Mirjana Popovic predsjednica Apelacionog suda
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU
Popović za "Dan": Ako ima korupcije u pravosuđu, to su pojedinačni slučajevi
Apelacionom sudu Crne Gore je u prethodnoj godini nedostajalo četvoro sudija i osam savjetnika, ali je predsjednica tog suda Mirjana Popović, i pored toga, zadovoljna postignutim rezultatima, ističući da je upravo taj otežavajući momenat bio njen svakodnevni organizacioni izazov.
Popović je u intervju za "Dan" govorila o ažurnosti Apelacionog suda, vetingu, uticajima na pravosuđe i korupciji. Ona smatra da stručna javnost mora pravilno percipirati da je sudijska nezavisnost važna upravo zbog građana koji dolaze pred sud, gdje im se garantuje fer i pravično suđenje.
Da li ste zadovoljni rezultatima koje je Apelacioni sud postigao u vrijeme Vašeg mandata i s kojim problemima ste se najčešće susretali?
Aktivnosti i mjere koje sam smatrala nužnim implementirati kako bi se unaprijedili transparentnost, efikasnost i ažurnost rada Apelacionog suda, jasno su predviđene programom rada ovog suda za period 2024–2025.godine. Moram istaći da sam zadovoljna dinamikom implementacije predviđenih aktivnosti i mjera, kao što sam zadovoljna i rezultatima. Naravno, postoje određene aktivnosti koje treba dodatno preduzeti, ali je realizacija pojedinih od njih objektivno vezana za finansijske mogućnosti ovog suda, u kom pravcu, u skladu sa onim što su mi zakonske mogućnosti, i djelujem.
Podsjetila bih da su u 2024. godini u ovom sudu bila upražnjena čak četiri sudijska mjesta i osam savjetničkih, da je u međuvremenu popunjeno samo jedno sudijsko mjesto izborom jedne sutkinje u aprilu ove godine, a da ovom sudu i dalje nedostaje troje sudija.
Ovaj sud je za prvih devet mjeseci 2025. primio ukupno 1.744 predmeta, što je za 173 predmeta više nego u istom periodu 2024. godine, odnosno, čak 498 predmeta više nego 2023. godine, kada je ovaj sud radio u punom sastavu (12 sudija i predsjednik suda).
Podaci pokazuju i da sudije ovog suda dosledno sprovode i mjere iz Plana rada Apelacionog suda Crne Gore za 2025. u dijelu prioritetnog rješavanja predmeta u kojima postupak traje duže od tri godine (tzv. predmeti crvenih omota), a kontinuirano se bavimo i pitanjem adekvatne kaznene politike.
Kako objašnjavate činjenicu da su odluke Apelacionog suda često i po sedam-osam puta u koliziji sa odlukama Višeg suda, te da se vrlo često radi o predmetima koji su medijski veoma praćeni?
U zakonom propisanoj proceduri, ovaj sud provjerava zakonitost odluka koje donose nižestepeni sudovi i ne možemo govoriti o, kako ste rekli, koliziji odluka ovog suda sa odlukama Višeg suda, već samo o zakonom datoj nadležnosti i pravu ovog suda da, kada uoči greške u postupanju nižestepenih sudova, odluke koje su donijeli ti sudovi ukine i vrati na ponovni postupak, kako bi se uočene greške u ponovnom postupku ispravile.
Dakle, ovaj sud, kao drugostepeni, i nema obavezu da svoje odluke usklađuje sa odlukama bilo kojeg od nižestepenih sudova, već obrnuto – nižestepeni sudovi imaju obavezu otklanjanja nedostataka u postupanju koje uoči ovaj sud.
I na kraju, za Apelacioni sud Crne Gore svi predmeti koji dođu na odlučivanje imaju isti značaj i važnost, i predmete ne dijelimo na medijski propraćene ili ne, već svakom predmetu pristupamo na isti način, a odluke donosimo isključivo rukovođeni činjenicama i dokazima.
Na koji način sudije treba zaštiti od ličnih i političkih pritisaka i uticaja?
Mišljenja sam da je normativna i institucionalna zaštita sudija od političkih i drugih pritisaka u Crnoj Gori u skladu sa međunarodnim standardima. Međutim, smatram da treba unaprijediti mehanizme prijave pritiska na sudije, a posebno da treba jačati kulturu nezavisnosti, koja je trenutno u našem društvu na zabrinjavajuće niskom nivou. Zaštita sudija od političkih i drugih pritisaka nije samo stvar zakona, već je i pitanje kulture nezavisnosti koja se gradi kroz jasno razgraničenje tri grane vlasti, institucionalnu snagu sudstva i povjerenje javnosti u naš rad.
Kako gledate na korupciju u pravosuđu i da li mislite da se ti slučajevi rijetko procesuiraju?
Svaki sistem čine ljudi, pa i sudski. Nijedan sistem koji čine ljudi nije u potpunosti imun na pojavu nepravilnosti ili pojedinačnih slučajeva korupcije. Ono što smatram bitnim istaći jeste da takvi slučajevi ne predstavljaju pravilo, već izuzetak, i pravosudni sistem ima mehanizme za njihovo otkrivanje i sankcionisanje.
Ključno je jačati institucionalne mehanizme kroz transparentnost postupanja, efikasne disciplinske organe i javno povjerenje, kako bi se spriječila svaka sumnja u korupciju
Ne mislim da se takvi slučajevi u sudstvu, kako rekoste, rijetko procesuiraju, jer bi to značilo da tužilaštvo selektivno postupa, što vjerujem da nije slučaj.
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU