Crna Gora napredovala u reformi pravosuđa, percepciju rada institucija oblikuju pojedinačni slučajevi

Istraživanje, koje su sproveli Svjetska banka i Evropska komisija, pokazuje da su percepcije efikasnosti sudova i tužilaštava u Crnoj Gori i dalje više pozitivne nego negativne, ali slabije nego 2020. godine, naročito među preduzećima i advokatima, dok je zabilježen pad direktnog iskustva građana i privrede sa sudovima i korišćenjem pravosudnih usluga.

Koordinator programa Svjetske banke u Crnoj Gori, Denis Mesihović, kazao je da je izvještaj rezultat partnerstva Svjetske banke i Evropske komisije s ciljem da se kroz podatke, analize i dijalog podrže reformski procesi u zemljama Zapadnog Balkana.

„Nalazi istraživanja dolaze u važnom trenutku za Crnu Goru i pružaju uvid u to kako pravosudni sistem doživljavaju građani, privreda i oni koji u njemu rade“, rekao je Mesihović.

Prema njegovim riječima, izvještaj sagledava četiri ključne dimenzije pravosuđa – efikasnost, kvalitet, pristupačnost i nezavisnost, ali i percepcije žalbenog sistema, ulogu medija i dosadašnjih reformskih napora.

„Posebna vrijednost istraživanja je u tome što obuhvata stavove građana, privrednih subjekata, sudija, tužilaca, advokata, notara, izvršitelja i sudskog osoblja, čime omogućava cjelovitu sliku stanja pravosuđa u Crnoj Gori“, naveo je Mesihović.

On je poručio da kredibilan, efikasan i nezavisan pravosudni sistem predstavlja temelj vladavine prava i jedan od ključnih uslova za jačanje povjerenja u institucije.

„Napredak u ovoj oblasti od suštinskog je značaja za evropski put Crne Gore, posebno imajući u vidu centralno mjesto koje poglavlje 23 zauzima u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU)“, rekao je Mesihović dodajuči da snažan pravosudni sistem ima važnu ulogu i u ekonomskom razvoju države.

On je kazao da je Crna Gora ostvarila određeni napredak u reformi pravosuđa, uključujući unapređenje efikasnosti i smanjenje broja zaostalih predmeta u mnogim sudovima.

„Više od 50 odsto ispitanika dalo je pozitivne ocjene efikasnosti sistema, dok je kvalitet sudskih odluka dodatno ojačan kroz obuke i profesionalni razvoj. Predzueti su određeni koraci za jačanje nezavisnosti sudija i tužlaca od političkog uticaja“, naveo je Mesihović.

On je istakao da postoji značajan prostor za dalji napredak, posebno u oblastima digitalizacije i modernizacije sudskih procesa, jačanja integriteta i antikorupcijskih mehanizama, kao i unapređenja transparentnosti i komunikacije sa javnošću.

„Statistika je važna, ali ne može u potpunosti pokazati kako građani i privreda doživljavaju pristup pravdi i povjerenje u sistem“, rekao je Mesihović, dodajući da izvještaj predstavlja dijagnostički doprinos budućim reformama.

Zamjenik šefa Delegacije EU u Podgorici Rikardo Seri kazao je da je pravosuđe pod stalnom pažnjom javnosti jer pruža osnovne usluge građanima i predstavlja jedan od temelja demokratskog društva.

„Percepcije pravosuđa nijesu uvijek pozitivne ni u brojnim državama članicama EU, ali je važno čuti kako građani Crne Gore vide svoj pravosudni sistem. To je od posebnog značaja za EU kao glavnog partnera Crne Gore kad je riječ o pravosudnoj reformi i brojnim drugim oblastima“, rekao je Seri.

Prema njegovim riječima, EU podržava brojne projekte koji doprinose unapređenju kvaliteta, odgovornosti i efikasnosti pravosuđa kroz tehničku i finansijsku pomoć.

Seri je kazao da je Crna Gora uložila značajne napore u reformu pravosuđa i zahvalio predstavnicima institucija na posvećenosti u prethodnim godinama.

„Postoji ambiciozan cilj da poglavlja 23 i 24 budu zatvorena do kraja godine. Posvećenost koja je pokazana je značajna, ali potrebna je još u većoj mjeri u budućnosti kako bi se postigli konkretni i opipljivi rezultati koji su neophodni da bi se zadovoljila mjerila u ovim poglavljima tokom 2026. godine“, rekao je Seri.

Prema njegovim riječima, ustavni i zakonodavni okvir mora biti dodatno unaprijeđen i usklađen sa evropskim standardima, posebno kada je riječ o nezavisnosti pravosuđa.

Seri je dodao da EU pažljivo prati rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou, navodeći da su u toj oblasti vidljivi određeni pozitivni trendovi.

„Razgovor o vladavini prava nikada se ne završava. To je proces koji traje i nakon pristupanja EU“, poručio je Seri.

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić ocijenila je da istraživanje predstavlja ozbiljan signal o stanju u pravosudnom sistemu i važan pokazatelj pravca u kojem reforme treba da se kreću.

„Ovo nije izvještaj koji treba osporavati ili opravdavati, već dokument koji sudska grana vlasti mora ozbiljno da razumije i prihvati“, rekla je Pavličić.

Ona je navela da izvještaj obuhvata period od 2020. do juna 2025. godine i prikazuje stanje pravosuđa u širem društvenom kontekstu kroz koji je prolazila Crna Gora, navodeći da nije realno očekivati da pravosuđe bude izdvojeno od ukupnih društvenih okolnosti koje su obilježile prethodne godine.

Govoreći o reformama, ona je istakla da je Crna Gora, uz podršku Evropske komisije, kao prva država regiona uvela sistem sudske prakse zasnovan na vještačkoj inteligenciji, koji će pomoći sudijama da bolje razumiju ranije greške i unaprijede kvalitet budućih odluka.

Ona je upozorila da se pravosuđe suočava sa ozbiljnim kadrovskim problemima zbog odlaska velikog broja iskusnih sudija u penziju, ali je istakla da, uprkos izazovima, sudije i predsjednici sudova ostaju posvećeni ostvarivanju državnog cilja – zatvaranju poglavlja 23 i 24.

Govoreći o nalazima i istraživanja koji se odose na precepciju efikasnosti pravosuđa, Pavličić je rekla da oni ne jure percepciju i populizam, već pravdu i pravednost, “koje ne mogu doći preko noći”.

Ona je kazala da crnogorski sudski sistem od početka 2026. godine više ne stvara zaostatke predmeta, što je, kako je navela, rezultat povećane efikasnosti i ažurnosti.

„Građani ne smiju čekati na pravdu, ali moraju razumjeti da se sudije suočavaju sa ogromnim pritiskom i rastom broja predmeta, posebno u oblastima organizovanog kriminala i korupcije“, rekla je Pavličić.

Govoreći o povjerenju javnosti, ona je pozvala medije i građane da objektivno sagledavaju stanje u pravosuđu.

„Sudije nijesu izolovano ostrvo sisrema, već predstavnici države i građana koji su izabrani na transparentan način i na osnovu stručnosti koju su pokazali u dosadašnjem radu“, kazala je Pavličić.

Ona je zaključila da sudski sistem ostaje otvoren za saradnju sa međunarodnim partnerima i javnošću, uz uvjerenje da će reformski kurs pravosuđa dati rezultate koje će prepoznati i Evropska komisija.

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković ocijenio je da rezultati najnovijeg istraživanja o percepciji pravosuđa predstavljaju važan pokazatelj stanja u crnogorskom pravosudnom sistemu i snažan podsticaj za nastavak reformi.

On je poručio da odgovornost za uspjeh reformi i jačanje povjerenja u pravosuđe snose sve društvene strukture – od nosilaca pravosudnih funkcija i političkih aktera do medija, nevladinog sektora i stručne javnosti.

Marković je ocijenio da istraživanje predstavlja potvrdu te odgovornosti, jer je metodološki ozbiljno pripremljeno i daje temeljan prikaz percepcije građana i profesionalne javnosti o radu pravosuđa.

„Ovdje govorimo o percepciji, a ne nužno o realnom stanju u pravosuđu, ali upravo zato istraživanje može biti podsticaj da budemo još kritičniji prema sebi i unaprijedimo komunikaciju sa javnošću“, naveo je Marković.

On je ocijenio da rezultati pokazuju stabilan i pozitivan trend u oblastima nezavisnosti, efikasnosti i pravičnosti pravosuđa.

„Najvažniji segment istraživanja jeste razlika u percepciji građana koji nijesu imali kontakt sa pravosuđem i onih koji jesu. Građani koji su imali iskustvo sa pravosudnim institucijama imaju znatno pozitivnije mišljenje o njihovom radu“, kazao je Marković.

Govoreći o javnom diskursu, Marković je upozorio da percepciju pravosuđa često oblikuju površne analize i generalizacije koje nijesu zasnovane na objektivnim i stručnim procjenama.

„Ako reforme nijesu predstavljene na pravi način, onda dobijamo pogrešnu percepciju nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa, što direktno utiče na osjećaj pravne sigurnosti građana“, rekao je Marković.

On je poručio da građanima treba predstavljati isključivo provjerene i utemeljene činjenice.

„Ovo istraživanje nije u svemu pozitivno za pravosuđe, ali jeste objektivno i realno i upravo zato je veoma značajno“, kazao je Marković.

On je podsjetio i na rezultate drugih relevantnih istraživanja, uključujući Eurobarometar i analize OEBS-a, koje, kako je naveo, potvrđuju rast povjerenja građana u rad tužilaštva i pravosuđa.

„Više od 60 odsto građana iskazuje povjerenje u rad tužilačke organizacije, što za nas predstavlja podsticaj da nastavimo sa reformama i unapređenjem rada“, rekao je Marković i poručio da će Tužilački savjet i tužilačka organizacija nastaviti da unapređuju transparentnost i komunikaciju sa građanima.

On je upozorio i na sve veći pritisak kojem su izloženi sudije i tužioci.

„Pritisci kojima su nosioci pravosudnih funkcija izloženi danas predstavljaju potpuno novu pojavu u pravosudnoj praksi i veliko opterećenje, posebno za mlađe kolege“, naveo je Marković.

Ministar pravde Bojan Božović rekao je da država i pravosudne institucije još nijesu dovoljno uspješne u predstavljanju rezultata svog rada javnosti i ocijenio da je važno otvoreno govoriti o percepciji građana o pravosuđu i raditi na jačanju povjerenja u institucije.

“Nije fer da se percepcija kompletnog pravosuđa formira na osnovu jednog ili dva predmeta i pojedinačnih slučajeva“, rekao je Božović i pozvao medije da budu partner institucijama u objektivnom informisanju javnosti o radu pravosuđa.

Prema njegovim riječima, građanima treba približiti konkretne rezultate i pozitivne primjere iz rada sudova i tužilaštva, ali ih kontinuirano edukovati o tome šta institucije mogu, a šta ne mogu da rade u okviru svojih zakonskih ovlašćenja.

Božović je kazao i da građani često nijesu upoznati sa nadležnostima institucija i očekuju od ministra pravde ili premijera da direktno utiču na sudske odluke, što nije moguće.

Govoreći o evropskim integracijama, Božović je kazao da zatvaranje pregovaračkih poglavlja nije moguće bez partnerskog odnosa pravosuđa, izvršne i zakonodavne vlasti.

“Zato moramo svi pojedinačno djelovati po tom pitanju, jer, u suprotnom, nećemo izvršiti najznačajniji zadatak ne samo za ovu generaciju, već i za ove generacije koje su i za nas”, dodao je Božović.

On je poručio da će Ministarstvo pravde nastaviti da radi na unapređenju zakonodavnog okvira i stvaranju uslova za efikasnije i pravičnije pravosuđe.