Sagovornici "Dana" ukazuju: Bjegunci ubijaju i šalju snimke, "u bjekstvu'' i spomenik

Stanje bezbjednosti u državi stabilno je i povoljno, a Uprava policije može s ponosom da predstavi procenat rasvijetljenih krivičnih djela, moglo bi se zaključiti na osnovu izjava čelnika bezbjednosnog sektora.

Nažalost, realnost je uglavnom sasvim drugačija: navodne ubice za kojima policija traga i dalje siju smrt na crnogorskim ulicama, a policija ne uspijeva da ih locira i liši slobode. Takođe, lica za kojima policija traga na državnom i međunarodnom nivou i koja im duže vremena uspješno bježe ne mogu da pobjegnu ubicama, pa postanu žrtve rata klanova. Pripadnici klanova kada izađu iz pritvora nerijetko budu meta suprotstavljene kriminalne grupe, a većina tih incidenata se završi tragično.

Osim pomenutog, bezbjednosni sektor je u poslednje vrijeme na meti žestokih kritika i zbog bjekstva sina bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, Miloša Medenice. Zbog očiglednog propusta u nadzoru Medenice koji je bio u kućnom pritvoru, on se nakon izricanja presude neometano dao u bjekstvo i do dana današnjeg je nedostupan organima gonjenja. Istini za volju, redovno se javlja putem video-snimaka za koje još nije definitivno utvrđeno da li je na njima stvarno Medenica ili je u pitanju sadržaj generisan vještačkom inteligencijom.

Nakon bjekstva Medenice, nizale su se kritike na račun policije i komentari građana na društvenim mrežama, pa nije izostalo ni pominjanje spomenika četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću, koji je bez traga nestao prije nekoliko mjeseci. Jedna od popularnijih komentara na vijest o bjekstvu Medenice bio je: "Njima je pobjegao i spomenik, a ne živ i zdrav čovjek".

Advokat Marko Nicović i član Svjetske asocijacije šefova policija za "Dan" je ocijenio da je trenutno stanje u policiji i pravosuđu Crne Gore eho događanja u protekle tri decenije.

Sagovornici "Dana" ukazuju: Bjegunci ubijaju i šalju snimke, "u bjekstvu'' i spomenik

Marko Nicović

-FONET/BOZZIDAR PETROVICH

– Za to vrijeme su se formirali slojeviti ešaloni u strukturama vlasti. Oni su organizovani i po dubini i po širini u svim nivoima. Svaki od tih ešalona je imao svoj "feud" za korupciju. To je bio interesno organizovan sistem u kojem je svaki od njih imao svoj interes. Normalno da je najviši ešalon imao najviše profita i vlasti. Samim tim je mogao da finansira i usluge paravlasti sačinjenih od ljudi iz svijeta kriminala. Tim se stvorila patološka simbioza režima i mafije. Kriminalci su koristili logistiku države za svoje poslove krijumčarenja, pranja novca, i drugo, a službe podzemlje za eliminisanje političkih protivnika, nepodobnih novinara ili stvaranja nezavisnih kriminalnih grupa. To bukvalno znači da je država kadrirala u podzemlju. Kada su se desile promjene 2020. godine, nova vlast je bila neiskusna, naivna i nesposobna da se obračuna sa starim strukturama. Neki su se iz nove vlasti vrlo brzo inkorporirali u sivu zonu koja je značila materijalni interes. Ovo iz razloga što su stari ešaloni, koji su uigrani decenijama, vrlo spretno našli među njima nove zaštitnike. Prethodne strukture su to mogle jer raspolažu velikim resursima i moći. Djelovi novog režima su bili "gladni" i vlasti i novca i zato su bili vrlo lake žrtve. To je doprinijelo da su mnogi optuženi, osuđeni i osumnjičeni imali insajderske informacije o svim akcijama nove vlasti. Zbog toga su mogli da izbjegavaju hapšenja, istrage, izdržavanje kazni i drugo. To će trajati i ubuduće jer novi režim nema dovoljno svojih čistih kadrova da postupaju profesionalno i po zakon - ocijenio je Nicović.

Jedan od primjera apsurda u bezbjednosnim (ne)prilikama u našoj zemlji je i "rasvijetljen" bombaški napad na Cetinju 20. juna 2024. godine, kada su poginuli Cetinjani Petar Kaluđerović (20) i bivši bokser Dragan Roganović (36), dok su tri osobe povrijeđene. Za teško ubistvo u ovom slučaju optužen je Cetinjanin Nikola Drecun, navodni pripadnik "kavačkog klana" i za njim je raspisana potjernica. Policija je zabilježila još jedan plus među rasvijetljenim krivičnim djelima, i to za veoma težak zločin, a sudeći po novoj optužnici protiv Drecuna, dok je bio u bjekstvu i dok ga je policija tražila zbog dvostrukog ubistva na Cetinju, navodno je ubio još dvije osobe – Stefana Beladu i Andriju Ivanovića. I to dvostruko ubistvo zvanično puni statistiku rasvijetljenih zločina, iako još nije poznato gdje se nalazi navodni "Kavčanin" optužen za četiri ubistva. Ubrzo nakon ranjavanja sada pokojnog Igora Nedovića, policija je "rasvijetlila" i taj zločin navodeći da ga je ranio Arijan Rečković. Dok su inspektori pokušavali da mu uđu u trag, osumnjičeni je Nedovića, svega nekoliko mjeseci nakon što ga je ranio, prema sumnjama policije, ubio na kućnom pragu.

"Krupne ribe" terete za bagatelna krivična djela

Gorjanc Prelević kaže i da je smjenom vlasti došlo do poboljšanja situacije – zaustavljen je jedan razgranati sistem korupcije i nepotizma koji je pod okriljem vrha DPS-a pljačkao Crnu Goru decenijama.

– Nažalost, sada vidimo da se gradi nova bezobzirna elita koja ponavlja model korišćenja državnih funkcija za lično bogaćenje i promociju bez obzira na javni interes. S druge strane, nema uvjerljivih optužnica za korupciju na najvišem nivou ni protiv bivših ni protiv novih funkcionera, iako je prošlo šest godina. Nedavna "medijska" hapšenja pod sumnjom za bagatelna djela i puštanja na slobodu Aca Đukanovića, Veselina Barovića i drugih upravo su dokaz da ozbiljnih optužnica nema – ističe ona.

Još jedna potvrda činjenici da se bjegunci, naročito navodni pripadnici klanova i njima bliske osobe nalaze i dalje u Crnoj Gori je slučaj Vukana Vujačića, nepravosnažno osuđenog za učestvovanje u ubistvu Radomira Đuričkovića. Dok policija pokušava da mu uđe u trag, na kokainu nađenom u stanu koji je koristio Nikola Boljević, osumnjičeni za ubistvo Sima Markovića u Budvi, navodno je pronađen i DNK Vujačića. Ipak, on je i dalje u bjekstvu.

Ubica je bio brži od policije i prilikom ubistva Bobana Sjekloće koji je u oktobru prošle godine likvidiran u blizini plaže Trsteno u Kotoru. Ubica ga je našao i usmrtio, a stotinama policajaca nije uspijevalo da ga pronađu i uhapse iako su ga potraživali zbog sumnje da je učestvovao u međunarodnom švercu kokaina.

Svi ovi slučajevi, prema riječima izvršne direktorice NVO Akcija za ljudska prava (HRA) Tee Gorjanc Prelević, uz neprestano hvalisanje i odbijanje odgovornosti, čine da policija, a samim tim i država djeluju nesposobno.

Tea Gorjamc Prelević

– Kriminal se pokazuje jačim od države u mnogim bitnim slučajevima, uključujući one koje ste nabrojali, a pravo je pitanje dokad će se to tolerisati i kada će neko snositi odgovornost. Odbjegli Miloš Medenica se javlja kao neki antički hor da naglasi tu tragediju (komentariše radnju, imenuje odgovorne, a oni se prave da ne čuju jer "nije stvaran" lik) – bilo bi komično da nije tragično – kaže Gorjanc Prelević.

Produžavanje pritvora nije odgovor na bjekstva

Gorjanc Prelević je napomenula da je Akcija za ljudska prava principijelno protiv predloga za produžavanje roka od tri godine do izricanja prvostepene presude, koliko okrivljeni može biti u pritvoru.

– Odgovor na bjekstva nije produžavanje trajanja pritvaranja svima, jer time kažnjavamo i one koji su nedužni. Pretpostavka nevinosti nije formalnost – to je temelj pravne države. Uz to, Evropski komitet za sprječavanje mučenja (CPT) jasno je konstatovao da su uslovi u istražnom zatvoru na nivou nečovječnog i ponižavajućeg postupanja, koje bi moralo biti apsolutno zabranjeno, bez izuzetka. Rješenje nije više pritvaranje u nehumanim uslovima – rješenje je poboljšanje uslova rada sudova, efikasniji nadzor, bolje procjene rizika od bjekstva, i funkcionalan sistem elektronskog nadzora kao alternative pritvoru – pojašnjava ona.

Hvalisanje akcijama SDT- a od strane predstavnika bezbjednosnog sektora, među kojima su i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i direktor policije Lazar Šćepanović, odnosno prisvajanje tuđih zasluga, kako kaže direktorica HRA, pokazuje drsko samohvalisanje funkcionera koji bi morali biti oličenje ozbiljnosti i odgovornosti, ali daleko veći problem je što niko ne preuzima odgovornost kada stvari krenu naopako.

Naša sagovornica je prokomentarisala i ocjene stabilnog stanja bezbjednosti u državi.

– Dok gledamo nesprečavana bjekstva okrivljenih i osuđenih lica za koja se moglo pretpostaviti da mogu pobjeći, ubistva i druga krivična djela koja vrše odbjegli, napade na istu osobu dva puta u roku od dva mjeseca bez hapšenja počinioca — mislim da je neozbiljno hvaliti se takvim stanjem u sektoru bezbjednosti. To je neprihvatljivo stanje koje se normalizuje zbog političkog opstanka u foteljama, smatra direktorica HRA.

Optužnice zahvaljujući Europolu

Što se tiče organizovanog kriminala, Gorjanc Prelević je ocijenila da je, zahvaljujući prvenstveno Europolu i dokazima koje je ispostavio, došlo do mnogo više optužnica.

– To je dovelo i do toga da je istražni zatvor prenatrpan i da sud ne može efikasno da sudi. Ipak, za konačnu ocjenu promjena mora se sačekati krajnji ishod postupaka, i vidjeti ko će još biti optužen i najvažnije da li će doći do pravosnažnih presuda. Međutim, zabrinjava tendencija da niko ne odgovara za bilo kakve profesionalne propuste, pogotovo u sektoru bezbjednosti. Dok god imamo brojna bjekstva osuđenih, nespriječena i neriješena ubistva, i institucije koje za očigledne propuste samo međusobno prebacuju odgovornost, nema suštinske promjene. Pokazalo se da je smjena vlasti neophodan, ali i nedovoljan uslov za vladavinu prava, izričita je direktorica HRA.

Zbog svega navedenog, naglašava ona, funkcionalna odgovornost mora postojati.

– Kada dođe do ovako ozbiljnih propusta — bjekstvo lica kojima je pritvor ukinut, nemogućnost izvršenja naloga nadležnih organa kao što je onaj za uklanjanje spomenika ratnom zločincu — mora se utvrditi ko je i za šta odgovoran, i moraju uslijediti konkretne posljedice. Inače, sistem u cjelini šalje poruku da neodgovornost nema cijenu, i da su svi saučesnici u promociji neodgovornosti – dodaje Gorjanc Prelević.

Nikšićko tužilaštvo formiralo predmet: Sa službenim pištoljem u privatni obračun?

Dala je i konkretne predloge šta nadležni treba da urade: utvrditi odgovornost kada dođe do bjekstava ili propusta u zaštiti lica pod prijetnjom, počev od dosadašnjih propusta; unaprijediti koordinaciju između policije i tužilaštva i suda, koja sad funkcioniše kao međusobno prebacivanje odgovornosti ili i zajedničko prikrivanje odgovornosti; ulagati u alternativne mjere nadzora umjesto pritvaranja i hitno poboljšati uslove u istražnom zatvoru, što je i međunarodna obaveza Crne Gore prije ulaska u EU.

Preuzmite našu aplikaciju