Ćalasan za "Dan": Država mora presjeći veze policije i mafije

Izmjene zakona o unutrašnjim poslovima i o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), koje je parlamentarna većina usvojila, a predsjednik države Jakov Milatović vratio Skupštini na ponovno razmatranje, ne prestaju da tresu crnogorsku političku scenu.

Dok opozicija i civilni sektor iznose brojne kritike na račun pomenutih zakonskih rješenja, iz vlasti tvrde da su u pitanju zakoni od kojih zavisi put u EU i koji označavaju konačni obračun sa organizovanim kriminalom u našoj državi.

Novi Zakon o ANB-u donosi značajna proširenja ovlašćenja službenika tajne policije i tajnih saradnika. Kritike na račun ovog zakona uglavnom se odnose na opasnost od kršenja ljudskih prava zbog širih ovlašćenja kad je riječ o praćenju i prisluškivanju, kao i na mogućnost legalizacije špijuniranja u Crnoj Gori, budući da će tajni saradnici, ako ovo zakonsko rješenje zaživi, ubuduće imati širu zaštitu, uključujući osiguranje i pravo na zdravstvenu i penzijsku zaštitu, kao i na novčanu pomoć porodici u slučaju smrti. Kad je riječ o novom zakonu o MUP-u, kritike su usmjerene prvenstveno na opasnost od kršenja ljudskih prava zaposlenih u policiji zbog radikalnih koraka kad je riječ o utvrđivanju postojanja bezbjednosnih smetnji za rad u službi.

Nekadašnji inspektor Službe državne bezbjednosti, a sada advokat Dragomir Miško Ćalasan smatra, međutim, da su izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost dobre i u ovom trenutku neophodne.

– Smatram da su ove izmjene veoma dobre, korisne i da su u ovom trenutku neophodne za ozdravljenje društva – kazao je Ćalasan za "Dan".

Prema njegovim riječima, društvo se našlo u situaciji u kojoj policija i kriminalne strukture više nijesu jasno razdvojene.

– Ovo društvo došlo je u situaciju kakva odavno nije viđena – da se policija pomiješala sa mafijom, odnosno da je mafija upravljala policijom. Sve to pokazuje da se nešto moralo mijenjati. Moj stav je da se ovakvim zakonima mora reagovati, čak i ako oni smetaju pojedinim, navodno demokratski orijentisanim poznavaocima prava, koji insistiraju na rješenjima kakva postoje u potpuno uređenim državama. Mi u ovom trenutku nijesmo u situaciji da sebi priuštimo takav luksuz, već moramo donositi oštrije zakone koji će zaustaviti ono što je 30 godina bilo raspušteno od strane ranijeg režima – istakao je Ćalasan.

Jaka veza između operativca i saradnika

Naš sagovornik objašnjava da je veza između saradnika i operativca koji ga vodi veoma čvrsta.

– Operativac garantuje za njegovu bezbjednost i vodi računa o njoj. Ako se tokom zadatka saradnik razboli, ili se nađe u problemu zbog aktivnosti koje obavlja za državu, onda je normalno da ima pravo na zdravstvenu zaštitu i podršku države – smatra Ćalasan.

Kritike na račun tzv. policijskih zakona od strane opozicije za njega su pokušaj opstrukcije njihove primjene.

– Razlog je, po mom mišljenju, u tome što su pojedini politički krugovi srasli sa takvim strukturama, pa im ne odgovara odlučan udar na mafiju – zaključuje bivši inspektor SDB-a.

On se osvrnuo i na polemike o odredbi koja se odnosi na kontakte policijskih službenika sa bezbjednosno interesantnim licima.

– Pojedini tvrde da policajci ne smiju da se viđaju sa bezbjednosno interesantnim licima, što nije tačno. I ranije je postojala mogućnost da policajci ostvaruju takve kontakte, jer upravo od tih lica često dobijaju važne informacije. Međutim, poenta je u tome da se ti kontakti moraju prijaviti ukoliko se ponavljaju. Ako se neko više puta sastaje sa takvim licima, a to ne prijavi, onda se s pravom postavlja pitanje da li postoji neka veza – naglašava Ćalasan.

Kako dodaje, obaveza prijavljivanja sumnjivih kontakata postojala je i u ranijim zakonskim rješenjima.

– I u ranijem zakonu postojala je obaveza pripadnika službe da prijave sve sumnjive kontakte sa bezbjednosno interesantnim licima. Zato je normalno da se takva odredba ponovo precizira. Raniji zakon bio je mnogo labaviji i omogućio je situacije poput slučaja Milović, kada su visoki funkcioneri policije bili u stalnim kontaktima sa bezbjednosno interesantnim licima i postupali po njihovim nalozima. To se vidi i iz komunikacija iz aplikacije Skaj, za koje smatram da predstavljaju valjane dokaze – kazao je Ćalasan.

Milatović vratio Zakon o unutrašnjim poslovima: Za reformu policije, ali kroz ustavan i evropski usklađen zakon

Novim zakonskim rješenjem o ANB-u predviđeno je, između ostalog, i da tajni saradnici imaju osiguranje i pravo na zdravstvenu zaštitu. Na pitanje da li to znači da država, uslovno rečeno, legalizuje špijuniranje, naš sagovornik odgovara odrično.

– Ne znači, jer postoji više stepeni saradnje između pojedinih lica i službe. ANB ima operativne veze, što je blaži oblik saradnje, ali i klasične saradnike – pojašnjava Ćalasan.

Prema njegovim riječima, razlozi za saradnju mogu biti različiti – od patriotskih do ličnih.

– Ako je neko spreman da za državu rizikuje svoju bezbjednost, pa čak i život, ili da dovede sebe i porodicu u tešku situaciju, onda je sasvim normalno da država stane iza njega i obezbijedi mu zaštitu i zdravstvenu brigu – ističe Ćalasan.

Preuzmite našu aplikaciju