Odbačena krivična prijava protiv Mirjane Pajković

- Prema zvaničnom obavještenju Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, od 21. oktobra 2026. godine, predmet Kt br. 1779/26, krivična prijava odbačena je jer ne postoji osnovana sumnja da sam izvršila navedeno krivično djelo, kao ni bilo koje drugo krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - navodi se u saopštenju koje je medijima dostavila Pajković.

Ističe da je krivična prijava odbačena  već u fazi izviđaja, prije pokretanja bilo kakve formalne istrage.

- Takođe, za razliku od pojedinih navoda koji su se prethodno pojavljivali u medijima, postupajuća državna tužiteljka me ovim povodom nije ni saslušala. Odluka o odbacivanju prijave donijeta je bez mog saslušanja, na osnovu procjene prikupljenih podataka i sadržine prijave. Jednako je važno napraviti razliku između odbacivanja krivične prijave usljed nedostatka dokaza u nekoj kasnijoj fazi postupka i situacije u kojoj tužilaštvo već na samom početku utvrđuje da ne postoji ni zakonom propisani stepen sumnje koji bi opravdao dalje krivično gonjenje - kazala je ona.

- FOTO: MIRJANA PAJKOVIć

Podsjeća da ovo nije jedina inicijativa Uprave policije protiv nje koja nije dobila potvrdu pred nadležnim tužilaštvom.

- Prethodno su odbačene i prijave zasnovane na tvrdnjama da sam navodno otuđila mobilni telefon, kao i da sam vršila prinudu u vezi sa odustajanjem jednog kandidata od kandidature za sudiju Ustavnog suda, odnosno prema savjetniku predsjednika Crne Gore za bezbjednost i odbranu - dodala je Pajković.

Optužnica protiv Nikole Drecuna ukazala na novi propust: Sumnjaju da je ubio još dvoje dok ga je policija tražila

Napominje da je riječ o nizu izuzetno ozbiljnih optužbi, koje su u javnosti mogle proizvesti značajne posljedice po njen lični, profesionalni i javni integritet, a za koje, prema ishodima postupanja tužilaštva, nije bilo osnova za dalje krivično gonjenje.

- Ovakav epilog otvara ozbiljno pitanje vjerodostojnosti, provjerenosti i zakonitosti načina korišćenja takozvanih operativnih podataka Uprave policije. Ako podaci na osnovu kojih se pojedinac dovodi u vezu sa najtežim krivičnim djelima nijesu dovoljni ni za postojanje osnova sumnje pred nadležnim tužilaštvom, legitimno je postaviti pitanje kako su takvi podaci nastali, na koji način su provjeravani i sa kojim ciljem su korišćeni - istakla je Pajković.

Zabrinjava je mogućnost da informacije koje se pokažu neupotrebljivim za krivičnopravno postupanje istovremeno budu dovoljno upotrebljive za javnu diskreditaciju, profesionalnu degradaciju i pokušaj kompromitacije pojedinca.

- Takva praksa, ukoliko je motivisana ličnim ili političkim pobudama, ne predstavlja samo pitanje zaštite prava i ugleda jednog pojedinca, već i ozbiljno institucionalno pitanje odgovornosti onih koji raspolažu ovlašćenjima države.

Smatram da javnost ima pravo da zna ne samo kada se protiv nekoga iznose teške optužbe već i kada nadležni državni organi utvrde da ne postoji osnov sumnje za njegovo krivično gonjenje. Odgovorno izvještavanje podrazumijeva da epilog takvih prijava dobije pažnju srazmjernu ozbiljnosti optužbi koje su prethodno plasirane u javni prostor - navela je Mirjana Pajković.