Adžić: Podjele ostavljamo onima koji nemaju nikakav drugi plan

- Nudimo konkretna rješenja za realne probleme građana, a podjele i mržnju ostavljamo onima bez ideje i plana, kazao je član Predsjedništva GP URA Filip Adžić.

On je u intervjuu za "Dan" istakao da URA svoju politiku neće graditi na imaginarnim stvarima i neće učestvovati u podjelama među građanima, već će nuditi rješenja za konkretne probleme.

Gotovo sve parlamentarne partije u susret izborima naredne godine ponovo otvaraju identitetska pitanja. Odgovara li takva politička atmosfera GP URA, kao građanskoj partiji, ili postoji opasnost da u kampanji zasnovanoj na nacionalnim podjelama ostanete bez dovoljno prostora za svoje teme? Kako ćete se konkretno suprotstaviti takvoj kampanji?

– To je dobro oprobana matrica političkog djelovanja koju političke partije plasiraju onda kada ne mogu da riješe probleme građana ili kada ne mogu da isporuče rezultate. U svakodnevnom razgovoru sa građanima vrlo jasno smo shvatili da ih zanimaju stvarni životni problemi sa kojima se suočavaju, a to su previsoke cijene u prodavnicama, visoke cijene goriva, visoki računi, nemogućnost rješavanja stambenog pitanja, niske penzije, loša zdravstvena usluga, loša putna infrastruktura, ogromne gužve u saobraćaju i brojni drugi problemi. URA svoju politiku neće graditi na imaginarnim stvarima i neće učestvovati u podjelama među građanima, već ćemo nuditi rješenja za konkretne probleme. Javnost smo već upoznali sa našim planom za povećanje plata i penzija, za šta je naš ekonomski tim pronašao sredstva u okviru postojećeg budžeta, kao i sa planom za smanjenje cijena goriva kroz antikrizni paket mjera, smanjenje cijena osnovnih životnih namirnica kroz projekat "Stop inflaciji" i rješavanje stambenog pitanja kroz projekat "Stan za sve". Imamo i brojne druge projekte koji će biti od ključnog značaja za kvalitetniji život građana. Nudimo konkretna rješenja za realne probleme građana, a podjele i mržnju ostavljamo onima bez ideje i plana.

GP URA optužuje vlast za rast cijena, neodgovarajuću socijalnu politiku, partijsko zapošljavanje i neracionalno trošenje državnog novca. Ipak, Vlada svoj mandat predstavlja kao period ekonomskog napretka i istorijskog ubrzanja evropskih integracija. Koji su, prema Vašem mišljenju, njeni najkrupniji neuspjesi i da li biste joj priznali bilo koji rezultat koji je nesporno koristan za građane?

– Vlada je dobila povjerenje građana na osnovu obećanja o boljem životnom standardu, obračunu sa partijskim zapošljavanjem i smanjenju korupcije. Međutim, vidimo da obećanih rezultata nema. Naprotiv, građani sve češće imaju utisak da su cijene toliko porasle da danas i sa većom platom mogu manje da kupe, da je partijsko zapošljavanje očiglednije nego ranije i da je gotovo svaki veći tender praćen kontroverzama koje upućuju na korupciju. Jedini vidljivi napredak ostvaren je na evropskom putu. Ipak, treba da budemo realni i kažemo da je to više zasluga Brisela i njegove političke odluke da pogura Crnu Goru nego efikasnog rada naših institucija, jer građani zasad ne osjećaju bilo kakvu korist od dobijenih štikliranja na evropskoj agendi.

Kao nekadašnji ministar unutrašnjih poslova često upozoravate na propuste u bezbjednosnom sektoru. Šta danas smatrate njegovom najslabijom tačkom i koliko odgovornosti za stanje koje kritikujete pripada aktuelnoj vlasti, a koliko prethodnim vladama, uključujući i onu u kojoj ste Vi bili ministar?

– Prethodna godina je u bezbjednosnom smislu bila jedna od najgorih još od ratnih devedesetih. Imali smo 27 ubistava, bjekstva istaknutih članova organizovanih kriminalnih grupa, svađe i javna prepucavanja između suda, tužilaštva, Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost, prijetnje čelnicima Uprave policije i Specijalnog državnog tužilaštva, prebijanje gradonačelnika i napad na poslanike od strane operativno interesantnih lica, prijetnje novinarima, paljenje vozila policijskim službenicima i brojne druge situacije koje su stvarale veliku nesigurnost među građanima i uticale na pad povjerenja u bezbjednosni sektor. Još ranije sam predložio tri ključna koraka za obračun sa kriminalom i korupcijom: zakon o vetingu, antimafija zakon i izmjene Zakonika o krivičnom postupku. Međutim, većina do danas nije mnogo uradila u tom pravcu i jasno je da nema političku volju za uspostavljanje odgovarajućih mehanizama za odgovor na ovako složenu bezbjednosnu situaciju. Kada je riječ o odgovornosti, ona se svakako ne može pripisati samo aktuelnom rukovodstvu, jer je bezbjednosni sektor godinama sistemski uništavan od strane prethodnog režima. Involviranost kriminalnih struktura, nedostatak službenika i neodgovarajuća oprema samo su neki od problema koje nije moguće riješiti preko noći, a koji utiču na efikasnost sistema i ostvarivanje rezultata.