OFAST координира све међународне и националне операције против шверца дроге
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU
Podaci OFAST-a o švercu droge: Svaki drugi gram kokaina u EU stiže preko balkanskih mreža
Balkanski narko-karteli postali su dominantna sila u međunarodnom švercu narkotika, kontrolišući finansiranje, transport i distribuciju skoro polovine ukupnog kokaina koji morskim putem iz Južne Amerike stiže na evropsko tlo.
Prema podacima francuskih istražnih organa, kriminalne grupe sa prostora bivše Jugoslavije i Albanije uspjele su da infiltriraju logističke lance i luke na Jadranu, čime su osigurale ključnu ulogu u snabdijevanju zapadnog tržišta kokainom.
– Skoro cijela francuska teritorija suočava se sa posljedicama ove trgovine. Uspostavljene su direktne rute iz proizvodnih zona, ali i preko takozvanih zona odskoka: zapadne Afrike, Iberijskog poluostrva, balkanske Evrope, kao i kroz tranzit preko Antila i Gvajane, koji su posebno pogođeni ovim globalizovanim kriminalnim tokovima – navodi se u odgovoru francuske policije na jedno od pitanja "Dana", koji potpisuje Viržini Rišar (Virginie RICHARD), policijski major i portparol Službe za informisanje i komunikacije francuske nacionalne policije (SICoP).
Podaci koje objavljujemo plod su rada OFAST-a (fr. Office anti-stupéfiants), centralne francuske kancelarije za borbu protiv narkotika. OFAST je specijalizovana, krovna jedinica koja koordinira sve međunarodne i nacionalne operacije protiv šverca droge, a njihove procjene se smatraju najrelevantnijim uvidom u djelovanje narko-kartela na teritoriji Evropske unije.
Da li francuske službe za borbu protiv narkotika primjećuju porast uticaja kriminalnih grupa sa Balkana u međunarodnim mrežama trgovine kokainom ka Evropi?
Područje Balkana je zona odskoka za južnoamerički kokain. Balkanske luke (Ploče i Rijeka u Hrvatskoj, Bar u Crnoj Gori, Drač u Albaniji ili Igumenica u Grčkoj) smještene na Jadranskom moru predstavljaju rute zaobilaženja za kriminalne organizacije, kako bi izbjegle najveće evropske luke (poput Roterdama ili Antverpena). Lučke platforme poput one u Rijeci trenutno imaju koristi od značajnih poboljšanja svojih kapaciteta za skladištenje i uvoz robe. Hrvatska je krajnja tačka panevropskih transportnih koridora, što olakšava multimodalni tranzit kopnenim putem, gdje se koriste logističke mreže već provjerene za druge narkotike. S druge strane, bliske veze koje održavaju sektor bezbjednosti, lokalni preduzetnici i politički milje omogućavaju kriminalnim organizacijama da imaju uticaj na aktivnost luke, kao u Draču.
Balkanske kriminalne organizacije (grupe sa albanskog govornog područja, karteli sa slovenskog govornog područja Balkana i grupe sa turskog govornog područja) imaju snažan uticaj na trgovinu narkoticima u pravcu zapadne Evrope, uključujući Francusku.
Francuska teritorija je ciljana od strane kriminalnih organizacija zbog njenog unutrašnjeg tržišta, a od sada i da služi kao mjesto odskoka ka drugim zemljama. Određene zone ili kritične infrastrukture posebno su ciljane ovim globalizovanim kriminalnim tokom. Trgovci prilagođavaju svoje operativne modove i diversifikuju pomorske, kopnene i vazdušne vektore: u 2024. godini droga prodire na francusku teritoriju preko svih granica i svim mogućim sredstvima (avionima, brodovima, polupodmornicama, vozilima, osobama, teretom, paketima…).
Gotovo cijela francuska teritorija trpi zbog trgovine narkoticima. Prema zonama proizvodnje, uspostavljene su direktne rute, ali takođe i zone odskoka: zapadna Afrika, Iberijsko poluostrvo, balkanska Evropa, kao i tranzit kroz zonu Antila i Gvajane, koja je posebno pogođena. Komercijalni tokovi, sa novim avio ili pomorskim linijama, nude brojne mogućnosti. Pariska aerodromska platforma trpi pritisak bez presedana.
Da li su u istragama francuskih vlasti identifikovane kriminalne mreže ili pojedinci povezani sa Balkanom koji igraju važnu ulogu u distribuciji kokaina u Evropi?
– Tri glavna tipa kriminalnih organizacija operišu u trgovini narkoticima na Balkanu. Grupe sa albanskog govornog područja, balkanski karteli sa slovenskog govornog područja i grupe sa turskog govornog područja. Dekodiranje poruka koje koriste narko-trgovci otkrilo je snažan uticaj balkanskih kriminalnih organizacija na trgovinu drogom u pravcu zapadne Evrope, uključujući Francusku. Grupe sa albanskog govornog područja uključene su u trgovinu više narkotičkih proizvoda: kanabis (izvoz trave iz Albanije, važnog evropskog proizvođača, indoor proizvodnja u Francuskoj), nabavku, transport i preprodaju heroina, kao i veleprodaju kokaina iz Južne Amerike. Na francuskoj teritoriji posebno su aktivni u regionima Overnja–Rona–Alpi i Bretanja, naročito u trgovini heroinom, ali i u lukama za preuzimanje pošiljki kokaina.
Balkanski karteli su kriminalne grupe sa slovenskog govornog područja iz zemalja bivše Jugoslavije (Slovenija, Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija) uključene u trgovinu heroinom i kokainom. Oni obezbjeđuju cjelokupan logistički lanac – od preuzimanja u lukama (naročito Antverpen i Roterdam), do transporta (infiltracija u sektor drumskog saobraćaja, korišćenje vozila sa specijalnim pregradama) i čak prodaje na malo oslanjajući se na svoje uspostavljene mreže. Prema Europolu, oni bi bili povezani sa transportom, finansiranjem i distribuiranjem skoro polovine uvoza kokaina koji se pomorskim putem obavlja u Evropi. U Francuskoj su balkanske mreže posebno aktivne u trgovini kanabisom i kokainom. Kriminalne organizacije sa turskog govornog područja aktivne su u trgovini heroinom, oslanjajući se na dijaspore implantirane širom Evrope. Osamdesetih godina ove su mreže održavale hegemonističku poziciju u trgovini heroinom u Francuskoj. Od početka ovog vijeka, albanske kriminalne grupe, sa kojima sarađuju, osvojile su dijelove ovog tržišta. Albansko-turski savezi su primjetni na francuskoj teritoriji, kao i sa trgovcima porijeklom iz osjetljivih gradskih četvrti.
Avganistanski heroin već dugo koristi transkontinentalni koridor preko Turske i Balkana: ove rute polaze iz Irana i Turske da bi stigle do Holandije i Belgije. Balkanske rute prate tri pravca: sjeverni (Bugarska, Rumunija), srednji (Grčka, Bugarska, zatim Srbija, BiH, Hrvatska) i jadranski (Grčka, Albanija, Crna Gora, Hrvatska, Slovenija). Direktna pomorska varijanta postoji preko Mediterana između luka Mersin (Turska) i Trst (Italija), kao i takozvana ruta Kavkaza.
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU