"Prljave" policajce otjerati, tajnu službu reformisati

Ilustracija

- DAN

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

SLUŠAJ VIJESTI

"Prljave" policajce otjerati, tajnu službu reformisati

Izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) usvojene su u Skupštini Crne Gore uprkos protivljenju i brojnim kritikama sa različitih adresa.

Političke turbulencije izazvane usvajanjem pomenutih zakonskih rješenja i dalje traju i ko zna kakvim ćemo posledicama svjedočiti u narednom periodu. Sagovornici "Dana", Igor Rmandić, predsjednik Nezavisnog sindikata policije Crne Gore, i Ratko Kontić, diplomirani pravnik bezbjednosti i bivši pripadnik SDB RCG, komentarišući pomenuta zakonska rješenja, upozoravaju i na potencijalne opasnosti od kršenja ljudskih prava i na druge prepreke na putu ozdravljenja bezbjednosnog sektora.

Rmandić ističe da Nezavisni sindikat policije daje punu i nedvosmislenu podršku ministru unutrašnjih poslova i direktoru Uprave policije u procesu odlučnog čišćenja policijskih struktura od službenika povezanih sa kriminalom.

– Smatramo da je ovaj proces od ključnog značaja za jačanje povjerenja građana u policiju i za izgradnju profesionalne, odgovorne i zakonite službe. Depolitizovana i profesionalna policija jedan je od ključnih stubova vladavine prava i bezbjednosti građana. Uvjereni smo da je proces uklanjanja kompromitovanih pojedinaca važan ne samo za jačanje institucije policije, već i za zaštitu ogromne većine poštenih policijskih službenika, koji svakodnevno časno i profesionalno obavljaju svoj posao – naglašava Rmandić.

Međutim, kako ističe, među policijskim službenicima postoji zabrinutost i strah zbog mogućih zloupotreba procedure prilikom utvrđivanja postojanja bezbjednosnih smetnji.

– Posebno brine činjenica da policijski službenici u tom postupku neće imati pravo na uvid u kompletne spise predmeta, tj. da ne postoji obaveza da im se saopšte razlozi za postojanje bezbjednosne smetnje. To što žalba ne odlaže izvršenje odluke o gubitku posla samo je dodatni pritisak i ograničavajući faktor za samog službenika.

Veliki broj poštenih policajaca strahuje od mogućnosti podmetanja, spletki ili pogrešnih procjena koje bi mogle dovesti do gubitka posla bez jasnih i čvrstih dokaza. Upravo zato je izuzetno važno da se ovaj proces sprovodi uz jasne kriterijume, precizne procedure i visok nivo institucionalne odgovornosti – kazao je Rmandić.

Kako je dodao, od posebnog značaja je i redovno informisanje javnosti o rezultatima pomenutog procesa, jer transparentnost dodatno doprinosi jačanju povjerenja građana u institucije i same reforme.

Naglašava da je neophodno poštovati osnovne principe pravne sigurnosti, uključujući pretpostavku nevinosti, pravo na pravičan postupak i postojanje institucionalnih garancija koje sprečavaju eventualne zloupotrebe.

– Smatramo da oni koji budu nosili ovaj važan proces imaju ogromnu odgovornost da ulože maksimalan profesionalni i institucionalni napor kako bi se osiguralo da nijedan policijski službenik ne bude doveden u situaciju da ostane bez posla bez jasnih, provjerljivih i čvrstih dokaza. Samo pravedan, transparentan i zakonit proces može obezbijediti istinsko čišćenje sistema, ali i zaštitu čestitih policajaca koji svakodnevno profesionalno obavljaju svoj posao – poručio je Rmandić.

Kontić, pak, naglašava da nema zakona koji može brzo vratiti povjerenje građana.

– Smatram da je bilo neophodno formirati potpuno novu tajnu službu i krenuti u njeno kadrovsko popunjavanje. Tek nakon toga je trebalo raditi na zakonskoj infrastrukturi. I tek tada predstaviti EU da smo raščistili s prošlim vremenima i da smo spremni za integraciju – kazao je Kontić za naš list.

Predrasude i loša iskustva

Nije moguće praviti kuću za život na močvarnom terenu, niti je moguće donositi zakone u atmosferi koja nije lišena predrasuda i loših iskustava, a posebno straha građana da će se sve ponovo dešavati na isti način. Da li postoji ijedan čovjek u Crnoj Gori koji bi povjerovao da tajna policija i njeni čelni ljudi nijesu znali za nastanak i organizovanje narko-kartela na našoj teritoriji, koji su zabrinuli sve službe bezbjednosti širom svijeta, kao i za sve druge i nove pojavne oblike kriminaliteta? Ili su se samo bavili time ko je "državni neprijatelj'" po njihovoj procjeni? Ili su jednostavno ćutali strahujući za svoju egzistenciju?, ističe Kontić.

Prema njegovim riječima, apsurdno je predlagati novu zakonsku infrastrukturu za rad tajne policije i predočavati da je novo- staro što će agenti ANB-a biti naoružani i da će hapsiti, a da nijesmo ništa uradili da se suočimo sa rigidnim modelima rada koje su te službe primjenjivale u dugom vremenskom intervalu i operativnom dokumentacijom koja je to pratila, u različitim vrstama uređenja Crne Gore od 1945. do danas.

Nismo ni pokušali da riješimo ružno nasleđe

Kontić ističe da je između 2001. i 2004 godine javno pisao o istim pojavama u našem društvu o kojima piše od 2020. godine do danas.

– I to je tužno. Tada sam prestao da pišem jer su zli ljudi odlučili da ubiju i ubili su urednika dnevnih novina koji je želio da istinito informiše građane svoje države. Uporedo je na snazi bilo stvaranje jednog rigidnog društvenog sistema podređenog volji pojedinca. Sistema koji se nemilosrdno obračunavao sa političkim protivnicima i slobodoumnim ljudima. Zakoni i sva moguća logistika, uključujući i tadašnju Službu državne bezbjednosti, bili su podređeni tome. U međuvremenu, često su se mijenjali "prvi operativci" tajne policije ili ANB-a, pa tako neke danas čekaju sudski postupci, ali ipak bez prisustva javnosti, neki ćute, neki su našli drugi posao, neki se prave da pojma nemaju šta su radili i glume velike demokrate. A zakoni su ostali skoro isti i ništa se nije posebno promijenilo, samo što se starim- novim formulacijama i nuđenjem posebnih benefita svim Crnogorcima i drugima koji žele da postanu saradnici tajne policije pokušava zanemariti da nijesmo ni pokušali da riješimo ružno nasleđe tih službi iz prošlih vremena – smatra Kontić.

– A sve se odnosilo na ljude i događaje i način na koji je tajna policija donosila svoje procjene prema kome treba da usmjeri svoju metodologiju i širok spektar operativnih mjera i radnji, bilo po linijskom ili po teritorijalnom principu rada. I sve su to i tada i doskoro zakoni regulisali i moglo se pomisliti da se sve radi baš po zakonu. A svi danas znamo da nije bilo tako i da su mnogi ljudi stradali, imali velike probleme ili bili izopšteni iz društva zbog nečijih pogrešnih bezbjednosnih procjena zasnovanih na nepouzdanim izvorima ili na netačnim informacijama. Ili na informacijama zasnovanim na političkom animozitetu i netrpeljivosti proglašavanjem "državnih neprijatelja", što posebno karakteriše period od 2000. do 2020. godine – objašnjava ovaj bivši pripadnik crnogorskog SDB-a.

U policiju i sa srednjom školom

Rmandić naglašava da Nezavisni sindikat policije raduje to što će, shodno novom zakonskom rješenju, u policiji moći da rade i lica sa završenom srednjom školom.

– Posebno pozdravljamo rješenje koje omogućava da se u policiji mogu zaposliti i kandidati sa srednjom stručnom spremom. Podsjećamo da je upravo ovo bio jedan od naših ključnih predloga još prije dvije i po godine, jer vjerujemo da će takvo rješenje omogućiti širenje baze kvalitetnih kadrova i doprinijeti jačanju operativnih kapaciteta policije – kazao je Rmandić.

Kako ističe, potpuno je jasno da, i pored dobre volje, tu vrstu zakona nije moguće ni donositi ni primjenjivati kada se nijesmo riješili aveti prošlosti, nijesmo očistili arhive tajnih službi i dali ih publicistima da tumače prošla vremena i ulogu tajne policije u njima.

– Nije moguće tu suptilnu i osjetljivu temu moderno normativno urediti da bi je građani demokratski prihvatili ukoliko se nekome daje pravo da ih kontinuirano može nadzirati po svakom osnovu ili tehničkom sredstvu koji koriste, ukoliko prvo ne riješimo probleme iz dalje i bliske prošlosti. U tom smislu, u Crnoj Gori je bila najproblematičnija – a i danas je – tzv. unutrašnja problematika kojom se bavila i bavi tajna policija i operativna dokumenta koja to prate. Dok se ne postigne potpuni profesionalizam u toj oblasti i dok građani ne budu potpuno uvjereni u zakonit i nepristrasan rad, ne postoje norme koje je mogu valjano regulisati – zaključio je Kontić.

 

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

Komentari ()

IZBOR UREDNIKA