Sporno povećanje sudskih taksi za 50 odsto: Nadaju se da će javni izvršitelji puniti budžet

On je pojasnio da nacrt zakona predviđa da naplaćene takse idu u državni budžet, uz jasnu obavezu da se dio sredstava usmjeri na unapređenje sudske infrastrukture i rješavanje stambenih pitanja zaposlenih u sudstvu. Ministarstvo pravde obrazlaže poskupljenje činjenicom da se iznosi taksi nisu mijenjali od 2005. godine, te da je u pitanju usklađivanje sa inflacijom nakon dvije decenije.

– Građani koji pokreću sporove plaćaće znatno veće takse ne samo za tužbe, već i za odgovore na tužbu (polovina takse za tužbu), prvostepene presude i žalbe. To može odvratiti građane slabijeg imovnog stanja od pokretanja sudskih postupaka kada smatraju da su im prava ugrožena. Važno je istaći da su određene kategorije u potpunosti oslobođene plaćanja sudske takse: zaposleni u sporovima iz radnog odnosa, lica koja traže zakonsko izdržavanje (alimentaciju), kao i korisnici besplatne pravne pomoći. Takođe, država, opštine i humanitarne organizacije ne plaćaju ove takse. Ako građanin ne plati taksu u roku, sud šalje opomenu (rok 3 dana), pa rješenje (rok 8 dana). Nakon toga naplata ide preko javnih izvršitelja, što građanima stvara ogroman dodatni trošak (nagrada izvršitelju iznosi od 30 do 100 eura + PDV, zavisno od visine duga). Advokati će morati da predoče klijentima znatno veće početne troškove za pokretanje sporova. Povećanje maksimalnih taksi u Privrednom sudu na 2.250 eura može smanjiti broj privrednih sporova i natjerati firme na vansudska poravnanja, što direktno utiče na obim posla advokatskih kancelarija. Uvođenje rigidnog sistema prinudne naplate preko izvršitelja znači da advokati moraju striktno paziti na rokove i odmah uz podneske prilagati dokaze o uplati, kako klijente ne bi izlagali dodatnim kaznenim troškovima izvršnog postupka – kazao je Asanović.

Nebojša Asanović

Naglašava da je legitimno i opravdano što država nakon više od 20 godina želi da uskladi sudske takse sa inflacijom, posebno ako će se taj novac namjenski uložiti u modernizaciju sudova i rješavanje stambenih pitanja zaposlenih u pravosuđu. Međutim, kako ističe, to se moglo izvesti mnogo pravednije, postepenije i s boljim balansom između potreba budžeta i zaštite građana.

U nacrtu zakona koji je na javnoj raspravi navodi se da će se implementacijom propisa ostvariti prihod za budžet Crne Gore.

– Kako je predloženim zakonskim rješenjem predviđen mehanizam prinudne naplate neplaćenih sudskih taksi preko javnog izvršitelja, taksiranje podnesaka i odluka u prekršajnom postupku i, u konačnom, uvećanje važećih taksi za 50 odsto, očekuje se značajan prihod u budžetu Crne Gore – piše, između ostalog, u nacrtu.

Advokat Aleksandar Đurišić upozorava da će najavljeno enormno povećanje sudskih taksi ugroziti ljudska prava u Crnoj Gori.

– Pitanje ovako velikog povećanja sudskih taksi u stvari je u bliskoj vezi sa pravima šireg kruga stanovništva, koje je inače u velikoj većini siromašno. Naime, na ovaj način se udaljavaju od suda i pravde, ili pravičnosti, kako god, i ugrožava im se jedno od osnovnih ljudskih prava, a to je pravo dostupnosti samog suda – istakao je Đurišić u izjavi za "Dan".

Po njegovim riječima, da se prihod od najavljenog povećanja sudskih taksi koristi za plate i povećanje finansija za službenike u pravosuđu, to nikome ne bi smetalo.

Aleksandar Đurišić

– Međutim, ako se to objašnjava ulaganjem u pravosudnu infrastrukturu, moram podsjetiti da su četiri suda, zajedno s Vrhovnim sudom, u najstarijoj pravosudnoj zgradi na svijetu, staroj preko 70 godina i sagrađenoj poslije Drugog svjetskog rata, u koju ništa nije uloženo, ako izuzmemo ulaganja pojedinih stranih NVO. Slično je i sa ostalim sudovima – nijedna nova zgrada suda nije izgrađena. U Podgorici je Osnovni sud izgrađen prije 50 godina, kada je grad imao 70.000 stanovnika, a sada ima četiri puta više, dakle postoji potreba za barem još četiri osnovna suda. Međutim, povećanje sudskih taksi ne može se pravdati mogućnošću finansiranja ili dofinansiranja unapređenja pravosudne infrastrukture. Da je odvojen budžet, pa da novac ide u tom pravcu, to bi imalo nekog smisla, a ovako zvuči nevjerovatno. Po svemu sudeći, radi se o porazu crnogorske politike koja ne umije da učini ništa u ekonomskom smislu za razvoj zemlje i unapređenje ekonomije, već, izgleda, budžet treba puniti novim nametima na stanovništvo koje ionako teško živi – ocijenio je Đurišić.

Podsjetio je da je prije petnaestak godina pitanje sudskih taksi bilo regulisano odlukom, a ne kao sada zakonom, a motiv je bio da se ljudi odbiju od suda, jer je tadašnje rukovodstvo pravosuđa smatralo da je to način da se smanji broj sudskih postupaka.

– Naravno, čovjek ide na sud da bi došao do pravde i ostvario neko pravo, tako da je to bio pogrešan pristup. Sad imamo ponovo pogrešan pristup kojim se u stvari želi pojačati punjenje budžeta na ovakav način ili naplaćivanjem pogrešnog parkiranja i slično, a ne razvojem ekonomije – smatra Đurišić.