Knežević: Pomoćnik direktora Uprave policije u svjedočenju pred SDT potvrdio navode moje odbrane

Postupak vodi sudija Simo Rašović a optužnicu zastupa specijalni tužilac Jovan Vukotić.  I na današnjem ročištu optuženi Dejan Knežević je nastavio da iznosi odbranu.

On je istakao da je Aleksandar Radović,  pomoćnik direktora Uprave policije, saslušan u drugom postupku kao svjedok u SDT i da je tim iskazom potvrdio navode iz njegove odbrane.

-Moram upoznati Sudsko vijeće, radi pravilnog sagledavanja činjeničnog stanja, da je u drugom predmetu, u svojstvu svjedoka, saslušan Aleksandar Radović, koji je u spornom periodu obavljao dužnost oficira za vezu crnogorske policije pri Europolu, u vrijeme kada smo dobijali SkyECC komunikaciju u realnom vremenu tj. uživo, a danas se nalazi na funkciji pomoćnika direktora Uprave policije. Svojim iskazom u potpunosti je potvrdio navode na koje ukazujem već gotovo tri godine - da su predmetne sky ecc komunikacije dostavljane uživo u cilju sprečavanja najtežih krivičnih djela, uključujući sprječavanje napada na sudiju Biljanu Uskoković, kao I sprečavanje ubistava Milića Šakovića i Marka Martinovića, te da su iz Europola dostavljani podaci za više lica, među kojima su, između ostalih, kao korisnici označeni i Radoje Zvicer, Milan Vujotić i druga lica. Uprkos tome, tužilaštvo za sve ovo vrijeme nije pokazalo ni volju ni spremnost da ove navode provjeri kroz saslušanje ovog ključnog svjedoka - kazao je Knežeić i dodao:

"Stim u vezi, predlažem da Sud, radi potpunog i pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja, naloži Specijalnom državnom tužilaštvu, odnosno postupajućem tužiocu Jovanu Vukotiću, da dostavi zapisnik o saslušanju Aleksandra Radovića datomu SDT-u, na okolnosti prijema, sadržaja i načina korišćenja informacija dobijenih putem Europola i SkyECC komunikacije u realnom vremenu tj. uživo koje sam dobio tokom marta 2021. godine, a koji može poslužiti kao relevantan dokaz u ovom postupku."

- Ovaj dokaz je od ključnog značaja za pravilno utvrđivanje istine, jer neposredno potvrđuje zakonitost, svrhu i način mog postupanja, te istovremeno dovodi u ozbiljnu sumnju činjenične navode optužnice -istakao je on.

SDT ćuti o navodima koje je Knežević pred sudom saopštio o Šukoviću i Deliću

-U avgustu mjesecu 2022. godine, rukovodilac SPO Predrag Šuković me upoznao da je, navodno, preko SkyECC platforme, dana 08.03.2021. godine (kada sam imao SkyECC uživo), navodno Radoje Zvicer pitao navodno Ljuba Milovića da li može preko mene (Dejana Kneževića) da provjeri registarske oznake vozila PGJA538. Po riječima rukovodioca SPO, po zahtjevu tužioca Jovana Vukotića, izvršena je provjera u informacionom sistemu MUP-a, te je utvrđeno da je vozilo provjeravano sa naloga trećega lica. Na te okolnosti, tužilac je, nakon mog lišavanja slobode, saslušavao kolegu sa čijeg je naloga provjeravano. Predrag Šuković je poslao zahtjev MUP-u dana 02.08.2022. godine pod brojem 03/08-070-22-26-1156. Moram konstatovati da je izvor opet SkyECC, po kojem su provjeravali Europolov izvještaj AP High Risk OCG IP-353 SIENA 1784988-1-1, koji jedostavljen SDT-u dana 16. jula 2021. godine, a za koji je tužilac na jednom ročištu čuo prvi put za njega a na prošlom da ga se sjetio ali da je uništen, a na kraju sam siguran ka većina prisutnih ovdje da ga tužilaštvo posjeduje ali da ga sakriva kao dokaz, jer u navedenom izvještaju Europo-a, se kaže da nema dokaza da sam učestvovao u kriminaklnim  aktivnostima -kazao je Knežević i dodao:

"Ovaj događaj sam naveo kao primjer, koji nije prezentovan u optužnici,kako bih ukazao na to da je za svaku optužbu neophodno da postoje uvjerljivi dokazi, koji bi iz jednog izvora bili podržani drugim činjenicama i okolnostima. U suprotnom, takva tumačenja su ne samo nepouzdana, već i potencijalno štetna, jer mogu dovesti do neosnovanih zaključaka "

Naveo je da u tom smislu postavlja pitanje: da li bi, u slučaju da nije bilo moguće provjeriti prepisku sa Sky ECC preko informacionoga Sistema MUP-a, i ovaj navod bio sastavni dio optužnice protiv mene, I da li bih ja danas obrazlagao je sam li nekome provjeravao reg. oznake; 

-Sada bih se osvrnuo na optužbe koje se odnose na navodno odavanje tajnih podataka, pri čemu već na samom početku smatram važnim istaći jednu činjenicu koja jasno pokazuje suštinski problem ovih navoda optužnice.Naime, prethodno sudsko vijeće je prilikom kontrole optužnice, u svega nekoliko rečenica, konstatovalo ono što tužilaštvo nije uspjelo jasno da obrazloži ni na više desetina stranica optužnice. Sud je tada naveo: "pod st. 1. optužnice i-19 ipod st. 3. optužnice navedeno da je okrivljeni Dejan Knežević saopštio tajne podatke do kojih je došao kao službenik Uprave policije Crne Gore, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Cme Gore, ali je ostalo nejasno koja je to sadržina telefonskih razgovora prikupljenih sprovođenjem mjera tajnog nadzora određenih po naredbama sudije za istragu Višeg suda u Podgorici Mtn.br. 83/19 i Mtn.br. 25/17 od 12.09.2017.godine i 10.01.2018.godine a koje bi ukazivale zaista da ih je odavao okrivljeni Dejan Knežević, osim što SDT navodi da isto proizilazi iz SKY ECC prepiske Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, bez navođenja tačnih i preciznih podataka odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je imenovani okrivljeni tačno odao ili saopštio neki podatak a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore."

Žao mi je što prethodno vijeće koje je vršilo kontrolu optužnice nije htjelo do kraja provjeriti valjanost ove optužnice, kao što se u prvom mahu činilo da hoće, jer bi se vjerujem u odnosu na mene postupak već mogao obustaviti- kazao je Knežević sudu.

Knežević je dodao sa već iz samog činjeničnog opisa optužnice proizilaze ozbiljne nejasnoće i nedostaci.

-Naime, optužnica u jednom dijelu navodi da su tajni podaci saopšteni „nepozvanom licu", dok se u nastavku teksta tvrdi da je riječ o Ljubu Miloviću. Takva formulacija ostavlja nejasnim kome su navodno podaci saopšteni, odnosno zbog čega tužilaštvo koristi formulaciju „nepozvano lice" ukoliko tvrdi da zna identitet tog lica. Pored toga, u optužnici nije precizirano na koji način sam navodno izvršio saopštavanje tih podataka - da li usmeno, putem telefona, poruka ili na drugi način. Takođe, nije navedeno vrijeme kada je navodno došlo do saopštavanja, osim opšteg vremenskog okvira u aprilu i maju 2020. godine". Takav opis radnje izvršenja ostaje nedovoljno određen i ne daje jasnu sliku o tome kada i na koji način je navodno izvršena radnja krivičnog djela.Optužnica dalje navodi sadržaj određenih presretnutih telefonskih razgovora drugih lica, ali iz samog činjeničnog opisa ne proizilazi na osnovu kojih dokaza tužilaštvo zaključuje da sam upravo ja te podatke prenio trećem licu. Ne navodi se nijedan konkretan događaj, komunikacija ili dokaz iz kojeg bi se moglo utvrditi da je do takvog prenosa informacija zaista došlo- izjavio je on

Kazao je da zbog svega navedenog, činjenični opis optužbe ostaje nedovoljno konkretizovan i zasnovan na opštim tvrdnjama, bez jasnog navođenja ključnih elemenata radnje izvršenja I to: -kome su podaci saopšteni, kada je to učinjeno i na koji način. Upravo iz tih razloga u nastavku odbrane ukazaću na nelogičnosti i nedostatke u navodima optužnice, kao i na činjenice koje pokazuju da tvrdnje optužbe nemaju činjenično utemeljenje.

-Posebno ističem da se na stranama 293 do 303 optužnice, gdje se obrazlaže prvo navodno odavanje tajnih podataka, u suštini ponavlja sadržaj koji je već ranije naveden na stranama 168 do 174 optužnice, u dijelu u kojem mi se pokušava staviti na teret navodno članstvo u kriminalnoj organizaciji. Radi se o identičnim ili suštinski istim navodima koji su preuzeti i ponovo raspoređeni na drugom mjestu u optužnici, bez bilo kakve dodatne konkretizacije radnje izvršenja krivičnog djela. Umjesto iznošenja novih činjenica ili dokaza, tužilaštvo ponavlja već izložene tvrdnje, stvarajući utisak obimnosti optužnice, ali ne i njene dokazne utemeljenosti. Na taj način, sadržaj koji je već bio predmet mog detaljnog izjašnjenja na prethodnim ročištima koji sam obrazlagao pasus po poasus se ponovo iznosi kroz dodatnih desetak stranica optužnice, bez ikakvog kvalitativnog doprinosa razjašnjenju navodne krivične odgovornosti- istakao je Knežević.

Knežević je sudu kazao da ovakav pristup ukazuje da optužnica nije ojačana novim dokazima, već je proširena ponavljanjem već postojećih navoda, što ne može predstavljati osnov za utvrđivanje postojanja krivičnog djela.

-Ovo potvďuje moju tezu koju sam ponovio ovdje više puta da optužnica nije fokusirana na dokazivanje radnje izvršenja, već na stvaranje privida krivice, iako za to ne postoje jasni, konkretni i zakoniti dokazi.Tužilaštvo me optužuje da sam Ljubu Miloviću saopštio određeni sadržaj mjera tajnog nadzora, iako to navodno nijesam smio jer je isti bio suspendovan. U optužnici se navodi da je Ljubo Milović rješenjem ministra unutrašnjih poslova od 04.12.2018. godine privremeno udaljen sa rada, dok je disciplinski postupak protiv njega okončan 17.06.2021. godine, te da je imao rasporedno rješenje u Grupi 6 Odsjeka za borbu protiv droga Sektora kriminalističke policije.Kategorički ovdje tvrdim da nijesam imao nikakva saznanja da je Ljubo Milović suspendovan. Između mene i njega u tom periodu nije postojao nikakav hijerarhijski odnos, odnosno odnos nadređenosti i podređenosti koji bi po prirodi stvari podrazumijevao da sam upoznat sa njegovim radno-pravnim statusom. Takođe, nijesmo bili u odnosu koji bi podrazumijevao svakodnevno zajedničko obavljanje službenih poslova na osnovu kojeg bih mogao imati takva saznanja. Svako eventualno interesovanje za radno-pravni status drugog službenika putem nadležnih službi Ministarstva unutrašnjih poslova, bez postojanja službene potrebe i bez hijerarhijskog odnosa, predstavljalo bi zloupotrebu službenog položaja- naveo je on.

Istakao je da se tužilaštvo pritom poziva na dopis MUP-a iz kojeg proizilazi da sam u periodu od 17.07.2019. godine do 01.03.2021. godine bio raspoređen na radno mjesto broj 330, kao načelnik Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droge u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

-Međutim, zanemaruje se činjenica da je u tom periodu u okviru Sektora kriminalističke policije postojao poseban Odsjek za sprječavanje i suzbijanje zloupotreba droga, kojim je rukovodio Milutin Popović, a u kojem je Ljubo Milović bio raspoređen kao službenik. Ova činjenica se može lako provjeriti uvidom u rješenje o rasporedu Ljuba Milovića donijeto na osnovu Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Uprave policije od 25.04.2019. godine, ili pribavljanjem tog podatka od strane MUP-a.Takođe naglašavam da svaki zaposleni u organu, odnosno u Upravi policije, ima pristup podacima označenim stepenom tajnosti „Interno". Privremeno udaljenje sa rada ili pokretanje disciplinskog postupka samo po sebi ne znači automatski gubitak prava pristupa podacima tog stepena tajnosti. Korištenje formulacije od strane tužilaštva saopštavanje tajnog podatka „neovlašćenom licu", isti zanemaruju činjenicu da Ljubo Milović u relevantnom period bio službenik UPi, I nije bio lice izvan sistema, već policijski službenik protiv kojeg se vodio disciplinski postupak -kazao je Knežević pred sudom i dodao:

"Zbog svega navedenog ponavljam da između mene i Ljuba Milovića nije postojao odnos nadređenosti niti bilo kakva službena okolnost koja bi podrazumijevala da sam upoznat sa njegovim radno-pravnim statusom, te kategorički tvrdim da nijesam znao da je bio suspendovan."

-Da bi svima ovdje bilo jasnije moram konstatovati mi navodno odvanja tajnih podataka stavlja na teret u predmetu koji se u policjskim evidencijama vodi pod kodnim nazivom "Vessel" Mtn.br.83/19, a vezano za brod Budva u kojem mi je izmđu ostalih podataka i lično Ljubo Milović dostavio podatke o umiješanosti člana posade u krijumčarenje kokaina.Pored toga, pisanu informaciju o mogućem krijumčarenju dobili smo i od drugog odsjeka Uprave policije, iako u tom trenutku nije sadržavala dovoljno kvalitetne i provjerene podatke. Naknadno sam saznao da je tu informaciju sačinio policijski službenik Petar Lazović, koji je ovdje naveo na Sudu da mi je određene podatke u vezi sa tim krijumčarenjem dostavio i telefonskim putem.S obzirom na to da mi je Petar Lazović i u drugim situacijama tj. više puta dostavljao operativne podatke telefonskim putem, ne sumnjam u tačnost njegove izjave i ja mu vjerujem da je tako bilo kako je rekao ovdje, iako je razumljivo da se zbog protoka vremena i obima operativnih podataka ne mogu sjetiti svake pojedinačne komunikacije - saopštio je sudu Knežević.

Kazao je i da o podatku za brod i eventualno krijumčarenje kokaina je hijarhijski informisao tadašnjeg pom.

-Direktora UP, kojem sam prenio da sam dobio podatak za kriminalne aktivnosti na brodu, Nakon čega sam dao instrukcije kolegama da otvore MTN u odnosu na mornare na brodu koji su bili uključeni u krijumačarenje kokaina, a kasnije se došlo do podataka o drugim licima iz CG koji su bili involvirani. Pored kolega iz Podgorice u predmetu su pomagale kolege iz Bara. Takođe je angažovana tajna pratnja, kao i veći broj kolega iz SIM-a koji su pratili telefonske komunikacije u predmetu "Budva" Mtn.br.83/19. Konstatujem da je pored kolega iz Odsjeka za droge u predmetu aktivno bilo uključeno više kolega iz različitih Odsjeka iz CB, a posebno iz CB Bar.Takođesam obavijestio medjunarodne partnere o informaciji i otvorenom predmetu kod nas i tražio pomoć u istrazi oko praćenja broda iz Južne Amerike do Evrope. Intezivno sam pratio kretanje broda uz saradnju sa partnerskim službama DEA, NCA, španskom policijom, a na kraju sam razmijenio podatke sa njemačkom policijom kada je brod uplovio u luku Hamburg u Njemackoj. U luci Hamburg je njemačka policija na brodu "Budva" pronasla 570 kg kokaina (vrijednosti oko 35 miliona eura) kada je i lišen slobode član posade broda „Budva" Mladen Radulović. O toj činjenici me obavijestio oficir za vezu preko whatsapa, a ja ostale kolege. Istoga dana smo objavili na twiteru nalogu UP da je po našoj informaciji u njemčkoj pronadjeno 570 kg na brodu „Budva" i da je slobode lišeno jedno lice- pojasnio je on.

Knežević je kazao da podaci o ovom predmetu „Budva" MTN 83/19, dostavljani su i razmjenjivani i sa međunarodnim partnerima, kako je to i navedeno.

-Vrlo važna činjenica koju tužilaštvo sakriva (saslušanjem svjedoka ovdje će sve biti jasnije) da posle pada platforme skyecc i analizirajući skyecc komunikacije Odsjek za borbu protiv droge je došao do saznanja da je iz njemačke policije procurio podatak dok je sprovođena aktivnost mtn 83/19, u aprili i maju 2020. godine, ko je iz Crne Gore bio obuhvaćen mjerama tajnog nadzora, kao i u odnosu na koje su konkretno tel. Brojeve te mjere bile primijenjene, o čemu je Odsjek za droge informisao kolege iz Njemačke policije na online sastanku, a mislim da je online statanak bio u decembru 2021. Tu je kolegama iz Njemačke policije precizno, jasno i nedvosmisleno ukazano ko je to iz njemačke to uradio. Postavljam pitanje zašto ovdje postupajući tužilac nije oficira za vezu pitao na te okolnosti, a bio je da mu uzme izjavu u vezi ovoga predmata Njemačkoj i zašto u spisima predmata nema riječi o tome?Ovdje želim da navedem i da je uhapšeni Radulović rođeni brat mog prijatelja. Da sam imao bilo kakvih neprofesionalnih namjera u ovom predmetu, zar ne bi svom prijatelju sugerisao da mu je brat u opasnosti -rekao je sudu Dejan Knežević

Podsjećamo, na optužnici Specijalnog tužilaštva nalaze se Ljubo Milović, Milo Božović,  Dejan Knežević, Radoje Zvicer, Ivan Stamatović, Nebojša Bugarin, Petar Lazović, Milan Popović, Miloš Mišurović, Marko Novaković, Ivan Nikolić, Goran Stojanović, Božidar Jabučanin, Aleksandar Keković, Vladimir Bajčeta, Tihomir Adžić, Filip Zindović (koji se ranije prezivao Kljajević), Darko Knežević, Ivan Mijatović i Dražen Milović. Prema ranijim informacijama iz tužilaštva, neki od optuženih u ovom predmetu se terete za više krivičnih djela. 

- Lj. M., M. O., I. S., N. B., P. L., M. P., B. J., M. M., A. K., V. B., G. S., D. M., F. Z., I. N., T. A., M. N., D. K., M. B., za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, protiv Lj. M., M. O., I.S., N.B., P.L., M.P., B.J., M.M., A.K., V.B., M.N., R.Z., D.M., F.Z., M.B. i I.M., za krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga - oko 4 t i 300 kg kokaina, protiv Lj. M., I. S., M. O., B. J. i M. N., za krivična djela pranje novca - oko sedam miliona eura, protiv M. M., A. K. i Lj. M., za krivična djela izazivanje opšte opasnosti i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, protiv D. K., za krivična djela odavanje tajnih podataka i protiv D. K., za krivično djelo zloupotreba službenog položaja, izvršena je u periodu od 2019. do februara 2021. godine, u Crnoj Gori, ali i pojedinim državama Evrope i Južne Amerike - saopštio je ranije specijalni državni tužilac Vukas Radonjić.