Mobilni timovi mogli bi biti rješenje za kadrovske probleme: Zamjenski sudija da uskoči kad zaškripi

Prazne sudnice, hiljade neriješenih predmeta i hronični manjak interesovanja za sudijsku funkciju primorali su nadležne da potraže alternativne modele za rješavanje problema. Poslednja inicijativa koja je privukla pažnju javnosti podrazumijeva uvođenje tzv. zamjenskih sudija. Taj model bi omogućio da mobilni timovi sudija pomažu u sudovima koji su desetkovani odsustvima, čime bi se spriječilo da predmeti godinama tapkaju u mjestu samo zbog toga što je sudija na dugotrajnom bolovanju ili je mjesto upražnjeno.

Ideja o uvođenju instituta zamjenskih sudija, po ugledu na evropske sisteme, mogla bi biti ključno rješenje za hronični nedostatak kadra i blokade u radu sudova zbog čestih bolovanja i odsustava sudija. Dok Sudski savjet u tome vidi spas za preopterećene sudove na sjeveru, pravni stručnjaci upozoravaju da efikasnost ne smije ugroziti integritet i stručnost onih koji dijele pravdu.​

​Predsjednik Sudskog savjeta, prof. dr Radoje Korać, ranije je kazao za "Dan" da je potreba za tim institutom postala očigledna zbog specifičnih situacija u manjim sudovima.

​– Često se dešavaju situacije da u jednom sudu i po petoro sudija istovremeno koristi bolovanje iz raznih razloga, a to je zanimanje u kojem ne postoji zamjena. U tim situacijama ne možemo angažovati ni sudiju iz drugog suda bez saglasnosti samog tog sudije. Tada bismo mogli angažovati zamjenske sudije, kao što je to slučaj u Austriji – objasnio je Korać.

Vrhovni sud počeo izradu Smjernica za odmjeravanje kazne u predmetima visoke korupcije

​On je naglasio da bi te sudije bile mobilne.

– Kada bi falilo sudija u Beranama ili Herceg Novom, Sudski savjet bi mogao da rasporedi zamjenskog sudiju na određeno vrijeme, do povratka onog koji je odsutan ili do izbora novog, tako da predmeti ne bi trpjeli. Imali bi naknadu, stimulans na platu, riješeno stambeno pitanje, odvojeni život i troškove prevoza. Mislim da bi to bio način da se nadomjesti odsustvo sudija u svakom momentu – rekao je Korać.

​Predsjednik Udruženja sudija Crne Gore i predsjednik Upravnog suda Miodrag Pešić pozdravlja inicijativu za uvođenje zamjenskog sudije, ali podsjeća na alarmantne podatke o nedostatku kadra.

​– Ova inicijativa predstavlja korak u pravom smjeru, jer bi zamjenske sudije mogle privremeno ublažiti pritisak na postojeći kadar i osigurati kontinuitet rada sudova, posebno u situacijama kada je odsustvo neizbježno. Prema podacima Sudskog savjeta, trenutno nedostaje oko 35 sudija, što direktno utiče na efikasnost i pravovremenost u postupanju – ističe Pešić.

Pešić

Ipak, kako je naglasio, rješenja se moraju tražiti na duge staze.

– Dugoročno, potrebno je sistemsko rješavanje problema u sudstvu kroz donošenje i izmjene procesnih zakona koji bi omogućili efikasnije sprovođenje postupaka i ulaganje u infrastrukturu sudova, kako bi se poboljšali uslovi rada i digitalizacija. Bez strukturnih reformi, sudstvo ostaje pod pritiskom velikog broja neriješenih predmeta i nedovoljnog kapaciteta – smatra Pešić.

​Pravnik i analitičar Boris Marić ideju o uvođenju zamjenskog sudije vidi kao zanimljivu, ali naglašava da je potrebna detaljna analiza prije nego što postane dio sistema.

​– Zanimljiva ideja, koja prethodno zahtijeva detaljnu analizu i neki vid pilot- projekta, da bi se prvo vidjeli efekti i mogući nedostaci. Osim toga, i ovdje će veliki izazov biti izgradnja potrebnog integriteta koji je osnova povjerenja u sudiju i sudstvo u cjelini – istakao je Marić.

Marić

Kako je dodao, država mora paralelno jačati postojeće mehanizme provjere.

– Sudski savjet mora ojačati i ubrzati dva postupka: prvi je sveobuhvatna provjera integriteta postojećih sudija, a nakon toga treba da uslijedi dubinska provjera integriteta budućih sudija, pa isto tako i zamjenskih sudija. Da naglasim, bitan dio integriteta sudije je njegova dokazana stručnost – kazao je Marić.

Predsjednica Osnovnog suda u Podgorici Željka Jovović podsjeća da crnogorsko pravosuđe godinama funkcioniše pod teretom značajnog radnog opterećenja, sistemskog deficita kadra i neravnomjerne raspodjele predmeta, a najizraženiji pritisak, po njenim riječima, trpi upravo sud na čijem je čelu. Kako je naglasila, kao najveća i najopterećenija sudska instanca u državi, taj sud se već duži period suočava sa ozbiljnim kadrovskim izazovima.

– U poslednjih nekoliko godina, Osnovni sud je napustilo 30 sudija, što zbog prelaska na druge funkcije, što zbog odlaska u penziju, što je dovelo do dodatnog opterećenja preostalih sudija i usporavanja postupaka. Svaka promjena u sastavu sudija znači prekid kontinuiteta u radu na predmetima. Novi sudija mora da se upozna sa spisima, što neminovno produžava trajanje postupka – rekla je Jovović za "Dan".

Jovović

Iako statistički podaci pokazuju visok stepen ažurnosti i činjenicu da taj sud sa smanjenim kapacitetima uspijeva da riješi obim predmeta veći od godišnjeg priliva, naša sagovornica upozorava da se sistem nalazi na granici izdržljivosti.

– Profesionalno zalaganje sudija i administracije je nesporno, ali funkcionisanje pravosuđa ne bi smjelo da zavisi isključivo od ličnog napora pojedinaca. Potrebni su stabilni institucionalni mehanizmi – ukazala je Jovović.