Za namjernu ili slučajnu štetu odgovaraju svojom imovinom

Izbor stečajnog upravnika algoritmom, tj. slučajnim odabirom iz elektronskog registra, najznačajnija je novina kojom smo Zakon o stečaju približili evropskim pravilima. Na taj način biće izbjegnuti stečajni postupci iz našoj skorije prošlosti, koji su obilježeni dokazanim i nedokazanim primjerima malverzacija i štetnim postupanjima, što je nerijetko presudilo mnogim državnim preduzećima, a mnoge bivše radnike osudilo na siromaštvo.

– Izbor stečajnog upravnika vrši se metodom slučajnog odabira iz registra licenciranih stečajnih upravnika, pomoću algoritma koji je sastavni dio aplikacije pravosudnog informacionog sistema – navedeno je u zakonu.

Elektronski registar licenciranih stečajnih upravnika, koji se redovno ažurira, sadrži podatke, između ostalog, o njihovim radnim biografijama i obrazovanju.

Zakon dozvoljava i poseban odabir stečajnog upravnika u složenim stečajnim postupcima. Iako se u tim slučajevima traži stečajni upravnik sa dodatnim znanjima i iskustvom, i on će se tražiti uz pomoć algoritma. U tom slučaju kriterijumi za stečajnog upravnika su položen pravosudni ispit, status sertifikovanog računovođe, iskustvo u bar deset stečajnih predmeta ili najmanje pet godina radnog iskustva.

Licenca stečajnig upravnika traje samo pet godina, a obnavlja se polaganjem stručnog ispita. U slučaju da stečajni upravnik ne položi ispit provjere znanja ili je u prethodnom petogodišnjem periodu više puta bez opravdanja odbijao da postupa stečaj, licenca neće biti produžena.

Kontrola rada mnogo je detaljnija nego po ranije važećem zakonu, pa je stečajni upravnik, između ostalog, dužan da svaka tri mjeseca povjeriocima i stečajnom sudiji podnosi pisane izvještaje o toku postupka i stanju stečajne mase.

Povjerioci čija su potraživanja veća od 20 odsto od ukupno prijavljenih potraživanja mogu tražiti i mjesečne izveštaje, kao i druge analize.

Kako je precizirano u dopunjenom zakonu, tromjesečni izvještaj naročito sadrži spisak imovine koja je prodata, prenesena ili na drugi način otuđena, spisak gotovinskih priliva i odliva, početno i krajnje stanje na računu, spisak obaveza i angažovanih stručnjaka.

Stečajni upravnik može odgovarati za štetu koju prouzrokuje svojim nezakonitim ili nesavjesnim radom pod uslovima propisanim Zakonom o stečaju.

– Ako stečajni upravnik u obavljanju svojih poslova prouzrokuje štetu učesnicima postupka namjerno ili krajnjom nepažnjom, odgovara ličnom imovinom za tu štetu – propisano je u članu 37 Zakona o stečaju.

Takođe, zakonom je predviđeno i njegovo razrješenje ako ne izvršava obaveze, ne postupa po nalogu sudije, ne poštuje rokove, postupa pristrasno prema pojedinim povjeriocima ili ne ostvaruje zadovoljavajući napredak u materijalnoj realizaciji stečajne mase.

Imovina se može prodavati javnim nadmetanjem, javnim prikupljanjem ponuda ili neposrednom pogodbom. Kada se prodaja obavlja javnim nadmetanjem ili prikupljanjem ponuda, oglas se, prema zakonu, objavljuje u najmanje dva visokotiražna dnevna štampana medija koji se distribuiraju na cijeloj teritoriji Crne Gore, najmanje 20 dana prije prodaje.

Neposredna pogodba može se sprovesti samo ako je takav način prodaje unaprijed odobrio odbor povjerilaca. Prije prodaje upravnik je dužan da obavijesti sudiju, dužnika, povjerioce i lica koja imaju založno ili drugo pravo na imovini najmanje 20 dana prije predloženog datuma prodaje.

Zakon je veoma precizan i kada je u pitanju cijena prodaje stečajne mase. Precizira da početna cijena ne može biti manja od procijenjene vrijednosti imovine koja se prodaje.

Otvaranjem stečaja prestaju da važe ugovori o radu koje je stečajni dužnik zaključio sa zaposlenima.