Fon der Lajen jača partnerstvo s Grenlandom: Tramp stalno šalje razglednice

Za sjutra je predviđeno potpisivanje zajedničke izjave Evropske unije i Grenlanda.

- Grenland je za EU sve važniji kao ulazna tačka prema Arktiku, ali i zbog svog geopolitičkog položaja, kritičnih sirovina te uloge u bezbjednosti na Arktiku - objašnjava Mark Jakobsen, istraživač na Kraljevskom danskom koledžu za odbranu.

Ranije ove godine Donald Tramp posebno je insistirao na želji da „preuzme kontrolu“ nad tim ogromnim arktičkim ostrvom u sastavu Kraljevine Danske, prije nego što je isključio mogućnost upotrebe sile. Radna grupa sastavljena od predstavnika Danske, Grenlanda i SAD-a od tada održava sastanke kako bi postigla dogovor o rješavanju ove krize.

Suočene s Trampovim prijetnjama, evropske zemlje snažno su podržale Dansku i Grenland, a Ursula fon der Lajen ranije ove godine obećala je znatno povećati ulaganja Evropske unije u to arktičko područje koje samo po sebi nije dio EU-a.

Brisel je takođe predložio udvostručavanje direktne pomoći EU-a Grenlandu na 530 miliona eura u okviru narednog budžeta za period od 2028. do 2034. godine. Prema pisanju „Fajnenšel tajmsa - očekuje se da će fon der Lajen tokom posjete 6. i 7. septembra predložiti dodatnih 200 miliona eura podrške.

To se poklapa s početkom vježbe „Arktik šild” koja okuplja vojnike iz deset zemalja NATO-a, što je „podudarnost koja nije beznačajna” prema riječima Mikae Blugeon-Mereda, istraživača geopolitike na Univerzitetu u Kvebeku.

Trampova administracija optužuje Dance za zanemarivanje bezbjednosti na Arktiku. Međutim, Kopenhagen već više od godinu ponovo ulaže u taj region, baš kao i NATO, koji je ranije ove godine pokrenuo misiju „Arktik sentri“.

- EU ne može ponuditi Grenlandu garanciju vojne bezbjednosti na način na koji to čini NATO, ali može pružiti nešto politički važno: jasan signal da Grenland nije sam - ističe Jakobsen.

Taj signal tim je važniji jer, iako je pritisak SAD-a manje očigledan otkako je u maju u posjetu stigao Džef Lendri, specijalni izaslanik Donalda Trampa za Grenland, on nipošto nije nestao.

- Svakog mjeseca stižu "razglednice" od Trampa ili njegovih saradnika u vezi s Grenlandom, što pokazuje da ga nijesu zaboravili - navodi Blugeon-Mered.

U avgustu su medijski izvještaji o pripremama jedne američke naftne kompanije u zabačenom području istočnog dijela ostrva ponovo podstakli zabrinutost.

Taj projekat, koji vodi kompanija sa sjedištem u Teksasu koristeći dozvole izdate prije moratorijuma na istraživanje i eksploataciju ugljovodonika iz 2021. godine, uznemirio je i lokalno stanovništvo i vlasti, koje su, pozivajući se na proceduralne razloge, uskratile odobrenje za početnu istražnu bušotinu.

Nuuk nastoji razviti ekstraktivne industrije koje bi mu mogle pomoći u postizanju ekonomske nezavisnosti od Danske. Grenlandski i evropski interesi ovdje su, kako kaže istraživač Mark Jakobsen, „veoma komplementarni“.

- Grenlandu su potrebna ulaganja, infrastruktura i tržišta kako bi ostvario svoje rudarske ambicije, dok EU traži sigurniji i raznovrsniji pristup kritičnim sirovinama - napominje Jakobsen.

Više od 60 kompanija posjeduje oko 135 rudarskih dozvola, no trenutno su u funkciji samo dva rudnika.

Pretvaranje geološkog potencijala Grenlanda u stvarnost pokazalo se težim nego što se očekivalo.

- Pitanje je hoće li trenutna geopolitička dinamika u konačnici promijeniti pravila igre - ističe istraživač.

Prema Blugeon-Meredu, posjeta predsjednice Evropske komisije, druga u dvije godine, pokazuje da su evropska ulaganja u region dugoročna.

Uz grenlandskog šefa vlade Jensa-Frederika Nilsena i dansku premijerku Mete Frederiksen, fon der Lajen će se sastati i sa šefom vlade Farskih Ostrva Beinirom Johanesenom.

Danska, Farska Ostrva i Grenland sjutra i prekosjutra u Nuuku održavaju svoj polugodišnji sastanak o odnosima unutar Kraljevine Danske, čiji su oni sastavni djelovi.