(FOTO) Panel diskusija „Dana“: Korupcija duboko ukorijenjena, borba neophodna zajedničkim djelovanjem

Panel je organizovala redakcija dnevnog lista „Dan“, u saradnji sa Balkanskom istraživačkom mrežom (BIRN) i Građanskom alijansom, u hotelu „Crowne Plaza“ u Podgorici.

Na panelu su govorili ministar pravde Bojan Božović, državna tužiteljka u Vrhovnom državnom tužilaštvu Danka Živković, predsjednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović i predstavnica nevladinog sektora Ines Mrdović. Skupu je prisustvovalo oko 40 učesnika i gostiju.

Moderator panela Mili Prelević kazao je na početku diskusije da crnogorsko društvo i dalje traži odgovor na ključno pitanje – da li sistem zaista daje rezultate.

– Borba protiv korupcije ne završava se hapšenjem i optužnicom, već pravosnažnom presudom. To je posebno važno danas, nakon usvajanja novog Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću. Suština problema je u malom broju pravosnažnih presuda. Građane zanima ko je odgovarao, šta je oduzeto i da li je sistem jednak prema svima – naveo je Prelević.

Rasprava je bila posvećena institucionalnim rezultatima, saradnji nadležnih organa, političkoj odgovornosti i ključnim reformskim prioritetima.

Prelević je podsjetio da je takozvani antimafija zakon predstavljen kao istorijski iskorak i upitao ministra Božovića može li garantovati da će Crna Gora za dvije godine imati više pravosnažno oduzete imovine stečene kriminalom i korupcijom nego danas, kao i koji bi konkretan rezultat smatrao uspjehom.

Božović je odgovorio da se rezultat neće mjeriti samo vrijednošću trajno oduzete imovine.

– Rezultat će doći ukoliko zaista ojačamo institucije i svijest o tome kakav antikorupcijski mehanizam imamo. Ovo je prvi predlog zakona koji je prošao sve provjere Evropske komisije i dobio pozitivne ocjene. Smatramo da je riječ o mehanizmu koji treba uvesti u naš sistem. On nije karakterističan samo za Crnu Goru, već postoji i u Sloveniji i drugim državama. Željeli smo da idemo ukorak s vremenom, a kolege iz institucija i praktičari daće nam odgovor da li smo na pravom putu – kazao je Božović.

On je naglasio da usvajanjem tog propisa nijesu prevaziđeni svi izazovi i da je cilj bio da se, u granicama mogućeg, poboljša postojeći zakonodavni okvir.

– Ne očekujem rezultate samo zahvaljujući ovom zakonu. Predvidjeli smo i dodatne izmjene Zakonika o krivičnom postupku. Sporost i tromost postupaka dovele su do toga da nemamo dovoljan broj pravosnažnih presuda. Biću zadovoljan kada kolege, prije svega državni tužioci koji budu primjenjivali zakon, budu zadovoljni rezultatima – rekao je ministar.

Prelević je potom upitao tužiteljku Živković da li je crnogorsko tužilaštvo danas zaista uspješno u borbi protiv korupcije ili se uspjeh uglavnom završava pokretanjem postupaka.

– Percepcija javnosti zavisi od konačnog ishoda. Predmeti korupcije izuzetno su složeni i zahtijevaju duge istrage i sudske postupke. Tužilaštvo je brojem formiranih predmeta i pokrenutih postupaka pokazalo da zaista može da se bori protiv korupcije. Nije dobro prebacivati odgovornost sa jednog organa na drugi. Moramo djelovati kao sistem – kazala je Živković.

Ona je navela da broj optužnica za korupciju raste iz godine u godinu i podsjetila da, osim usvojenog zakona, postoji i uputstvo vrhovnog državnog tužioca za postupanje i pokretanje istraga u predmetima korupcije.

– Ako svi budemo djelovali zajedno, smatram da ćemo doći do ishoda koji svi želimo – poručila je Živković.

Moderator se osvrnuo na konstataciju da odgovornost ne treba prebacivati sa jedne institucije na drugu i ukazao da građani gledaju spektakularna hapšenja, dok se kasnije stiče utisak da predmeti gube zamah čim stignu do sudnice.

Predsjednik Višeg suda Zoran Radović upozorio je da hapšenje i dovođenje osumnjičenog sa lisicama pred tužilaštvo ili sud ne predstavljaju dokaz krivice.

– Činjenica da je neko uhapšen i sa lisicama na rukama doveden pred tužilaštvo ili sud nije dokaz bilo čega u krivičnom postupku. Snimcima koji svakodnevno kruže u medijima krši se pretpostavka nevinosti, pa građanin može steći utisak da je ta osoba kriva. Do pravosnažne presude, međutim, postoji mnogo koraka – kazao je Radović.

Prema njegovim riječima, ishod postupka u velikoj mjeri zavisi od kvaliteta istrage, optuženja i dokaza kojima se utvrđuju odlučujuće činjenice.

– Cilj postupka nije da se neko dovede u sud i optuži, niti je cilj suda da bilo koga osudi po svaku cijenu, već da donese pravilnu i zakonitu odluku. Jedan od osnova za oslobađanje glasi: „Nije dokazano da je učinio krivično djelo“. Možda jeste, ali to nije dokazano – objasnio je Radović.

On je ocijenio da je tokom posljednje godine ostvaren vidljiv pomak u rješavanju predmeta u Specijalnom odjeljenju Višeg suda.

– Imamo pravosnažno osuđene tužioce, nepravosnažno osuđenog sudiju i postupke protiv visokih funkcionera koji će, ako ne ove, onda naredne godine dati rezultate. Ako pravosnažna osuđujuća presuda u takvim predmetima ne dovede i do oduzimanja imovine, onda nijesmo uradili ništa. Izmjene ZKP-a trebalo bi da ubrzaju postupke i omoguće sudu da efikasnije odgovori na procesne zloupotrebe – rekao je Radović.

Moderator je ukazao da je tokom prethodne decenije usvojen veliki broj propisa i strateških dokumenata za borbu protiv korupcije i upitao da li je problem u zakonima ili u nedostatku institucionalne volje da se oni primjenjuju.

Ines Mrdović upozorila je da se mogu usvajati brojni strateški dokumenti, dok istovremeno u pravnom sistemu ostaju propisi sa koruptivnim normama i pravnim prazninama.

– U mnogim oblastima zakoni ostavljaju pravne praznine, pa je prostor za korupciju prilično otvoren, a pravovremenog i adekvatnog odgovora nema – kazala je Mrdović.

Ona je posebno ukazala na zaključke Vlade, navodeći da se o njihovom dejstvu nedovoljno govori u javnosti.

– Došli smo do toga da Vlada donese zaključak koji može biti suprotan zakonu ili donesenom rješenju, a kada se obratite tužilaštvu, odgovor je da je Vlada donijela zaključak. Kada je riječ o visokoj korupciji, moj utisak je da je država izgubila bitku. Na nekome će se kola slomiti, a na nekome neće – rekla je Mrdović.

Kako je istakla, građane zanima koliko je „poharanih miliona“ vraćeno u državni budžet, koliko je zvaničnika procesuirano i koliko je privatizacija i zakupa preispitano.

– Mislim da znamo odgovor. Mnogi će ostati da uživaju u milionskoj imovini, a da se nikada ne suoče sa pravnim sistemom ove države – navela je Mrdović.

Prelević je podsjetio da 68 odsto građana smatra da je korupcija prisutna u pravosuđu.

– Kako očekujete da građani vjeruju reformi koju sprovode upravo institucije u koje nemaju dovoljno povjerenja? Gdje je danas najveća slabost sistema – u policiji, tužilaštvu, sudovima, Agenciji za sprečavanje korupcije ili političkom uticaju – upitao je moderator.

Božović se saglasio sa dijelom ocjena Ines Mrdović, navodeći da građani opravdano očekuju konkretne rezultate. Istakao je, međutim, da je Specijalno državno tužilaštvo tokom 2024. i 2025. godine ostvarilo rekordne rezultate u privremenom oduzimanju imovine.

– Ipak, govorimo samo o privremeno oduzetoj imovini i taj problem smo prepoznali. Sistemski problem stvaran je godinama i važno je da svaka institucija uradi sve što može – rekao je Božović.

Ministar je kazao da je njegov resor uvažio upozorenja sudija o nedostacima Zakonika o krivičnom postupku.

– Naš sistemski problem je nedostatak sluha i spremnosti da čujemo ono što nam ne odgovara. To je pogrešan pristup i o ovim temama moramo javno razgovarati. Problem je mnogo dublji i sistemski, i ja od toga ne bježim. Crna Gora je blizu zatvaranja pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom i mnogo toga smo uradili, ali građani opravdano traže više – poručio je Božović.

Moderator je potom ukazao da se čitanjem medija ponekad stiče utisak da Crna Gora živi u kriminalnom filmu i upitao koliko je tužilaštvo sposobno da procesuira organizatore kriminalnih grupa, ali i ljude koji im omogućavaju da koriste državu i njene institucije.

– Mislim da brojke dovoljno govore. Brojni predmeti koji su prvobitno formirani zbog organizovanog kriminala doveli su i do procesuiranja ljudi iz sistema. Među procesuiranima su funkcioneri, sudije, tužioci i bivši direktori policije. Smatram da je tužilaštvo sposobno da odgovori – rekla je Živković.

Ona je ocijenila da utisak o „kriminalnoj državi“ djelimično zavisi i od načina izvještavanja medija.

– Treba osvijetliti i rad tužilaštva, suda, policije i Agencije za sprečavanje korupcije, kako se ne bi stvarao utisak da odgovor države ne postoji. Put do procesuiranja je dug i zahtijeva ozbiljne dokaze i istrage. Pomaka ima i to se mora priznati. I sada se vode brojne istrage koje vode do struktura vlasti i osoba koje se građanima možda čine nedodirljivim – kazala je Živković.

Radović se osvrnuo i na uslove rada u pravosuđu, navodeći da Viši sud u Podgorici i dalje ima samo dvije odgovarajuće sudnice i da bezbjednost sudija nije adekvatno zaštićena.

– Radimo u centru Podgorice, gdje na suđenja dolaze pripadnici različitih kriminalnih grupa koji nijesu optuženi i sjede po okolnim kafićima. Gledamo i kamione koji u jutarnjim časovima odvoze drogu na uništavanje – naveo je Radović.

On je kazao da sudijama nijesu dovoljne samo veće zarade, jer javnost često ne vidi profesionalna i porodična odricanja, kao ni napore koje sudije Specijalnog odjeljenja ulažu da bi predmeti bili završeni.

– Čini mi se da je građanima zanimljiviji senzacionalizam – hapšenja sa lisicama i emisije u kojima zlokobna muzika prati saopštenje o tome šta se tog dana dogodilo u Višem sudu. Suđenje se često izmješta na ulicu, kroz izjave političara, medija i nevladinih organizacija o tome kako bi trebalo presuditi – upozorio je Radović.

Na pitanje moderatora postoji li u Crnoj Gori sistemska korupcija ili je riječ o pojedinačnim slučajevima, Mrdović je odgovorila da su te dvije pojave isprepletane.

– Crna Gora je 2017. godine sa briselskih adresa okarakterisana kao zarobljena država. Posljednji stadijum zarobljenosti države nastaje kada je pravosudni sistem pod uticajem. Tada su nam prvi put sa zvaničnih adresa pokazali kakav sistem treba da oporavimo – kazala je Mrdović.

Prema njenim riječima, korupcija na visokom nivou omogućavana je godinama, zbog čega su potrebni čelična volja i dug period da bi se sistem oporavio, a nove generacije naučile da ne ponavljaju iste greške.

Prelević je upitao ministra Božovića da li je država spremna da ide do kraja i kada istraga ili postupak vode prema ljudima koji imaju političku, poslovnu ili institucionalnu moć, odnosno postoji li i dalje razlika između politički podobne korupcije i one koja će zaista biti procesuirana.

– Svako treba da preuzme odgovornost za ono što je u njegovoj nadležnosti. U Ministarstvu sam uveo princip da nijedan advokat ne može doći da sa mnom razgovara o ekstradiciji. Moramo imati jasno pravilo: ono što je sud dostavio ministru u postupku ekstradicije predstavlja osnov odlučivanja i tu je kraj priče. Ni o pomilovanju nema pregovora sa advokatima – kazao je Božović.

On je dodao da imenovanja u oblastima pravosuđa treba da budu što transparentnija i da svaka institucija mora uspostaviti jasan odnos prema korupciji.

Na pitanje da li je najveći problem nedostatak dokaza ili nedostatak hrabrosti među nosiocima pravosudnih funkcija, Živković je odgovorila da su „hrabrost bez dokaza i dokazi bez hrabrosti podjednako uzaludni“.

Radović je ocijenio da je sud posljednja brana koja treba da zaštiti građanina u pravnom postupku. Mrdović je kazala da se zalaže za nezavisno sudstvo, ali je ukazala na veoma nizak stepen povjerenja građana u pravosudni sistem. Radović je odgovorio da rast broja tužbi pokazuje da građani ipak vjeruju da svoja prava mogu ostvariti pred sudom.

Tokom dijela panela posvećenog pitanjima učesnika, Slavica Jovanović, suvlasnica „Dana“, saglasila se sa ocjenom sudije Zorana Radovića da se veliki broj javnih i transparentnih hapšenja sprovodi radi sticanja političkih poena. Ona je istakla da korupcija nije problem prisutan samo u Crnoj Gori, već pitanje sa kojim se suočavaju države širom svijeta.

– Kao što ste rekli, postoje pojedinačna korupcija, korupcija na visokom nivou i korupcija kao infrastruktura organizovanog kriminala. Smatrate li da visoka korupcija može dostići veliki nivo moći, a da istovremeno ne postoji korupcija u državnim institucijama – upitala je Jovanović.

Radović je odgovorio da korupcija postoji otkako postoji i država, ukazujući da predmeti organizovanog kriminala gotovo redovno otkrivaju povezanost kriminalnih struktura sa nosiocima javnih funkcija.

– Kada pogledamo predmete organizovanog kriminala, iz kojih proističu i koruptivna krivična djela, među pripadnicima tih kriminalnih grupa nalaze se i nosioci javnih funkcija. Vidimo i da gotovo nema ozbiljnog predmeta organizovanog kriminala a da u njega nije uključen neko iz policije. Ne može postojati visoka korupcija bez učešća nekoga iz državnih institucija – ocijenio je Radović.

Jovanović je potom ukazala da se korupcija ne smije posmatrati isključivo kroz zloupotrebu službenog položaja radi sticanja imovinske koristi, već i kroz zloupotrebu ovlašćenja koja se može ogledati u svjesnom nečinjenju.

– Posebno je opasno kada neko ko ima ovlašćenje i obavezu da postupa savjesno ne učini ono što je dužan da učini prema tačno određenom licu, a posljedice takvog nečinjenja mogu zadirati i u osnovno ljudsko pravo – pravo na život. To je aspekt korupcije o kojem se, po mom mišljenju, nedovoljno govori – navela je Jovanović.

Državna tužiteljka Danka Živković odgovorila je da nečinjenje, sa stanovišta krivičnog prava, načelno više upućuje na krivično djelo nesavjesnog rada nego na zloupotrebu službenog položaja.

– Nečinjenje načelno više implicira krivično djelo nesavjesnog rada nego zloupotrebu službenog položaja, koje je lakše krivično djelo. Tu se možemo baviti i određenim podzakonskim aktima – ukazala je Živković.

Mladen Milutinović, glavni i odgovorni urednik „Dana“, ukazao je na nedostatak prevencije u borbi protiv korupcije. On je naveo da u crnogorskom sistemu postoje službe koje počinju da djeluju tek nakon što se korupcija već dogodi. Posebno je upozorio na sistemski propust koji se odnosi na nedostatak obrazovanja i obuke društva za prepoznavanje korupcije i njenih pojavnih oblika.

Odgovarajući na njegovo pitanje, Živković je kazala da se pojavni oblici korupcije neprestano usavršavaju, dok je rad institucija i dalje u velikoj mjeri usmjeren na sankcionisanje događaja iz daleke prošlosti.

– Mislim da se pojavni oblici korupcije stalno unapređuju. Naš fokus je na tome da sankcionišemo ono što se događalo decenijama unazad, što dodatno otežava proces dokazivanja. O samoj korupciji najviše znaju njeni učesnici, dok drugi ljudi uglavnom mogu samo da naslućuju. Dobro ste primijetili da je edukativni dio veliki problem u našoj državi. Korupcija postoji i u najuređenijim državama – kazala je Živković.

Završne poruke i zaključci panela bili su posvećeni prioritetnim mjerama za unapređenje borbe protiv korupcije, kao i pitanju da li institucije imaju dovoljno hrabrosti, kapaciteta i međusobnog povjerenja da toj pojavi odgovore.

– Mislim da se možemo saglasiti da korupcija i organizovani kriminal nijesu nepobjedivi. Potrebno je da se zakon prema svima primjenjuje jednako i da institucije djeluju zajedno. Nadamo se da je ovaj panel jedna tačka u mozaiku koji će doprinijeti da građani ponovo vjeruju institucijama – zaključio je moderator panela Mili Prelević.

ANTIMAFIJA ZAKON I BUDUĆI REZULTATI

Ministar pravde Bojan Božović kazao je da novi model oduzimanja imovine predstavlja mehanizam koji je prošao provjere Evropske komisije, ali da samo usvajanje zakona ne može garantovati rezultate. Prema njegovim riječima, konačan odgovor daće tužioci, sudije i drugi praktičari koji budu primjenjivali propis. Ukazao je i na potrebu izmjena Zakonika o krivičnom postupku, jer su sporost i tromost postupaka među glavnim razlozima malog broja pravosnažnih presuda.

LISICE NA RUKAMA NISU DOKAZ

Zoran Radović upozorio je da javno prikazivanje uhapšenih sa lisicama stvara utisak unaprijed utvrđene krivice i ugrožava pretpostavku nevinosti. Hapšenje, naglasio je, nije dokaz, a cilj suda nije osuda po svaku cijenu, već pravilna i zakonita odluka zasnovana na dokazima. Prema njegovim riječima, spektakularna privođenja ne mogu zamijeniti kvalitetnu istragu, održivu optužnicu i pravosnažnu presudu.

SUĐENJE SE ČESTO IZMJEŠTA NA ULICU

Viši sud u Podgorici i dalje ima samo dvije adekvatne sudnice, dok bezbjednost sudija nije dovoljno zaštićena, upozorio je Radović. On je ukazao da političari, mediji i dio nevladinog sektora svojim izjavama često pokušavaju da odrede kakva bi presuda trebalo da bude. Time se postupak iz sudnice premješta u javnost, a sudije se izlažu pritiscima i gotovo pozivima na linč nakon odluka koje nijesu u skladu sa očekivanjima dijela javnosti.

KORUPCIJA I PRAVO NA ŽIVOT

Slavica Jovanović upozorila je da korupcija nije samo pribavljanje imovinske koristi zloupotrebom položaja. Ona se može ogledati i u svjesnom nečinjenju službenog lica koje ima obavezu da postupi, posebno kada posljedice zadiru u pravo na život. Danka Živković je odgovorila da takvo postupanje, zavisno od okolnosti, može više upućivati na krivično djelo nesavjesnog rada nego na zloupotrebu službenog položaja.