Gore, a ne da bespogovorno i po inerciji slijedi tuđe zamisli i potrebe.

– Uz sve navedene nedostatke, ovaj zakon ima i oštar prizvuk diskriminacije, jer isključuje ulaganja van EU područja u brojne sektore. Da li ljudi koji odlučuju o tim zakonskim rješenjima (ili samo slijede instrukcije iz Brisela) znaju da su Kinezi kupili luku Pirej, da su kupili Pireli fabriku guma u Italiji, da su kupili Volvo, da su kupili MG fabriku automobila u Engleskoj, da su pokupovali mnogo evropskih kompanija? Sve je to sad kinesko. Je li oni to znaju? Ako znaju, onda treba da nađu način da slijede realne ekonomske trendove u svijetu, u najboljem interesu crnogorskih građana, koji bi trebalo da im bude primaran, a ne da slijepo slijede tuđe (geo)političke naloge i interese – jasan je Dokić.