Ilustracija
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU
"Prljave" policajce otjerati, tajnu službu reformisati
Izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) usvojene su u Skupštini Crne Gore uprkos protivljenju i brojnim kritikama sa različitih adresa.
Političke turbulencije izazvane usvajanjem pomenutih zakonskih rješenja i dalje traju i ko zna kakvim ćemo posledicama svjedočiti u narednom periodu. Sagovornici "Dana", Igor Rmandić, predsjednik Nezavisnog sindikata policije Crne Gore, i Ratko Kontić, diplomirani pravnik bezbjednosti i bivši pripadnik SDB RCG, komentarišući pomenuta zakonska rješenja, upozoravaju i na potencijalne opasnosti od kršenja ljudskih prava i na druge prepreke na putu ozdravljenja bezbjednosnog sektora.
Rmandić ističe da Nezavisni sindikat policije daje punu i nedvosmislenu podršku ministru unutrašnjih poslova i direktoru Uprave policije u procesu odlučnog čišćenja policijskih struktura od službenika povezanih sa kriminalom.
– Smatramo da je ovaj proces od ključnog značaja za jačanje povjerenja građana u policiju i za izgradnju profesionalne, odgovorne i zakonite službe. Depolitizovana i profesionalna policija jedan je od ključnih stubova vladavine prava i bezbjednosti građana. Uvjereni smo da je proces uklanjanja kompromitovanih pojedinaca važan ne samo za jačanje institucije policije, već i za zaštitu ogromne većine poštenih policijskih službenika, koji svakodnevno časno i profesionalno obavljaju svoj posao – naglašava Rmandić.
Međutim, kako ističe, među policijskim službenicima postoji zabrinutost i strah zbog mogućih zloupotreba procedure prilikom utvrđivanja postojanja bezbjednosnih smetnji.
– Posebno brine činjenica da policijski službenici u tom postupku neće imati pravo na uvid u kompletne spise predmeta, tj. da ne postoji obaveza da im se saopšte razlozi za postojanje bezbjednosne smetnje. To što žalba ne odlaže izvršenje odluke o gubitku posla samo je dodatni pritisak i ograničavajući faktor za samog službenika.
Veliki broj poštenih policajaca strahuje od mogućnosti podmetanja, spletki ili pogrešnih procjena koje bi mogle dovesti do gubitka posla bez jasnih i čvrstih dokaza. Upravo zato je izuzetno važno da se ovaj proces sprovodi uz jasne kriterijume, precizne procedure i visok nivo institucionalne odgovornosti – kazao je Rmandić.
Kako je dodao, od posebnog značaja je i redovno informisanje javnosti o rezultatima pomenutog procesa, jer transparentnost dodatno doprinosi jačanju povjerenja građana u institucije i same reforme.
Naglašava da je neophodno poštovati osnovne principe pravne sigurnosti, uključujući pretpostavku nevinosti, pravo na pravičan postupak i postojanje institucionalnih garancija koje sprečavaju eventualne zloupotrebe.
– Smatramo da oni koji budu nosili ovaj važan proces imaju ogromnu odgovornost da ulože maksimalan profesionalni i institucionalni napor kako bi se osiguralo da nijedan policijski službenik ne bude doveden u situaciju da ostane bez posla bez jasnih, provjerljivih i čvrstih dokaza. Samo pravedan, transparentan i zakonit proces može obezbijediti istinsko čišćenje sistema, ali i zaštitu čestitih policajaca koji svakodnevno profesionalno obavljaju svoj posao – poručio je Rmandić.
Kontić, pak, naglašava da nema zakona koji može brzo vratiti povjerenje građana.
– Smatram da je bilo neophodno formirati potpuno novu tajnu službu i krenuti u njeno kadrovsko popunjavanje. Tek nakon toga je trebalo raditi na zakonskoj infrastrukturi. I tek tada predstaviti EU da smo raščistili s prošlim vremenima i da smo spremni za integraciju – kazao je Kontić za naš list.
Prema njegovim riječima, apsurdno je predlagati novu zakonsku infrastrukturu za rad tajne policije i predočavati da je novo- staro što će agenti ANB-a biti naoružani i da će hapsiti, a da nijesmo ništa uradili da se suočimo sa rigidnim modelima rada koje su te službe primjenjivale u dugom vremenskom intervalu i operativnom dokumentacijom koja je to pratila, u različitim vrstama uređenja Crne Gore od 1945. do danas.
– A sve se odnosilo na ljude i događaje i način na koji je tajna policija donosila svoje procjene prema kome treba da usmjeri svoju metodologiju i širok spektar operativnih mjera i radnji, bilo po linijskom ili po teritorijalnom principu rada. I sve su to i tada i doskoro zakoni regulisali i moglo se pomisliti da se sve radi baš po zakonu. A svi danas znamo da nije bilo tako i da su mnogi ljudi stradali, imali velike probleme ili bili izopšteni iz društva zbog nečijih pogrešnih bezbjednosnih procjena zasnovanih na nepouzdanim izvorima ili na netačnim informacijama. Ili na informacijama zasnovanim na političkom animozitetu i netrpeljivosti proglašavanjem "državnih neprijatelja", što posebno karakteriše period od 2000. do 2020. godine – objašnjava ovaj bivši pripadnik crnogorskog SDB-a.
Kako ističe, potpuno je jasno da, i pored dobre volje, tu vrstu zakona nije moguće ni donositi ni primjenjivati kada se nijesmo riješili aveti prošlosti, nijesmo očistili arhive tajnih službi i dali ih publicistima da tumače prošla vremena i ulogu tajne policije u njima.
– Nije moguće tu suptilnu i osjetljivu temu moderno normativno urediti da bi je građani demokratski prihvatili ukoliko se nekome daje pravo da ih kontinuirano može nadzirati po svakom osnovu ili tehničkom sredstvu koji koriste, ukoliko prvo ne riješimo probleme iz dalje i bliske prošlosti. U tom smislu, u Crnoj Gori je bila najproblematičnija – a i danas je – tzv. unutrašnja problematika kojom se bavila i bavi tajna policija i operativna dokumenta koja to prate. Dok se ne postigne potpuni profesionalizam u toj oblasti i dok građani ne budu potpuno uvjereni u zakonit i nepristrasan rad, ne postoje norme koje je mogu valjano regulisati – zaključio je Kontić.
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU