Pravda strada kad političari sude sudijama u tužiocima

Da u sprovođenju pravde ne smije biti političkog uticaja stav je koji maltene svakodnevno iznose poslanici svih političkih partija, kako onih na vlasti, tako onih opozicionih. Takve komentare isti političari iznose i kada predstavljaju vlast i kada su manjina.

Koliko je to učestala priča crnogorskih poslanika, nažalost, jednako su im učestale i izjave kojima komentarišu nepravosnažno okončane postupke, koji su u fazi izviđaja, istrage ili sudskog postupka.

Najoštriji komentari čuju se povodom predmeta koji se pokreću protiv zvučnih imena u državi. Već duže vrijeme takvih postupaka je znatno više nego ranije, zbog čega je sve više i "političkih komentatora". Javno komentarisanje odluka tužilaca i sudija dolazi kako od poslanika koji su po zvanju pravnici, tako i od onih koji su potpuni pravni laici. Nerijetko se stiče utisak da bi predstavnici političkih partija vrlo rado obukli sudijske toge i političkim neistomišljenicima izrekli stroge, ako ne i najteže kazne, bez obzira na to o kojem krivičnom djelu se radi i kakvi su dokazi u pitanju. Jednako tako, kada je osumnjičeni blizak nekoj od političkih partija, poslanici koji ih podržavaju svako pokretanje postupka nazivaju osvetom. Javnost kao da gleda predstavu, pa ne možemo da se ne zapitamo šta je sa zakonima, Ustavom Crne Gore, međunarodnim pravnim aktima... šta je sa pravdom?

Sagovornici "Dana", vrhovni državni tužilac Milorad Marković, koji je predsjednik Tužilačkog savjeta, Rade Ćetković, član Sudskog savjeta i sudija, i Stefan Jovanović, advokat, saglasni su da ovakvi komentari ne smiju da se iznose jer se njima može narušiti nezavisnost sudija i tužilaca. Takođe, jednoglasno podržavaju sve dobronamjerne kritike upućene u smislu jačanja uloge nosilaca pravosudnih funkcija. Ističu da političari imaju pravo na iznošenje stavova, da sudstvo i tužilaštvo moraju da trpe kritike, ali da je u svemu tome veoma važno jasno postaviti granicu između političkog uticaja, naročito onog koji se temelji na pravno neosnovanim stavovima, i objektivne kritike rada pravosudnih organa.

Pravda strada kad političari sude sudijama u tužiocima

Marković

VDT

Marković naglašava da se u svim postupcima koji su u toku moraju poštovati prava svih učesnika, da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i da svako ima pravo na pravično suđenje.

– Javnim istupima ne smije se ni na koji način unaprijed zaključivati kakav će biti ishod pojedinačnih postupaka, niti se smije vršiti bilo kakav vid pritiska na nadležne institucije koje postupaju u konkretnim predmetima – kazao je Marković za "Dan".

Smatra da postoje komentari koji se mogu cijeniti kao pokušaj uticaja na tužilaštvo da donese onakve odluke kakve želi "komentator", a kolegama poručuje da takvi komentari ne smiju imati uticaja na njih.

– Stiče se utisak da pojedini javni istupi mogu imati za cilj da se, na određeni način, izvrši pritisak kako bi se odluke donosile u skladu sa očekivanjima pojedinaca ili određenih interesa. Međutim, naglašavam da takav pritisak ne smije da ima uticaja, jer u radu tužilaštva nema i niti smije biti bilo kakvog spoljnog uticaja, a sve odluke se donose isključivo na osnovu zakona, činjenica i dokaza u konkretnim predmetima – jasan je Marković.

Tužilaštvo ne balansira između političkih blokova

Marković je izričit da je državno tužilaštvo nezavisna i samostalna institucija i da odluke donose isključivo na osnovu zakona i dokaza, bez obzira na političke izjave, medijske kampanje ili očekivanja javnosti.

– U javnosti se često čuju i tvrdnje o navodnoj selektivnosti tužilaštva, koje su posebno osjetljive jer mogu stvoriti pogrešan utisak da bi tužilaštvo trebalo da balansira između političkih blokova ili različitih perioda vlasti. Takav pristup tužilaštvo ne prihvata niti primjenjuje u svom radu. Državno tužilaštvo će i ubuduće postupati u svakom pojedinačnom predmetu isključivo na osnovu relevantnih činjenica i prikupljenih dokaza, uz dosljedno poštovanje principa nezavisnosti i nepristrasnosti – naglasio je vrhovni državni tužilac.

Ističe da treba postaviti jasnu granicu između komentara i pritiska na onoga ko donosi odluku.

– Poslanici i drugi javni akteri imaju pravo na politički stav i javno iznošenje mišljenja, ali granica između legitimnog političkog komentara i potencijalnog pritiska na pravosuđe često može biti vrlo tanka. Ne mora svaki komentar predstavljati pritisak, naprotiv, poželjno je govoriti o radu institucija, ukazivati na potrebu efikasnog procesuiranja i insistirati na odgovornosti nosilaca funkcija. Međutim, problem nastaje kada se neko unaprijed proglašava krivim, kada se osporava rad tužilaštva prije okončanja postupka ili se kroz javne nastupe pokušava oblikovati percepcija javnosti o tome kakva odluka treba da se donese. U takvim situacijama može se stvoriti pogrešan utisak o radu institucija i očekivanja koja nijesu u skladu sa pravnim standardima – kaže predsjednik TS.

Ćetković

Ćetković je saglasan da neprimjerene izjave političara o sudskim postupcma mogu otežavati donošenje nezavisnih odluka.

– Nažalost, sve češće svjedočimo neprimjerenim izjavama javnih funkcionera koje su usmjerene na direktno miješanje u tok i ishod sudskog postupka, kao i na ličnost nosilaca pravosudnih funkcija. Takve izjave, u jednom sistemu u kojem sudije nisu zaštićene od političke odmazde, stvaraju atmosferu u kojoj je izuzetno teško donositi nepristrasne i nezavisne odluke. A bez nezavisnog sudstva nema ni jednake primjene zakona, zaštite ljudskih prava, ravnoteže vlasti i povjerenja građana u pravosuđe i državu. Zato je sudijska nezavisnost temelj ustavne demokratije i centralno pitanje čitavog sistema zaštite ljudskih prava – ističe Ćetković.

Posebno je ukazao na neprimjerenost komenatar koji dolaze od poslanika koji nijesu pravnici, ili od onih koji su pravnici, ali zarad politike zanemaruju zakonske propise.

– Veoma se neprijatno osjećam, jer moram biti profesionalno uzdržan, kada kritike sudskih odluka dolaze od onih nosilaca javnih funkcija koji nisu pravnici, ili onih koji to čak i jesu, ali te njihove izjave izazivaju sumnju ne samo u kvalitet njihovog pravnog znanja, već i obrazovanja. Njihova pogrešna tumačenja zakona, zamjene teza i banalizovanje određenih pravnih instituta u želji da se određena situacija predstavi onako kako je njima u interesu utiču na pogrešnu percepciju javnosti o kompleksnosti procesa donošenja sudske odluke. Iza njihove nepodnošljive lakoće osuđivanja neskriveno stoji jasna želja za kontrolom sudova i sudija. A kada ostale dvije grane vlasti pokušavaju da diskredituju ili kontrolišu sudove, to se smatra ozbiljnim znakom slabljenja institucija i vladavine prava. To kažu mjerodavne međunarodne organizacije koje su upozoravale da politički napadi na sudstvo podrivaju demokratiju. Zato mi je žao što uslovi rada i ambijent u kojem crnogorske sudije donose odluke sve više sliči primjerima iz Poljske, Mađarske ili Turske, gdje su autoritarni režimi bili na meti kritika tih međunarodnih organizacija – kaže Ćetković.

Rasprava o pravu mora imati akademski ton, a ne prizvuk prizemnih polemika

Ćetković ističe da sudijska nezavisnost ne znači sudijsku samovolju ili odsustvo odgovornosti.

– Snažno se zalažem da svako, bez izuzetka, mora biti odgovoran za svoj rad. Sudijska odgovornost mora biti jasno definisana zakonom, uostalom kao i sva pitanja organizacije pravosuđa, jer se sudija mora povinovati jedino zakonu, Ustavu i opšteprihvaćenim međunarodnim pravnim načelima. I to su pitanja kojima zakonodavna i izvršna vlast moraju i trebaju da se bave. Međutim, u javnom diskursu ne možemo čuti tako žustre i konstantne kritike na račun toga što nije obezbijeđeno dovoljno sredstava za dovoljan broj ljudi u sudstvu (posebno mislim na sudsku administraciju i stručnu pomoć sudijama) i za odgovarajuće uslove rada ili na loša i anahrona zakonska rješenja koja direktno utiču na ažurnost i efikasnost, odnosno sve češću pojavu da mlade i perspektivne sudije napuštaju funkciju. Stoga mislim da je krajnje vrijeme da najveći pravni autoriteti u našem društvu istupe i skrenu pažnju na to da rasprava o pravu i pravdi ipak mora imati akademski ton, a ne prizvuk prizemnih polemika iz rijaliti programa. Demokratska kultura nam postavlja imperativ suprotstavljanja simulovanoj i vulgarnoj demokratiji. Na autoritetu sudstva počiva i autoritet same države, i to je ono što mora biti mjera odgovornosti poslanika pred građanima. Ne smijemo dozvoliti da, kako je to rekao uvaženi profesor dr Slobodan Perović, na istorijsku pozornicu stupe oni koji sebe smatraju vlasnicima vremena, koji gaze pravo, nesmetano i nekažnjeno, kad god im ono zasmeta – kazao je Ćetković.

I Jovanović je izričit da komentari osoba koje nijesu pravnici i koje nijesu upućene u predmet koji komentarišu mogu da se shvate samo kao pokušaj političkog uticaja na sudiju, odnosno tužioca.

– Politika, ma koja, ima za cilj samo jedno – da što duže bude vlast. Da budem potpuno jasan, političari – poslanici, opet ma koji, imaju potpuno pravo na saopštavanje stava, tj. mišljenja. Međutim, mora se povući jasna granica između legitimnog i objektivnog stava koji iznosi neko ko je upućen u spis predmeta i iole ima dodira sa pravom i pravnim naukama i stava koji se iznosi samo radi ostvarivanja cilja iz programa neke partije. Dakle, ovakve istupe doživljavam kao pritisak na pravosudne organe, u prvom redu sudove, isključivo u cilju ubiranja političkih poena, uz potpunu nezainteresovanost u pogledu toga da li postoje dokazi u nekom predmetu, a ukoliko postoje, kakvog su kvaliteta, odnosno da li uopšte ima osnova da neko bude procesuiran za određeno krivično djelo, a naposletku i osuđen za isto. Upravo iz navedenog, advokati s pravom konstatuju da u Crnoj Gori ne postoji pretpostavka nevinosti, već pretpostavka krivice – kazao je Jovanović za "Dan".

Jovanović

MEDIABIRO

Ukazuje da se često dešava da se javno komentarišu predmeti o kojima se apsolutno ništa ne zna.

– Osim toga, očigledna je selektivnost u pogledu predmeta o kojima se daju komentari. Umjesto toga, svrsishodnije bi bilo da se sudovima obezbijede dostojni uslovi rada, jer samo uz takve uslove rada i optuženi mogu makar nešto očekivati. Sudovima nedostaje kadar, prostornih uslova i sve te nedostatke osjećaju optuženi. Na primjer, o nekim predloženim jemstvima mjesecima se ne odlučuje, rješenja o produženju pritvora optuženim licima su identična do poslednje tačke, iako kontrola pritvora podrazumijeva detaljno upoznavanje sa spisima predmeta, ignorisanje i promjena sudske prakse iz ko zna kojih motiva ili razloga, etc. I to shvatam kao jednu vrstu pritiska na sudove, jer neadekvatni uslovi rada, pored sudija, pogađa jedino optužene. Ali, opet uz jednu veliku razliku – optuženi su u pritvoru i njihova sudbina zavisi od otpornosti sudećeg sudije ili vijeća na pritisak – ističe Jovanović.

Naglašava da će sudije koje sude u predmetima koje prati pritisak, naročito u specijalnim predmetima, ili ostati dosljedni Ustavu, zakonu i svemu onome što garantuje nezavisnost i samostalnost sudije, ili će popustiti pod takvim pritiskom kako bi izbjegli javni linč koji neka politika vrlo lako pokrene.

– Na kraju, stava sam da sudije treba da osjećaju pritisak, ali isključivo i jedino pritisak Ustava, zakona i dokaza koji se nalaze u spisima predmeta, jer jedino takav pritisak garantuje stvarnu nezavisnost i samostalnost sudije. A nezavisni i samostalni sudija, koji ne mari za pritisak, jeste neko ko je potreban svakom optuženom licu. Ništa više od toga optuženi i ne treba – poručuje Jovanović.

Za zvučna imena tempiraju momenat davanja izjava

Za Jovanovića su posebno simptomatični istupi, saopštenja i komentari predmeta u kojima su procesuirana zvučna imena.

– Kao po pravilu, prethodno navedeno imamo u nekim ključnim i bitnim momentima postupka, kada sud mora odlučiti da li nekom licu treba odrediti pritvor ili ne, da li bi pritvor trebalo produžiti, zatim kada se odlučuje o jemstvu ili, pak, kada sud treba da se odredi da li će neku optužnicu potvrditi ili ne i, na kraju, kada sud donosi presudu. Upravo sami istupi, i momenat kada se dešavaju, a suprotno Ustavu Crne Gore i odredbama ZKP-a, idu u prilog tome da je isključivi cilj direktni pritisak na sud u cilju donošenja odluka koje pogoduju pojedincima, partijama ili interesnim sferama, a mimo dokazne građe i zakona – istakao je Jovanović.

Preuzmite našu aplikaciju